Rakočević: ,,Tre sorelle” je komad o rušenju ustaljenih društvenih normi

Ne samo da se radi o jednoj poznatoj bokeljskoj legendi, koja se ne prenosi na scenu integralno, već je u pitanju dramaturška adaptacija. Već ljudi prepoznaju izuzetno potreban i značajan prenos značenja na ovo današnje vrijeme, prepoznaju zapravo cijelu problematiku, cijelu fenomenologiju Sorella kao današnje ljude - rekao je za emisiju Srećan dan, na Televiziji E, reditelj Zoran Rakočević.
Obnovljena predstava ,,Tre sorelle” autora Stevana Koprivice i u režiji Zorana Rakočevića premijerno će biti izvedena večeras u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat.
Predstava jeste obnova, kaže Rakočević, jer su se ,,Tre sorelle” igrale već tridesetak puta od nastanka 2016.godine, i to je, po njegovim riječima, stabilna predstava koju su malo revidirali i osnažili.
- Glumačka ekipa ostala je ista kao u originalnoj postavi, Marija Đurić, Maša Labudović, Jelena Đukić, Vule Marković, Omar Bajramspahić i Pavle Popović. U suštini cijeli autorski tim, kao i produkcijski ostao je isti. Tu je producentkinja Jelena Odalović, cijela produkcijska i tehnička ekipa Centra za kulturu Tivat. Ovog puta predstava ostaje u produkciji Centra za kulturu Tivat, a originalno je nastala u koprodukciji sa Fakultetom dramskih umjetnosti, to je bio glumački i producentski ispit, tadašnjih završetka, čini mi se, osnovnih studija te ekipe, jer oni su jedna glumačka klasa. Predstava je u međuvremenu nastupila zaista, što je pohvalno da jedan studentski projekat koliko god u to vrijeme u koprodukciji sa ozbiljnim Centrom za kulturu Tivat, na scenama u Beogradu, Novom sadu, Splitu, Konjicu, po Crnoj Gori, ja mislim, da je nastupila u svakom gradu koji gaji pozorišni repertoar. Vjerujem da će sada to da se nastavi i da ćemo ući u novu eru nastupa, gostovanja, kao i, možda, nastupa na festivalima - rekao je Rakočević.
Radili su na boljoj definiciji i , objašnjava Rakočević, učvršćivanju žanrovskog određenja predstave, koje sada svrstava u melodramu.
- Melodrama ne znači da nema jaku društveno političku notu, da nema jak društveni angažman po pitanju žanra i mislim da je to ono što ljudi prepoznaju u ovom projektu - istakao je Rakočević.
Cijela priča koju komad nosi, kaže Rakočević, jeste rušenje ustaljenih društvenih normi, kako bi se sestre ostvarile kao misleća, senzualna, bića ljubavi i bića slobode.
- Jeste, tema je na neki način univerzalna, to je ono što je čini danas bitnom, važnom i zanimljivom gledaocu u Tivtu, Crnoj Gori, ili u regionu. Ona njih obračunava sa sredinom, sa palankom, sa malograđanskim regulama, sa svim onim što nameće trenutno društvo. U pitanju je neki kasni srednji vijek, pa su u pitanju patrijarhat, crkva, država, pravila društva. Danas bi to apsolutno na isti način mogli da razumijemo kao današnji građani Crne Gore, koji žive u određenom sistemu, trpe ili podnose određene stege koje ih sprječavaju u pronalaženju sopstvene sreće, tako da je zapravo komad suštinski upravo o tome - zaključio je Rakočević.