<article>Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje je lišilo slobode tri lica  - Ognjena Ilića, Mladena Radulovića i Vuka Mićića Miranovića - i protiv njih kao i protiv: V.R. i B.S., koji su u bjekstvu i M.B. i M.R., koji nijesu dostupni državnim organima, podnijelo krivičnu prijavu, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a O.I. i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz SDT-a.- Predmet krivične prijave i postupka je neovlašćeno prenošenje radi prodaje 509 kg opojne droge kokain, od strane kriminalne organizacije, čiji su pripadnici crnogorski državljani lišeni slobode, crnogorskim brodom „Budva“, na kojem je droga otkrivena i oduzeta, u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. godine - navodi se u saopštenju. Nadležni pravosudni organ Njemačke je ranije ove godine, kako se navodu, dostavio spise krivičnog predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu, sa molbom za preuzimanje krivičnog gonjenja, dok je postupak pokrenut nakon analize elektronske komunikacije sa sada dekriptovane SKY ECC aplikacije i pribavljanja određenih spisa od državnog tužilaštva u Hamburgu, a uz odobrenje za krivično gonjenje vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, jer je krivično djelo učinjeno na domaćem brodu, a krivični postupak protiv M.R. je pokrenut i dovršen u stranoj državi. Policija je, dodaju, pretresla stanove i druge prostorije koje koriste M.R., V.M.M. i O.I. i kod poslednjeg pronašla vatreno oružje koje je držao neovlašćeno.- Lišeni slobode će biti sprovedeni radi saslušanja u svojstvu osumnjičenih u Specijalno državno tužilaštvo u zakonskom roku -zaključuju u saopštenju.</article>

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje je lišilo slobode tri lica &nbsp;- Ognjena Ilića, Mladena Radulovića i Vuka Mićića Miranovića - i protiv njih kao i protiv: V.R. i B.S., koji su u bjekstvu i M.B. i M.R., koji nijesu dostupni državnim organima, podnijelo krivičnu prijavu, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a O.I. i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz SDT-a.
- Predmet krivične prijave i postupka je neovlašćeno prenošenje radi prodaje 509 kg opojne droge kokain, od strane kriminalne organizacije, čiji su pripadnici crnogorski državljani lišeni slobode, crnogorskim brodom „Budva“, na kojem je droga otkrivena i oduzeta, u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. godine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Nadležni pravosudni organ Njemačke je ranije ove godine, kako se navodu, dostavio spise krivičnog predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu, sa molbom za preuzimanje krivičnog gonjenja, dok je postupak pokrenut nakon analize elektronske komunikacije sa sada dekriptovane SKY ECC aplikacije i pribavljanja određenih spisa od državnog tužilaštva u Hamburgu, a uz odobrenje za krivično gonjenje vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, jer je krivično djelo učinjeno na domaćem brodu, a krivični postupak protiv M.R. je pokrenut i dovršen u stranoj državi.&nbsp;
Policija je, dodaju, pretresla stanove i druge prostorije koje koriste M.R., V.M.M. i O.I. i kod poslednjeg pronašla vatreno oružje koje je držao neovlašćeno.
- Lišeni slobode će biti sprovedeni radi saslušanja u svojstvu osumnjičenih u Specijalno državno tužilaštvo u zakonskom roku -zaključuju u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hronika

Tri osobe uhapšene, osumnjičene za šverc kokaina brodom "Budva"

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje je lišilo slobode tri lica  - Ognjena Ilića, Mladena Radulovića i Vuka Mićića Miranovića - i protiv njih kao i protiv: V.R. i B.S., koji su u bjekstvu i M.B. i M.R., koji nijesu dostupni državnim organima, podnijelo krivičnu prijavu, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a O.I. i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz SDT-a.
- Predmet krivične prijave i postupka je neovlašćeno prenošenje radi prodaje 509 kg opojne droge kokain, od strane kriminalne organizacije, čiji su pripadnici crnogorski državljani lišeni slobode, crnogorskim brodom „Budva“, na kojem je droga otkrivena i oduzeta, u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. godine - navodi se u saopštenju. 
Nadležni pravosudni organ Njemačke je ranije ove godine, kako se navodu, dostavio spise krivičnog predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu, sa molbom za preuzimanje krivičnog gonjenja, dok je postupak pokrenut nakon analize elektronske komunikacije sa sada dekriptovane SKY ECC aplikacije i pribavljanja određenih spisa od državnog tužilaštva u Hamburgu, a uz odobrenje za krivično gonjenje vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, jer je krivično djelo učinjeno na domaćem brodu, a krivični postupak protiv M.R. je pokrenut i dovršen u stranoj državi. 
Policija je, dodaju, pretresla stanove i druge prostorije koje koriste M.R., V.M.M. i O.I. i kod poslednjeg pronašla vatreno oružje koje je držao neovlašćeno.
- Lišeni slobode će biti sprovedeni radi saslušanja u svojstvu osumnjičenih u Specijalno državno tužilaštvo u zakonskom roku -zaključuju u saopštenju.

U Crnoj Gori registrovano je aktivno djelovanje 11 visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa (OKG), pokazao je dokument Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori (SOCTA 2024). To je za devet manje nego što je u takvom policijskom izvještaju navedeno 2014. godine.
Smanjenje broja aktivnih organizovanih kriminalnih grupa (OKG) uslovljeno je, prema ranijim procjenama, djelovanjem nekoliko faktora, prenosi RTCG.
- Neke od OKG prestale su da postoje, neke OKG sa manje brojnim članstvom pripojile se se većim – visokorangiranim OKG, dok su neke OKG na osnovu preduzetih policijskih aktivnosti razbijene - naglasili su.
Prema podacima iz dokumenta “SOCTA 2024”, najveći broj tih grupa ima preko 30 članova.
U posljednjem periodu ističu da je registrovano i značajno prisustvo inostranih kriminalnih grupa na području Crne Gore.
- Njihovo uvezivanje sa visokorangiranim OKG iz Crne Gore, što je posebno karakteristično za OKG iz Turske, Gruzije, Rusije i drugih istočnoevropskih zemalja - ocijenjeno je u dokumentu.
Krijumčarenje kokaina na međunarodnom nivou je, kako navode, dominantna kriminalna aktivnost visokorizičnih OKG iz Crne Gore.
- Ove strukture su i dalje zadržale trend udruživanja sa kriminalnim grupama sa područja drugih država Zapadnog Balkana - naglašavaju u dokumentu.
Upozoravaju da je primjena najtežih oblika nasilja, manifestovana kroz bezobzirnu eliminaciju protivnika u kriminalnim aktivnostima i dalje jedan od ključnih segmenata u djelovanju visokorizičnih kriminalnih grupa.
- Sve sa ciljem ne samo preuzimanja monopolskog položaja već i sa ciljem osvete i totalnog revanšizma i potpune eliminacije pripadnika suprotstavljenih kriminalnih grupa - ocijenili su u dokumentu.
Korupcija je, prema njihovim informacija, metod rada koju koriste kriminalne grupe.
- Kroz njihovu infiltraciju i stvaranje saradničkih pozicija u organima za sprovođenje zakona i organima obavještajnobezbjednosnog sektora, koje su vremenom transformisane, tako da su neki službenici organa za sprovođenje zakona postali članovi ili vođe pojedinih segmenata djelovanja u okviru visokorizičnih kriminalnih grupa - upozoravaju.
Upozoravaju da nedjelotvorni sudski postupci dodatno usložnjavaju bezbjednosni rizik od djelovanja visokorizičnih OKG.
- Za posljedicu ima boravak na slobodi značajnog broja članova, koji su optuženi za organizaciju i direktno izvršenje teških krivičnih djela protiv života i tijela. Navedena situacija u prvom redu omogućava konsolidaciju aktivnosti visokorizičnih OKG i ponovno uspostavljanje njihove kohezije, a ujedno povećava i stepen bezbjednosnog rizika, s obzirom na to da navedena lica mogu biti meta suprotstavljenih kriminalnih struktura - zaključili su.

Za deset godina “nestalo” devet kriminalnih grupa

Sukob između predsjednika i premijera osim što ugrožava bezbjednosni sektor, narušava i međunarodni ugled i evropske ambicije Crne Gore, kaže za Radio Slobodna Evropa politički analitičar Zlatko Vujović. Nastavak ozbiljnih nesuglasica između predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića onemogućio je održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost 10. decembra. Na sjednici je trebalo da se raspravlja o razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića. Nije održana jer joj premijer nije prisustvovao, što je Milatović ocijenio kao neodgovoran potez prema Vojsci, državi i građanima. Savjet za odbranu, osim Milatovića koji njime predsjedava, čine Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Vujović kaže da je sukob Milatovića i Spajića kulminirao, te da sada država trpi posljedice &nbsp;ličnog animoziteta dvojce lidera koji pokrivaju dvije najznačajnije funkcije u crnogorskom političkom sistemu. Smatra i da će se njihov sukob produbljivati. - A porazno je što se ne mogu dogovoriti oko ključnih pitanja zarad funkcionisanja države - istakao je on. Milatović i Spajić bili su ministri u prvoj Vladi Zdravka Krivokapića, nakon smjene trodecenijske vladavine Mila Đukanovića 2020 godine. Nakon što je ta Vlada smijenjena, formirali su Pokret Evropa sad, a zahvaljujući popularnosti ekonomskog programa Evropa sad kojim su povećane plate, osvojili su predsjedničko i premijersko mjesto. Februara ove godine, nakon dugotrajnih sukoba, Milatović je napustio partiju. <h2>Konkretan povod smjena Lazarevića</h2> Savjet za odbranu i bezbjednost, najviši organ za pitanja odbrane, ne funkcioniše mjesecima. Ključna nesuglasica je smjena Lazarevića, koju je tražio ministar odbrane Dragan Krapović, zbog, kako je naveo, podmlađivanja kadra i zloupotrebe službenog položaja. Pokušaj smijene propao je dva puta, na sjednicama Savjeta u avgustu i oktobru. Za smjenu Lazarevića bili su Spajić i Mandić, ali je Milatović bio protiv, tvrdeći da zahtjev nije adekvatno obrazložen. Odluke na Savjetu za odbranu i bezbjednost se donose jednoglasno. Situacija je dodatno pogoršana nakon što je Krapović zabranio Lazareviću inostrane aktivnosti, uključujući sastanke u NATO-u i Vojnom komitetu EU. Načelnik Generalštaba ključan je za koordinaciju vojnih aktivnosti i izvještavanje političkih lidera o vojnoj spremnosti i potrebama. Lazarević je izabran za načelnika Generalštaba 2022. na sjednici Savjeta kojom je predsjedavao tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Đukanović je 2023. izgubio na predsjedničkim izborima od Milatovića koga je naslijedio i na funkciji predsjedavajućeg Savjeta za odbranu. <h2>Optužbe na ličnom i političkom nivou</h2> Nakon što se Spajić nije pojavio na sjednici, Milatović ga je optužio za kontinuiranu neodgovornost prema Skupštini, Predsjedništvu i Vladi. Osim blokade sjednice Savjeta, naveo je i činjenicu da Crna Gora, kao članica NATO-a, još nema ambasadora u Alijansi. Crna Gora trenutno je bez ambasadora u čak 27 zemalja, uključujući SAD, Nemačku, Kinu, Rusiju, Veliku Britaniju ali i Ujedinjene nacije i NATO. Vlada predlaže, a predsjednik formalno usvaja predloge za ambasadore. Milatović je podsjetio i da parlamentarna većina nije usvojila odluku o pristupanju Crne Gore EU mehanizmu podrške Ukrajini, koju je Savjet za odbranu donio prije četiri mjeseca. - To jasno pokazuje odstupanje od zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU. Spajić nije dorastao funkciji koju obavlja - poručio je Milatović. Osim toga, dojučerašnjem koalicionom partneru poručio je da je razlika između njih dvojice osim političke i vrjednosna. - To je kao razlika između dana i noći, ili kao razlika između istine i neistine - naglasio je Milatović. <h2>Politička borba umjesto funkcionalnosti</h2> Analitičar Zlatko Vujović smatra da sukob Spajić-Milatović može da destabilizuju sistem funkcionisanja institucija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911160916_1e1bb5c3f78fc649881c8651a85154c30b1806a24caf04132bc73746bfe6d617.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240911160916_1e1bb5c3f78fc649881c8651a85154c30b1806a24caf04132bc73746bfe6d617" data-rendition-name="original" width="1066" height="612" loading="lazy" alt="Zlatko Vujović"> <figcaption>Zlatko Vujović(Photo: TVE - stop kadar)</figcaption> </figure>  - Međutim, vjerujem da kada bi se došlo do nekog pitanja koje bi ugrozilo bezbjednost Crne Gore, lične animozitete bi ostavili sa strane i imali konstruktivan odnos, iako je sada na djelu borba oko poluga moći - kazao je Vujović. Vujović ukazuje da aktuelna situacija u Crnoj Gori ima teške posljedice po međunarodni ugled. - Umjesto da širimo diplomatsku mrežu, nemamo ambasadore u većini zemalja. To je nevjerovatno u periodu kada treba što efektnije da lobiramo za EU članstvo 2028. Kao članica Alijanse nemamo ambasadora u NATO-u, što je apsurd - napomenuo je on. Poslanica opozicione Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč je rekla da nam je stanje u Vojsci i državi u vanrednom stanju. To je potkrijepila činjencom da su dvojica pripadnika Vojske uhapšena na Kosovu zbog naljepnica na autu na kojima je pisalo Kosovo je Srbija. - O kakvom evropskom putu govorimo dok crnogorski vojnici idu da provociraju na teritoriju druge države, koju je Crna Gora priznala. A Savjet za odbranu ne može da se sastane - istakla je Vuković Kuč. <h2>Optužbe i za ugrožavanje evropskog puta</h2> Milatović je Spajića optužio i da je Vlada ugrozila evropski put države, pogoršavajući odnose sa Hrvatskom. Naime, potezi i izjave Spajićevih kolicionih partnera, proruskog Demokratskog fronta, Mandića i njegove stranke bili su povod zaoštravanja odnosa sa Hrvatskom koja je Crnoj Gori uputila dvije protestne note. Prvu zbog bilborda u kampanji popisa stanovništva na kojima su ličnosti iz hrvatske kulture predstavljeni kao Srbi, a drugu zbog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, koju je predložio DF, a u Skupštini podržale partije vladajuće većine. Rezolucija, usvojena u julu ove godine izazvala je dodatne tenzije, zbog čega je Zagreb proglasio nepoželjnim Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, lidera Demokrata i potpredsjednika Vlade. Spajićev Pokret Evropa sad je glasao za ovu Rezoluciju. <h2>"Hrvatska će jedno poglavlje blokirati"</h2> Vujović kaže da vjeruje da zbog ovoga Crna Gora neće zatvoriti planirana četiri poglavlja i da će Hrvatska jedno poglavlje blokirati. - A u tu situaciju jesmo došli zbog odluka vladajuće koalicije koja je svjesno stvorila krizu jer nije postao nijedan razlog da Crna Gora uđe u provociranje Hrvatske i otvori značajan broj pitanja - kazao je on. Do kraja mjeseca trebalo bi da se održi međuvladina konferencija Crne Gore i EU na kojoj se očekuje da zatvaranje četiri poglavlja u pregovaračkom procesu za članstvo u Uniji. Vujović navodi da je pogoršanje odnosa napor dijela partija vladajuće koalicije koje, kako kaže, samo deklarativno podržavaju članstvo u EU. - Oni sprovode interese Beograda i Moskve, a to je odlaganje članstva Crne Gore u EU. I tu je Spajić odgovoran kao stožer vladajuće koalicije, jer bira partnere i prati ih u veoma lošim potezima - istakao je on. <h2>"Potrebno pronaći institucionalno rješenje"</h2> Vujović, takođe, kaže da disfunkcionalnost između Spajića i Milatovića ne bi smjela dugo da potraje, posebno ne u periodu kada se očekuje prijem Crne Gore u članstvo EU - Oni su ključni. Ako ne doživljavaju odgovorno svoje pozicije onda smo zarobljeno društvo koje će propustiti važne prilike. Ali ovdje je veća odgovornost na premijeru jer Vlada pokriva veći dio izvršne vlasti - rekao je on. Kako naglašava mora se uložiti napor da se proces eurointegracija uspješno okonča do 2028. i Crna Gora uđe u EU. - Potrebno pronaći institucionalno rješenje koje će omogućiti donošenje ključnih odluka vezanih za nacionalnu bezbjednost, vojnu i vanjsku politiku Crne Gore - zaključio je Vujović. U Briselu ne isključuju mogućnost da bi Crna Gora mogla zatvoriti sva poglavlja u naredne dvije godine, što bi otvorilo put ka punopravnom članstvu. Crna Gora bi 2028. godine najranije mogla postati članica EU. Period od 2026. do 2028, između završetka pregovora i članstva je neophodan kako bi 27 država članica EU ratifikovale sporazum o pristupanju Crne Gore u nacionalnim parlamentima.

Vujović: Sukob Spajića i Milatovića ugrožava bezbjednosni sektor i narušava evropske ambicije Crne Gore

Prvi put u istoriji crnogorske Skupštine se desilo, da jedna vladajuća partija, ovoga puta Bošnjačka stranka, preda rezoluciju na dnevni red i ona ne bude uvrštena, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, Bejto Šahmanović iz Bošnjačkog demokratskog pokreta.
- Ranije se dešavalo da opozicija predloži određenu rezoluciju, pa se o tome raspravlja. Tu je jasan odnos kakav imaju koalicioni partneri prema Bošnjačkoj stranci, i na ovaj način je ona definitivno ponižena, ali to više govori kakvi su odnosi u vladajućoj strukturi - rekao je on.
Podsjeća da je Rezoluciju o Šahovićima sačinili akademik Šerbo Rastoder i reis Rifat Fejzić. Poslanici Bošnjačke stranke, tvrdi on, prvobitno su imali su određene zadrške prema toj Rezoluciji. U prilog tome, kako kaže, govori činjenica da su imali odbor sastavljen od 25 ljudi, i jedini ko je bio protiv toga, da se ta Rezolucija uputi parlamentu, je sadašnji poslanik, i potpredsjednik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović.
- U jučerašnjem izlaganju smo vidjeli da je u stvari Jasmin Ćorović izlagao i obrazlagao tu Rezoluciju. Na šta meni sve ovo liči? Na simulaciju! A zbog čega? Mi ćemo da ispadnemo kao dobri predstavnici svog naroda, vi ćete da ćutite, ovi koji su predložili Rezoluciju biće zadovoljni, jer mi smo ipak uradili što je do nas, a zadržaćemo taj poltronski odnos koji Bošnjačka stranka ima u odnosu na vladajuću većinu. Ovdje bih naglasio da je Milan Knežević jučerašnjim izlaganjem bukvalno rekao kakva je situacija kod njih, i ja mu se ovim putem zahvaljujem. Citiram: "Da nije bilo moje dobre volje i Demokrata, vi bi bili, bukvalno, tamo negdje u čekaonici". To je taj odnos između poltrona i partnera u politici, a jednom pognuta glava vremenom nastavi da pase - rekao je Šahmanović.
Poslanik Milan Knežević je, dodaje on, kazao da Ervin Ibrahimović ima obaveze i rokove, pa će, kaže Šahmanović vrijeme pokazati, o kakvim je to obavezama i rokovima riječ. Podsjeća i da je premijer Milojko Spajić poručio da će sve rezolucije, koje se tiču zločina i genocida počinjenih na prostorima bivše Jugoslavije, biti izglasane.
- To je samo jedna u nizu laži koje je javno izrekao gospodin Spajić. Naravno da ovo predstavlja jednu suštinu, a mi dolazimo polako i do cilja. Prilikom obrazlaganja Rezolucije, gospodin Mandić je rekao da ima još mnogo rezolucija koje čekaju. Svrha je sve te rezolucije skupiti na jedno mjesto, svako svakoga je negdje ubio, niko nije nevin, ajmo tako da se pomirimo, sve pod plaštom ,,srpskog sveta” - kazao je Šahmanović.
Prema njegovim riječima onaj ko ne vidi da Andrija Mandić ima političke ambicije da bude premijer Crne Gore, elementarno je nepismen.
- Šta se trenutno dešava u Crnoj Gori, a Berane je to bukvalno pokazalo? Gospodin Mandić od Dajkovića pravi Milicu Zavetnicu, ekstremno biračko tijelo prelazi kod njega, i sa Dajkovićem, u suštini, on pravi Milicu Zavetnicu, sa kojom će da plaši Evropsku uniju. U isto vrijeme održava strateški dobre odnose sa korisnim idiotima, u redovima manjinskih partija, i od jednog ekstremnog političara, četničkog vojvode, postaje poželjan partner i umjeren političar svima - istakao je Šahmanović.
Vjeruje da su taktika i motivi jasni. To, kako kaže, podrazumijeva dati prava manjinskim narodima, a u isto vrijeme ih odvojiti od građanskih struktura, da bi na kraju izgubile i manjine i građanske strukture.
- Prvi put reći jednu stvar javno, a to je da je Snežana Jonica, bivša poslanica SNP- a, kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda, inače kreator prve platforme za pregovore sa PES-om, radila tu platformu za Bošnjačku stranku. Ona je inače veoma bliska prijateljica gospodina Ibrahimovića, i neformalna savjetnica, zadužena je od strane Andrije Mandića da napravi taj jedan zakon, jer neće oni to raditi preko Ustava, nego preko zakona, gdje će upodobiti sve, i na taj način, kao, približiti Bošnjačku stranku i koaliciju Za budućnost Crne Gore - ispričao je Šahmanović.
Stvar je jasna, poručuje on, jer se u Beranama desila politička korupcija i izborni inženjering. Opasnije od toga je, objašnjava, prijetnja hapšenjima zbog objava u tom kontekstu na društvenim mrežama.
- Na taj način se vrši politički uticaj na tužilaštvo. Na koji to način misle poslanici Bošnjačke stranke da se obračunaju sa nama? Tako što će nas hapsiti, ne razumijem! Mi smo, da kažem, izašli iz Bošnjačke stranke nakon njihovog ulaska u ovu koaliciju, a evo i vidimo kakve se stvari dešavaju kod njih. Stvar je jasna, 850 Bošnjaka sa pravom glasa, da uprostimo stvari 60 posto izlaznost, oko 510, to dođe 255. Sve i da uzmemo da 50 posto Bošnjaka u Beranama, koji su izašli na izbore, podržavaju Bošnjačku stranku, đe su još 600 glasova. Ja ovim putem pozivam tužilaštvo da ispita ima li ođe elemenata političke korupcije i izbornog inženjeringa. I onda, postavlja se i drugo pitanje, čije je to interese, koje etničke zajednice predstavlja Bošnjačka stranka, ako ih Bošnjaci ne glasaju. Berane je pokazalo šta se dešava u Crnoj Gori, iako ovo nije bilo toliko zanimljivo javnosti da prati, ali u stvari je pokazalo šta se dešava i kakvi su dalji planovi” - rekao je Šahmanović.
Dešavanja u Beranama, kako dodaje, nemaju veze sa Rezolucijom o Šahovićima, već je to način da se Andrija Mandić predstavi kao poželjan partner.
- Pitam sve glasače Bošnjačke stranke, jeste li ikad čuli, na bilo kojem predizbornom skupu, javno, da je gospodin Ibrahimović rekao da će Bošnjačka stranka da čini koaliciju sa Demokratskim frontom? Ne! Da li je to izdaja svojih birača? Naravno da jeste! Samim tim dolazimo do ovog djela o obavezama i rokovima, koje nam je isto, između ostalog, poručio Milan Knežević - zaključio je Šahmanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm4acFF10T00&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šahmanović: Čije to interese predstavlja Bošnjačka stranka, ako ih Bošnjaci ne glasaju?

Politizacija umjesto utvrđivanja odgovornosti, skretanje pažnje sa problema o kojima mora javno da se govori - te obrise poprima slučaj Sare Vujisić, nekadašnje učenice Gimnazije ,,Slobodan Škerović”, koja je javno progovorila da je bila izložena seksulnom uznemiravanju od profesora te škole Radomana Čečovića. 
Neprikladne poruke profesora gimnazije bivšoj učenici šokirale su javnost i otvorile mnoga pitanja - ko je odgovoran za to što profesor i dalje predaje u školi, zašto javnost i roditelji nisu ništa znali o tome tri godine nakon prijavljivanja slučaja, ali i zbog čega je direktorica Biljana Vučurović kaznila profesora najblažom mogućom kaznom za tešku povredu radne obaveze. 
Televizija E saznaje da postoji pritisak dijela parlamentarne većine na resornu ministarku Anđelu Jakšić Stojanović da ne smijeni direktoricu podgoričke Gimnazije Biljanu Vučurović. Zvanično, poslanici koji su juče bili na sastanku sa ministarkom o tome ne govore, ali su svjesni da se cijeli slučaj politizuje i da se umjesto o stvarnoj žrtvi, djevojci koja je preživjela seksualno uznemiravanje, fokus svjesno prebacuje na nacionalnu pripadnost direktorice Gimnazije, iako to niko nije povezivao sa zakonskim obavezama koje je Vučurović ignorisala.
Da postojeće zakonske odredbe omogućavaju sankcionisanje u ovakvim I sličnim slučajevima – poručuje struka. Zakon o radu propisuje da se u slučajevima teže povrede radne obaveze može izreći novčana kazna u iznosu od 20 do 30 odsto u odnosu na zaradu, ali i uslovni otkaz i otkaz o radu zaposlenom.
-Da bi se neko djelo kvalifikovalo i da bi se donijela mjera neophodno je sprovesti disciplinski postupak. Koliko imam informaciju, disciplinski postupak je sproveden i utvrđeno je da se radi o težoj povredi radne obaveze. Ali, moramo imati na umu da ugovor o radu i kolektivni ugovor definišu koje su te povrede radne obaveze, tako da najčešća teža povreda radne obaveze se odnosi na zloupotrebu položaja ili na one povrede koje nanose značajnu štetu poslodavcu – ističe advokatica Mubera Kurpejović, nekadašnja generalna direktorka u Ministarstvu prosvjete.
Tokom konferencije za medije u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović” direktorica Vučurović je naglasila da je profesor Čečović, zbog teže povrede radne obaveze, kažnjen jednokratnom novčanom kaznom oduzimanja 30 odsto od plate. 
U zakonu o radu, u članu 146 precizno su navedene mjere koje se zaposlenom mogu izreći u Za teže povrede radnih obaveza, u skladu sa kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, zaposlenom se može izreći jedna od sljedećih mjera: novčana kazna u visini od 20% do 30% mjesečne zarade zaposlenog ostvarene u mjesecu u kome je odluka izrečena, u trajanju od jednog do četiri mjeseca; uslovni prestanak radnog odnosa; i treća najteža mjera - prestanak radnog odnosa.
Uslovni prestanak radnog odnosa podrazumijeva mogućnost prestanka radnog odnosa ako zaposleni u periodu od šest mjeseci od dana izrečene mjere učini težu povredu radne obaveze.
Na osnovu ovih odredbi, jasno je da je direktorica Vučurović izrekla – najblažu moguću kaznu nakon sprovedenog disciplinskog postupka. 
Da li će to biti osnov da ministarka prosvjete Jakšić Stojanović razriješiti direktoricu Gimnazije – za sada nije poznato. 
Kurpejović ističe da je jasan Opšti zakon o vaspitanju i obrazovanju kada je riječ o imenovanju i razrješenju direktora obrazovnih ustanova.
-U skladu sa opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, ministar u konkretnim slučajevima, kada se radi o zloupotrebi položaja, nepreduzimanju mjera, ne obavljanju radnih zadataka, može nakon sprovedene procedure izvršiti razrješenje ili pokrenuti neki drugi postupak kada su u pitanju direktori – ističe advokatica Kurpejović.
Smjena direktorice Gimnazije, ne zbog njene političke i nacionalne orijentacije, već zbog propusta kada je riječ o ovom slučaju, jedan je od zahtjeva koji će biti iznijet na protestu zakazanom u petak13. Novembra. Kontrolno saslušanje ministarke Jakšić Stojanović na tu temu, zatražiće, kako su najavili, poslanici DPS-a. Iz ministarstva prosvjete nauke i inovacija ni danas nijesu odgovorili na pitanje jesu li se stekli uslovi za razrješenje Biljane Vučurović sa mjesta direktorice podgoričke gimnazije i da li će ministarka pokrenuti tu proceduru?

KURPEJOVIĆ: Po Zakonu o obrazovanju i vaspitanju ministarka Jakšić- Stojanović može da razriješi direktoricu Gimnazije Biljanu Vučurović

Nije presudno pitanje ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, nego ko je bio nadležan i odgovoran kada je bivša učenica prijavila slučaj - kazala je bivša direktora Gimnazije "Slobodan Škerović" Zoja Bojanić Lalović reagujući na navode aktuelne čelnice ove obrazovne ustanove Biljane Vučurović.
Podsjećamo, Vučurović je danas na konferenciji za medije optužila Bojanić Lalović da je ona odgovorna za dolazak Čečovića u podgoričku srednju školu.
- Čečović je 28. avgusta 2020. godine bez ikakvih preporuka preuzet iz srednje stručne škole iz Bijelog Polja. Zaposlila ga je bivša direktorica Zoja Bojanić Lalović. Njena je bila odluka da dovede čovjeka kao što je Čečović u ovu školu. Predstavila ga je kao vrsnog edukatora, iako nikad nismo vidjeli preporuku iz škole iz koje je došao - kazala je Vučurović.
&nbsp;Bojanić Lalović u reagovanju ističe da je važno odgovoriti zbog čega se o ovome ćutalo tri godine i da li se i kako pratio dalji rad profesora i odnos sa učenicima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U vezi sa izjavom direktorice Gimnazije "Slobodan Škerović" saopštavam da je profesor Čečović sporazumno preuzet iz SSŠ iz Bijelog Polja u skladu sa zakonom i njegovim pravom da zbog promjene prebivališta dobije slobodne časove za vrijeme moga mandata. Ovaj profesor je preporučen kao omiljen među učenicima, intelektualac &nbsp;i umjetnik. Autor je udžbenika, pjesnik i član žirija manifestacije Ratkovićeve večeri poezije. Potvrdu o tome imamo i u činjenici da je skoro nagrađen Specijalnom nagradom za najbolji evropski udžbenik. Profesor Čečović je i u Gimnaziji "Slobodan Škerović" bio poštovan i cijenjen pedagog i nikada nije bilo pritužbi koje bi ukazivale na skandalozan odnos prema učenicama, a gradili smo odnos povjerenja i rješavali sve probleme naših učenika - istakla je Bojanić Lalović.
Čečović je, prema njenim riječima, neoprostivim odnosom prema mladoj ženi i svojoj bivšoj učenici poništio ugled koji je stvarao decenijama, ali i sve duboko zamislio nad pitanjem koji su mehanizmi da ovakve slučajeve prepoznamo u školama.
Bojanić Lalović najoštrije osuđuje postupanje Čečovića i apeluje i očekuje da će nadležne institucije sprovesti aktivnosti u rasvjetljavanju cijele priče.
U njenom profesionalnom angažovanju, kako dodaje, nema nikakvih "javnih tajni".
- Moj angažman u privatnoj Gimnaziji "Podgorica" sastoji se isključivo u pro-bono angažmanu stručnog konsultanta, na šta imam i zakonsko i moralno pravo. Svakako neću se pravdati nikome za šansu da pomognem uspostavljanju rada jedne obrazovne ustanove pošto je obrazovanje bilo moj profesionalni put, a nezakonito zaustavljen političkim progonom - rekla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Akteri tog progona, kako je kazala, očigledno ni danas ne biraju sredstva da pokušaju da je unize i diskredituju.
- Cijenim ugled ustanove u kojoj sam se razvijala kao profesor i na čijem sam čelu bila skoro šest godina, pa ću neosnovane napade na svoj ugled i dostojanstvo rješavati bez medijskih senzacija. Po pitanju ličnih napada se više neću oglašavati, osim kroz borbu i osudu svih slučajeva koji uršavaju dostojanstvo žene uopšte - poručila je Bojanić Lalović.

Bojanić Lalović: Nije presudno pitanje ko je zaposlio Čečovića, nego ko je bio nadležan kad ga je učenica prijavila

Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović zakazala je konferenciju za medije za sjutra u 9.30 sati u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“, zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, &nbsp;“organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično”.&nbsp;
Ovih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu.
Bivša učenica Gimnazije „Slobodan Šekerović“ Sara Vujisić označila je profesora te prestižne podgoričke srednje škole Radomana Čečovića kao seksualnog predatora koji joj je prije tri godine, dok je bila na maturi, upućivao lascivne poruke.
Ono što je izazavalo posebnu zabrinutost u javnosti je da direktorica Vučurović na upit CIN-CG kazala da je nakon što ju je bivša učenica upoznala sa incidentom, kaznila Čečovića disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine.
Vučurovič je, prema pisanju CIN-CG, tražila izjašnjenje od Čečovića, koji je sve priznao, ističući da „u trenutku neprimjerenih poruka, Sara više nije bila učenica u školi“. Prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju.
Čečović je priznao da je „prešao granicu“ u odnosu prema učenici, navela je Vučurović u odgovoru za CIN-CG. U odluci o disciplinskoj mjeri koju je Vučurović dostavila CIN-CG navodi se da Čečović „izražava duboko žaljenje” zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i direktorici, te da smatra da se „preigrao sa riječima“.
U Čečovićevom izjašnjenju, prema pisanju CIN-CG, piše da on „sa gnušanjem“ &nbsp;obija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama.

Vučurović tvrdi da se vodi organizovana akcija protiv nje lično i ustanove na čijem je čelu

Direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović podrugljivim tonom se obratila danas novinarki Televiziji E na press konferenciji, očigledno nezadovoljna pitanjima upućenim povodom slučaja seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole od strane profesora knjiđevnosti Radomira Čečovića.
Prilikom postavljanja pitanja novinarke, Vučurović joj je upala u riječ neprihvatljivim obraćanjem na račun njene odjeće.
- Molim Vas sjedite, vidim da Vam smeta suknja - navela je Vučurović.
Potom joj je poručila da „nema logiku“ i da nije sigurna „koliko dobro zaključuje“ jer je na <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">današnjoj pres konferenciji</a> postavila pitanje na koje je ona već prethodno odgovorila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDDXotRzIr9p%2F%3Figsh%3DejNlMWMyM2l6YWU0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon toha i profesori ove škole su, poučeni primjerom direktorice, nastavili ophođenje prema novinarki u sličnom narativu.
Tako joj je, osim mrmljanja pojedinih profesora koji su bili u publici, po završetku pres konferencije, prišla jedna profesorica, pitala je je li bila učenica Gimnazije i uvrjedljivim tonom poručila da se vidi da nije - „jer bi znala da postavi pitanje da jeste“. Na to je dodala da ne bi ni mogla da upiše ovu školu.
Profesor istorije Predrag Ražnatović joj je rekao da su njena pitanja politički motivisana, a jedna profesorica potom poručila: „ajmo mi na kafu – da ne pričamo o politici i školi“.
Novinarka TV E je Vučurović pitala hoće li profesor Radoman Čečović, koji je porukama seksualno uznemiravao bivšu učenicu, dobiti otkaz i da direktorica pojasni zašto neće. Pitala je i hoće li Vučurović podnijeti ostavku, te je li konferenciju organizovala kako bi opravdala i od sebe na pravila žrtvu.
Profesori koji su bili u svečanoj sali, inače, su tokom konferencije jasno izražavali podršku direktorici gromoglasnim aplauzima na njene pojedine odgovore.

VIDEO: Vučurović novinarki TV E: Sjedite, vidim da Vam smeta suknja; Profesorica Gimnazije: „Da si bila naša učenica znala bi da postaviš pitanje“

,,Vezano za Vaše pitanje, obavještavamo Vas da kod ovog tužilaštva nije formiran predmet povodom navedenog događaja”. Tom rečenicom je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odgovorilo na pitanja Portala ETV i Televizije E - da li ODT Kotor vodi istragu povodom, kako su to neki crnogorski mediji objavili, ,,pronalaska tijela” ruskog državljanina Dmitrija Senina, bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti kojeg potražuje Rusija a koji je 2023. godine dobio azil u Crnoj Gori. &nbsp;,,Uprava policije nema saznanja da je ruski državljanin tog identiteta nastradao u Crnoj Gori”. Jedina raspoloživa policijska informacija, od 21. novembra, ukazuje da je tijelo četrdesetogodišnjeg ruskog državljanina nađeno na starom putu ka Rijeci Crnojevića, ali da nema naznake da se iza inicijala A.L. krije identitet bivšeg pukovnika FSB-a. Za razliku od crnogorskih institucija, ruski mediji nijesu imali dilemu. Prvo je portal ,,Moskovski komsomolec” objavio vijest da je Dmitrij Senin ubijen 6. novembra u Crnoj Gori, a potom su istu objavu prenijeli brojni drugi mediji bliski Kremlju. Prema tim informacijama, Senin je ubijen na Crnogorskom primorju, ali se ne navodi tačna lokacija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa" data-rendition-name="original" width="1316" height="780" loading="lazy" alt="Moskovski komsomolec"> <figcaption>PRVA OBJAVA O LIKVIDACIJI SENINA: Moskovski komsomolec(Photo: Screenshot naslovnice portala MKRU)</figcaption> </figure>  Slična saznanja o ,,likvidaciji korumpiranog oficira Federalne službe bezbjednosti u Crnoj Gori, u Budvi” objavio je Danil Bezsonov, vojni ekspert lojalan vlasti Vladimira Putina, bivši ministar informisanja takozvane Donjecke Narodne Republike. Zanimljivo, vijest o smrti Dmitrija Senina prenijele su i zapadne agencije. ,,Preko Telegram kanala bliskih Kremlju danas se proširila vijest da je u Crnoj Gori ubijen, hicima iz pištolja, Dimitri Senin, bivši pukovnik FSB-a”, objavila je italijanska agencija ANSA, a potom i neki italijanski mediji 10. novembra. Vijest o ubistvu bivšeg ruskog obavještajca bila je interesantan i u Njemačkoj… BIZNIS U CRNOJ GORI, INTERESOVANJE ZAPADA&nbsp; Upravo tih dana neka dešavanja u Crnoj Gori su navodila na zaključak da se nešto vanredno događa, vezano za strana lica koja ovđe borave.&nbsp; Desetak pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su bez najave u prostorije jedne inostrane banke u Podgorici i počeli da ,,češljaju” račune brojnih inostranih klijenata. Prema informacijama Portala ETV, provjeravane su transakcije oko 60 nerezidenata koji na računima imaju oko 40 miliona eura. Uprkos više upita Portala ETV, nije bilo zvanične potvrde da je akcija SPO bila direktno povezana sa informacijama o smrti Dmitrija Senina, koji je u Crnoj Gori razvio biznis, a prema nekim podacima raspolagao je sa puno novca iz poslova sa svojim pašenogom u Rusiji, zbog čega su ga, ako je uopšte vjerovati ruskim medijima, tamošnje vlasti ispitivale tokom 2016. i 2017. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3" data-rendition-name="original" width="1670" height="858" loading="lazy" alt="Onlymonte"> <figcaption>POSLOVANJE STACIONIRANO U BUDVI: Podaci o Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte"(Photo: Screen shot Poslovna mreža)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, Dmitrij Senin je osnivač kompanije ,,Onlymonte” sa sjedištem u Budvi, a njegova supruga Olga Senin vlasnica je druge polovine i izvršna direktorica firme koja ima sjedište u zgradi ,,Harmonija” na Zavali.&nbsp; Javno dostupni podaci ne ukazuju da je kompanija bivšeg pukovnika FSB-a bila uspješna u ,,pravnim poslovima”, što je osnovna djelatnost te firme. ,,Kompanija ima veoma loš poslovni rezultata na osnovu izvještaja iz prošle godine”, ocjena je konsultantske kuće koja prati rejting i poslovne rezultate kompanija u Crnoj Gori. Da li je ta firma bila samo pokriće za neke veće transakcije – nije poznato.&nbsp; Izvjesno je da je Seninova sudbina interesovala i naše zapadne partnere.&nbsp; Tako je Skot Brej, pomoćnik generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove, tokom razgovora sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisom Milićem, da, ,,u okviru šire bezbjednosne politike i zaštite zapadnih interesa”, NATO posebno prati informacije o likvidacijama ruskih prebjega koji se najčešće kriju na teritoriji država Evropske unije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić"> <figcaption>INTERESOVANJE ZAPADA: Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić tokom susreta u Briselu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  BIJEG IZ RUSIJE I DOLAZAK U BUDVU Visoki oficir vojne obavještajne službe Rusiju je napustio febrauara 2017. godine. Ruski mediji bliski vlasti su tvrdili da je pobjegao iz zemlje jer je navodno strahovao da bi mogao biti uhapšen u okviru krivične istrage protiv njegovog prijatelja pukovnika Ministarstva unutrašnjih poslova Dmitrija Zaharčenka.&nbsp; Da li zaista postoje neke tajne veze Zaharčenka i Senina, do danas nije istraženo, ali su kasnije ruski mediji, pozivajući se na istragu, objavili da je grupa u kojoj su bili njih dvojica, pronevjerila milione eura.&nbsp; Senin je u odsustvu osuđen na devet godina robije. Proglašen je krivim ,,za posredovanje u davanju posebno velikog mita i neovlašćeno napuštanje radnog mjesta”. Vojni sud mu je oduzeo čin rezervnog pukovnika i zabranio mu da obavlja funkcije u državnim organima tri godine nakon odsluženja kazne. Ruski istražni organi detaljno su analizirali maršrutu bijega: tvrdili su da je Senin rusko-gruzijsku granicu prešao 23. februara 2017. godine pod imenom Timur Kudasov. Navodno su tek decembra 2020. operativci FSB-a saznali da pukovnik Senin ima pasoš na drugo ime, a juna 2021. godine stavljen je na međunarodnu potjernicu. Četrnaest mjeseci kasnije, septembra 2022. godine, Senin je uhapšen u Crnoj Gori, a dva dana kasnije Viši sud u Podgorici odredio mu je ekstradicioni pritvor. Rusko tužilaštvo je brže-bolje podnijelo zahtjev za ekstradiciju, ali je Crna Gora to odbila jer je bivši pukovnik FSB-a dobio politički azil jer proganjan u Rusiji iz političkih razloga. Osim toga, utvrđeno je da ima ukrajinske korijene i da mu je - zbog toga što javno osuđuje specijalnu vojnu operaciju – život u opasnosti.&nbsp; Zato je Senin od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio međunarodnu zaštitu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Budva "> <figcaption>Seninovo pribježište: Budva(Photo: TO Budva )</figcaption> </figure>  &nbsp;,,NIŠTA NIJE ISTINA”: TRILER BEZ &nbsp;EPILOGA O aktivnostima Dimirija Senina od tada nije bilo medijskih objava, sve do prije tridesetak dana kada je i objavljena u Rusiji vijest o njegovoj smrti. Tačnije: informacija o likvidaciji bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti Ruske federeacije, koji je osuđen u odsustvu.&nbsp; No, potvrde likvidaciji Dmitrija Senina u Crnoj Gori nema. Redakcija Portala ETV poššala je da sazna istinu o tome gdje se nalazi bivši pukovnik FSB-a posredstvom ljudi koji rade u Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte”.&nbsp; -Ništa od toga nije istina. Nije istina da je Dmitrij mrtav, ali ne mogu ništa više reći, jer sam samo računovođa u kompaniji. Raspitivali su se neki novinari strani o svemu i njima sam rekla isto. To je sve što mogu da kažem – kazala je ljubazno, ali uzdržano, osoba koja govori sa jakim ruskim akcentom. Kontakt smo uspostavili pozivajući broj &nbsp;službenog telefona kompanije ,,Onlymonte” koji je dostupan samo preko Vajbera.&nbsp; Tako priča o Dmitriju Seninu dobija novi zaplet. I sve se češće provlačio drugačiji scenario od onoga o likvidaciiji: da je priča o ubistvu bivšeg pukovnika FSB-a svjesno plasirana, kako bi se ruske službe uvjerile da više ne moraju da prate I pokušavaju da uhvate ruskog prebjega.&nbsp; Prema tom scenariju, Dmitrij Senin je, koristeći falsifikovani pasoš na drugo ime, napustio teritoriju Crne Gore i danas je stacioniran u jednoj državi Evropske unije, ne toliko udaljenoj od Crne Gore.&nbsp; Misterija o sudbini Dmitrija Senina se nastavlja i mnogo toga je ostalo nerazjašnjeno. Da li je to slučajnost ili, možda, neko u Crnoj Gori ne želi da priča dobija epilog? &nbsp; &nbsp;

Tri osobe uhapšene, osumnjičene za šverc kokaina brodom "Budva"

Za deset godina “nestalo” devet kriminalnih grupa

Vujović: Sukob Spajića i Milatovića ugrožava bezbjednosni sektor i narušava evropske ambicije Crne Gore

Šahmanović: Čije to interese predstavlja Bošnjačka stranka, ako ih Bošnjaci ne glasaju?

KURPEJOVIĆ: Po Zakonu o obrazovanju i vaspitanju ministarka Jakšić- Stojanović može da razriješi direktoricu Gimnazije Biljanu Vučurović

PRATITE TVe UŽIVO