Napredak tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici
Crnogorska tužilaštva su napredovala u postupanju u predmetima nasilja u porodici, posebno u pogledu ujednačenosti, efikasnosti i dosljednije krivičnopravne kvalifikacije nasilja.
To pokazuje analiza obavezujućeg Uputstva za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, koju je u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom (VDT) realizovala nevladina organizacija Centar za ženska prava (CŽP).
Kako je saopšteno iz te NVO, tokom analize se uočene i ograničenja u radu tužilaštava.
- Kao što su nedovoljni kadrovski i tehnički kapaciteti, neujednačen kvalitet procjena rizika, slabija koordinacija sa policijom i centrima za socijalni rad, nedovoljno informisanje žrtava o toku postupka - kaže se u saopštenju CŽP.
Obavezujuće Uputstvo je u oktobru prošle godine tužilaštvima uputio vrhovni državni tužilac Milorad Marković.
Analiza pokazuje da su crnogorska tužilaštva samo u prvih šest mjeseci ove godine formirala 862 predmeta za nasilje u porodici, što, kako se dodaje, znači da je već dostignut broj predmeta za cijelu prošlu godinu.
- U više od dvije trećine ili 513 predmeta (70 odsto) kvalifikovano je krivično djelo, a u 218 predmeta prekršaj - kaže se u saopštenju.
Izvršna direktorica CŽP Maja Raičević rekla je da nasilje u porodici nije privatni problem, već kršenje ljudskih prava i ozbiljna prijetnja sigurnosti cijelog društva.
- Svaki predmet u kojem tužilac postupa predstavlja priliku da se prekine lanac nasilja, da se zaštiti život i dostojanstvo žrtve, ali i da se pošalje jasna poruka da država stoji uz one koji su najranjiviji - rekla je Raičević.
Ona je istakla i da je uloga državnih tužilaca u tim postupcima ključna.
Marković je, kako se navodi, izrazio zadovoljstvo dosadašnjom primjenom Uputstva.
On je istakao da su državni tužioci pokazali posvećenost i predan rad što doprinosi unapređenju kvaliteta postupanja, uz mogućnost stalnog praćenja i preispitivanja prakse.
- Uputstvo još ima prostora da bude kvalitetnije primijenjeno u praksi, ali su često objektivni razlozi zbog kojih do kraja to nije moguće. Na primjer, prostorni kapaciteti. Mi želimo da se ovo uputstvo na mnogo većem nivou implementira - poručio je Marković.
Viša državna tužteljka Ana Radović je navela da vjeruje da će nalazi i preporuke iz analize biti koristan alat za dalji rad.
- Ali i snažan podsticaj da ostanemo dosljedni u našem cilju – da svaka žrtva nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja ima povjerenje da će država reagovati brzo, efikasno i sa punim razumijevanjem. Naša uloga nije samo da reagujemo kada se nasilje dogodi, već i da stvaramo sistem koji ga sprečava -rekla je Radović.
Ona je kazala da su ove godine donesene dvije pravosnažne osuđujuće presude za slučajeve femicida.
- A partneri tih žena su osuđeni na najtežu kaznu koju propisuje naš zakon – zatvor u trajanju od 40 godina. Mislim da je naš pravosudni sistem poslao poruku da se nasilje nad ženama neće tolerisati -dodala je Radović.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satler i ambasadorka Češke, Janina Hrebičkova poručili su da očekuju preuzimanje odgovornosti tužilaštva i sudstva u procesu evropskih integracija i obezbjeđenju sigurnosti za crnogorske građane.
Sa konferencije, na kojoj je predstavljena analiza obavezujućeg Uputstva za postupanje u slučajevima nasilja u porodicama, poručeno da je za njegovu punu primjenu neophodno ispuniti brojne preporuke.
Potrebno je, kako se navodi, povećati broj tužilaca, savjetnika i stručnih saradnika, obezbijediti tehničke i prostorne uslove za odvojeno saslušanje žrtava i djece, unaprijediti prikupljanje i razmjenu informacija o istoriji nasilja, procjeni rizika i osigurati pisanu evidenciju komunikacije sa policijom.
Dodaje se da je potrebno jačati međuinstitucionalnu saradnju kroz lokalne koordinacione timove, obavezati tužilaštva na pisano obavještavanje žrtava o svim odlukama i mjerama, razviti jasne smjernice za prepoznavanje rodno zasnovanih motiva nasilja.
- I snažnije se zalagati za izricanje zaštitnih mjera i mjera bezbjednosti u odnosu na žrtve i djecu, dosljednije ih argumentovati i isticati otežavajuće okolnosti - kaže se u saopštenju.
Iz CŽP su rekli da je zaključeno da bi primjena tih, ali i ostalih preporuka, omogućila dosljedniju zaštitu žrtava, veće povjerenje u pravosudni sistem i stabilnije sprovođenje međunarodnih standarda u oblasti borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.