Odlučnije do pravosnažnih presuda u predmetima organizovanog kriminala

Integritet i nezavisnost sudstva treba jačati kroz transparentne mehanizme nadzora, ocijenjeno je na radnom sastanku koji je u Budvi organizovao Vrhovni sud u saradnji sa Programskom kancelarijom Savjeta Evrope u Podgorici.

Kako je saopšteno iz Vrhovnog suda, neki od zaključaka tog sastanka su i da je potrebna zaštita od političkih uticaja, sistemska i obavezna obuka sudija o praksi Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), intenzivnija regionalna saradnja i razmjena iskustava kroz zajedničke obuke i mreže sudija.

Navodi se da je tema sastanka u Budvi bila kvalitet i kvantitet suđenja u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, govoreći o djelotvornosti zahtjeva za zaštitu zakonitosti i procesnim rješenjima i primjeni u praksi u pogledu usaglašavanja sudske prakse, kazala je da je potrebna ravnoteža između efikasnosti i kvaliteta u vođenju postupka.

“U složenim predmetima organizovanog kriminala i korupcije često se narušava kvalitet zbog pritiska i potrebe brzog rješavanja predmeta, a sudije se suočavaju sa velikim brojem predmeta što direktno utiče na vrijeme trajanja i kvalitet sudskih odluka“, rekla je Pavličić.

Kako je kazala, zato je potrebna podrška sudijama kroz administrativne i analitičke timove. kao i kontinuirana edukacija u vezi sa finansijskim istragama i međunarodnom pravnom pomoći.

„O tome svjedoči i ovaj radni sastanak, kao jedna od mjera za trasiranje puta do donošenja presuda u predmetima organizovanog kriminala i korupcije u razumnom roku”, rekla je Pavličić.

Analizirajući situaciju u regionu, sudije Vrhovnog suda Hrvatske Damir Kos, ranija sutkinja Vrhovnog suda Srbije Rada Dragićević i predsjednica Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal u Srbiji Svetlana Aleksić, ocijenili su da postoje različita pravna rešenja i prakse u postupanju i tumačenju zakona među državama regiona.

Oni su dodali da su te države usmjerene ka usaglašavanju sa praksom ESLJP-a, kao i da pravni i politički pritisci dodatno otežavaju nezavisnost i nepristrasnost sudstva.

Stoga je, kako su poručili, potrebna harmonizacija sudske prakse i zakonodavstva u skladu sa evropskim standardima, posebno kada su u pitanju specifični pravni izazovi, kao što je korišćenje sadržaja kriptovanih komunikacija u krivičnim postupcima.

Sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Milenka Seka Žižić je, govoreći o “ping-pong” efektu u odlučivanju po procesnim rješenjima, odnosno kontinuiranom vraćanju predmeta na sudove nižih instanci, istakla je da to dovodi do odugovlačenja postupka, stvaranja pravne nesigurnosti i urušavanja povjerenja u efikasnost pravosudnog sistema.

“Kroz jasnu, preciznu i temeljnu argumentaciju prilikom donošenja odluka, imamo mogućnost da postavimo smjernice koje će doprinijeti stabilnosti i dosljednosti pravnog sistema. Time ćemo povećati efikasnost, ali i postići efekat da odluke koje donosimo ne postanu predmet beskonačnih preispitivanja i pravnih nesuglasica”, kazala je Žižić.

U saopštenju se navodi da je na dvodnevnom random sastanku tema bila i vrednovanje kvaliteta obrazloženja odluka i efikasnost odlučivanja kroz novi pravni okvir za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova.

Predsjednica Krivičnog odjeljenja Vrhovnog suda Seka Piletić kazala je da je Crna Gora prepoznala potrebu unapređenja pravnog okvira za ocjenjivanje, pa su prošle godine usvojene izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kojima je obuhvaćen i postupak ocjenjivanja sudija i predsjednika sudova.

Ona je naglasila da je prvi put propisano i ocjenjivanje sudija Vrhovnog suda.

“Novim pravnim okvirom, kvalitet obrazloženja odluka i efikasnost odlučivanja prepoznati su kao jedan od najvažnijih kriterijuma u postupku ocjenjivanja sudija, što je i bio cilj izmjene Zakona, pa im je dat poseban značaj u okviru kriterijuma djelotvornost rada”, poručila je Piletić.

Sastanku su prisustvovali predsjednici sudova, sudije koje postupaju u predmetima za organizovani kriminal i korupciju i savjetnici Vrhovnog i Apelacionog suda Crne Gore, viših sudova u Podgorici, Bijelom Polju i Beogradu, Vrhovnog suda Hrvatske, kao i predstavnici Savjeta Evrope.