<article>Od 12. do 14. septembra u Tivtu će biti održan deveti Tivat World Music Festival, u organizaciji NVO Fluid Drum. Tokom tri festivalska dana, publika će imati priliku da uživa u raznovrsnom programu – od horskih nastupa i zvučnih kupatila, do latino, kubanskih i etno koncerata.Ovogodišnje izdanje okupiće izvođače sa četiri kontinenta – iz Ukrajine, Argentine, Indije, Velike Britanije, Kube, Crne Gore i Slovenije. Festival će u petak u 19 časova otvoriti učenici Muzičke škole Tivat koncertom u Park Gardenu Porto Montenegra.– U devetoj godini festivala obnavljamo saradnju sa Porto Montenegrom gdje će nam biti glavni stejdž. Imamo nastupe bendova iz Južne i Sjeverne Amerike, Evrope i Azije – kazao je direktor festivala Dalibor Ševaljević.Festival i ove godine podržavaju Opština i Turistička organizacija Tivat. – Zadovoljstvo nam je što festival privlači sve veći broj posjetilaca, kako građana, tako i turista, te značajno obogaćuje kulturnu ponudu grada – istakla je Olivera Mišković Vidojević, sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat.Program će biti raznovrstan i donijeti jedinstvena muzička iskustva. Slovenački umjetnik Samo Sem nastupiće u Gornjoj Lastvi sa „zvučnom kupkom“, dok će ukrajinski ansambl Spiritual Seasons izvesti srednjovjekovne i keltske melodije, nordijske balade i plesne ritmove. Duo Jason Kalidas (Velika Britanija) i Denis Kucherov (Indija) predstaviće se improvizacijama na bansuri flauti i tabla bubnjevima, dok će se argentinski sastav Mixtura Criolla vratiti tivatskoj publici sa fuzijom cumbie, tanga i folklora Latinske Amerike, uz podršku crnogorske vokalistkinje Sanje Raičković.Kubanske ritmove donosi bend Cubalkanika, dok će domaću scenu predstaviti horovi Luča i Gradski hor Budva, tivatska klapa Bellezza, kao i kvartet Chevalier Rituals koji kombinuje elektronsku muziku, orijentalne ritmove, glas i violinu.– Drago nam je što Park Gardens postaje važna kulturna scena Tivta. Ovo je odličan restart saradnje i nadamo se dugoročnom partnerstvu koje će donijeti još mnogo kulturnih događaja – poručio je Alexandru Avram iz Porto Montenegra.Svi koncerti održaće se u Park Gardenu i Gornjoj Lastvi, a ulaz na sve programe biće besplatan. Festival se realizuje uz podršku evropskih partnera kroz programe Kreativna Evropa i MOST – Bridge for Balkan Music.</article>

Od 12. do 14. septembra u Tivtu će biti održan deveti Tivat World Music Festival, u organizaciji NVO Fluid Drum. Tokom tri festivalska dana, publika će imati priliku da uživa u raznovrsnom programu – od horskih nastupa i zvučnih kupatila, do latino, kubanskih i etno koncerata.
Ovogodišnje izdanje okupiće izvođače sa četiri kontinenta – iz Ukrajine, Argentine, Indije, Velike Britanije, Kube, Crne Gore i Slovenije. Festival će u petak u 19 časova otvoriti učenici Muzičke škole Tivat koncertom u Park Gardenu Porto Montenegra.
– U devetoj godini festivala obnavljamo saradnju sa Porto Montenegrom gdje će nam biti glavni stejdž. Imamo nastupe bendova iz Južne i Sjeverne Amerike, Evrope i Azije – kazao je direktor festivala Dalibor Ševaljević.
Festival i ove godine podržavaju Opština i Turistička organizacija Tivat.&nbsp;
– Zadovoljstvo nam je što festival privlači sve veći broj posjetilaca, kako građana, tako i turista, te značajno obogaćuje kulturnu ponudu grada – istakla je Olivera Mišković Vidojević, sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat.
Program će biti raznovrstan i donijeti jedinstvena muzička iskustva. Slovenački umjetnik Samo Sem nastupiće u Gornjoj Lastvi sa „zvučnom kupkom“, dok će ukrajinski ansambl Spiritual Seasons izvesti srednjovjekovne i keltske melodije, nordijske balade i plesne ritmove.&nbsp;
Duo Jason Kalidas (Velika Britanija) i Denis Kucherov (Indija) predstaviće se improvizacijama na bansuri flauti i tabla bubnjevima, dok će se argentinski sastav Mixtura Criolla vratiti tivatskoj publici sa fuzijom cumbie, tanga i folklora Latinske Amerike, uz podršku crnogorske vokalistkinje Sanje Raičković.
Kubanske ritmove donosi bend Cubalkanika, dok će domaću scenu predstaviti horovi Luča i Gradski hor Budva, tivatska klapa Bellezza, kao i kvartet Chevalier Rituals koji kombinuje elektronsku muziku, orijentalne ritmove, glas i violinu.
– Drago nam je što Park Gardens postaje važna kulturna scena Tivta. Ovo je odličan restart saradnje i nadamo se dugoročnom partnerstvu koje će donijeti još mnogo kulturnih događaja – poručio je Alexandru Avram iz Porto Montenegra.
Svi koncerti održaće se u Park Gardenu i Gornjoj Lastvi, a ulaz na sve programe biće besplatan. Festival se realizuje uz podršku evropskih partnera kroz programe Kreativna Evropa i MOST – Bridge for Balkan Music.
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kultura

Tivat domaćin 9. World Music Festivala

Od 12. do 14. septembra u Tivtu će biti održan deveti Tivat World Music Festival, u organizaciji NVO Fluid Drum. Tokom tri festivalska dana, publika će imati priliku da uživa u raznovrsnom programu – od horskih nastupa i zvučnih kupatila, do latino, kubanskih i etno koncerata.
Ovogodišnje izdanje okupiće izvođače sa četiri kontinenta – iz Ukrajine, Argentine, Indije, Velike Britanije, Kube, Crne Gore i Slovenije. Festival će u petak u 19 časova otvoriti učenici Muzičke škole Tivat koncertom u Park Gardenu Porto Montenegra.
– U devetoj godini festivala obnavljamo saradnju sa Porto Montenegrom gdje će nam biti glavni stejdž. Imamo nastupe bendova iz Južne i Sjeverne Amerike, Evrope i Azije – kazao je direktor festivala Dalibor Ševaljević.
Festival i ove godine podržavaju Opština i Turistička organizacija Tivat. 
– Zadovoljstvo nam je što festival privlači sve veći broj posjetilaca, kako građana, tako i turista, te značajno obogaćuje kulturnu ponudu grada – istakla je Olivera Mišković Vidojević, sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat.
Program će biti raznovrstan i donijeti jedinstvena muzička iskustva. Slovenački umjetnik Samo Sem nastupiće u Gornjoj Lastvi sa „zvučnom kupkom“, dok će ukrajinski ansambl Spiritual Seasons izvesti srednjovjekovne i keltske melodije, nordijske balade i plesne ritmove. 
Duo Jason Kalidas (Velika Britanija) i Denis Kucherov (Indija) predstaviće se improvizacijama na bansuri flauti i tabla bubnjevima, dok će se argentinski sastav Mixtura Criolla vratiti tivatskoj publici sa fuzijom cumbie, tanga i folklora Latinske Amerike, uz podršku crnogorske vokalistkinje Sanje Raičković.
Kubanske ritmove donosi bend Cubalkanika, dok će domaću scenu predstaviti horovi Luča i Gradski hor Budva, tivatska klapa Bellezza, kao i kvartet Chevalier Rituals koji kombinuje elektronsku muziku, orijentalne ritmove, glas i violinu.
– Drago nam je što Park Gardens postaje važna kulturna scena Tivta. Ovo je odličan restart saradnje i nadamo se dugoročnom partnerstvu koje će donijeti još mnogo kulturnih događaja – poručio je Alexandru Avram iz Porto Montenegra.
Svi koncerti održaće se u Park Gardenu i Gornjoj Lastvi, a ulaz na sve programe biće besplatan. Festival se realizuje uz podršku evropskih partnera kroz programe Kreativna Evropa i MOST – Bridge for Balkan Music.

Finale Lige šampiona 2027. biće odigrano na stadionu „Metropolitano“ Atletiko Madrida, odllučila je UEFA u četvrtak koja je izabrala ovaj stadion za domaćina završne utakmice, koja je prvobitno bila planirana na San Siru u Milanu.
Metropolitano, koji je otvoren 2017. godine, već je bio domaćin finala Lige šampiona 2019. kada je Liverpul savladao Totenhem 2:0.
Finale Ženske Lige šampiona 2027. biće odigrano u Poljskoj, na Nacionalnom stadionu u Varšavi, odlučio je u četvrtak izvršni odbor UEFA-e.
Za finale muške Lige šampiona 2027. Španski fudbalski savez predložio je stadion Atletika, dok je Azerbejdžan konkurisao sa Olimpijskim stadionom u Bakuu. UEFA je prošle godine isključila istorijski San Siro, iako je Milanu dala dodatno vrijeme da ispuni zahtjeve za organizaciju.
UEFA je željela da Milano pokaže da će stadion Đuzepe Meaca biti dostupan tokom planiranih radova na renoviranju, između organizacije ceremonije otvaranja Zimskih olimpijskih igara 2026. i održavanja utakmica Evropskog prvenstva 2032, kojima će Italija zajedno sa Turskom biti domaćin.
Atletiko će tako biti domaćin finala po drugi put od kada je Real Madrid renovirao stadion Santjago Bernabeu, koji je posljednji put bio domaćin 2010. godine.
Real Madrid je od 2021. izazivao UEFA-u pravnim postupcima, kada je klub bio jedan od ključnih inicijatora projekta Superlige, koji je imao za cilj da promijeni strukturu evropskog fudbala. Projekat je propao 48 sati nakon lansiranja.
Bernabeu je opcija koju FIFA može razmotriti kada bude odlučivala koji će stadion ugostiti finale muškog Svjetskog prvenstva 2030, koje će Španija organizovati zajedno sa Portugalom i Marokom.

Finale Lige šampiona 2027. ponovo u stadionu Atletiko Madrida

Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović kazala je da se još uvijek ne zna kakav će biti stav političkih partija na predlog predsjednika države Jakova Milatovića da Mirjana Vučinić bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda.&nbsp;
Istakla je da će se Demokrate izjasniti u ponedjeljak na vanrednoj sjednici Skupštine, piše RTCG.
- Što se tiče Demokrata, uoči sjednice Skupštine u ponedjeljak imaćemo klub poslanika na kom ćemo zauzeti stav u odnosu na predlog predsjednika države Jakova Milatovića da za sudiju Ustavnog suda se izabre izabrana Mirjana Vučinić. Još uvijek nemamo iskristalisan, jasan stav tako da ne mogu još reći kako će Demokrkate glasati na plenumu - poručila je Popović.
Ona je istakla da računa da će se do kraja godine kompletirati sastav Ustavnog suda, jer bez njega staje život. Popović smatra da ukoliko se dozvoli da država bude sa tri sudije Ustavnog suda onda ćemo biti u velikom problemu.
Poslanik DPS Elvir Zvrko kazao je da oni obavljaju unutarstranačke konsultacije, te da se pripremaju za sjednicu u ponedjeljak, i da imaju zakazan klub poslanika.
- Tu ćemo iskristalistati stav kako ćemo glasati, za javnost je važnije kako će glasati parlamentarna većina. Tako da će biti interesantno kako će se parlamentarna većina odrediti prema predlogu parlamentarne većine - kazao je Zvrko.
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković upitan zašto Skupština tokom redovnog proljećnjeg zasijedanja nije razmotrila predlog predsjednika, odgovorio je da je to sticaj više okolnosti, jer je u junu i julu bio dinamičan rad u Skupštini.
- Vrlo moguće da je u pitanju izostanak komunikacije između predsjednika Milatovića i parlamentarne većine, i parlamentarne opozicije - naglasio je Nurković.&nbsp;
Poslanica GP URA Milena Vuković kazala je da ne smijemo dozvoliti da Ustavni sud bude nefunkcionalan.
Ona je naglasila da parlamentarna većina treba da pozove na odgovornost predsjednicu Ustavnog suda.&nbsp;

Popović: Demokrate još nemaju stav o prijedlogu Milatovića za izbor sutkinje Ustavnog suda

Specijalno državno tužilaštvo zahtijevalo je od Višeg suda u Podgorici dostavljanje zapisnika sa današnjeg sudjenja bivšoj direktorici Agencije za sprečavanje korupcije, Jeleni &nbsp;Perović.
To je za TV E potvrdio specijalni tužilac i portparol Vukas Radonjić.&nbsp;
Radonjić poručuje da će SDT razmotriti odbranu Perović.&nbsp;
- Specijalno državno tužilaštvo je, od Višeg suda u Podgorici, zahtijevalo dostavljanje zapisnika o današnjem ročištu glavnog pretresa, odmah nakon njegovog završetka, kako bi razmotrilo odbranu optužene, u dijelu citiranih navoda, i eventualno donijelo odluku o formiranju predmeta. Do trenutka slanja odgovora, zapisnik nije dostavljen- saopštio je Radonjić.

Radonjić: SDT će razmotriti navode Perović

Bjelorusija je u četvrtak oslobodila 52 politička zatvorenika u okviru dogovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, koje su zauzvrat ukinule dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji te zemlje.
To je još jedan znak mogućeg približavanja Vašingtona i Minska, bliskog saveznika Rusije koji je godinama u izolaciji Zapada. Američki predsjednik Donald Tramp i bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko razgovarali su telefonom prošlog mjeseca, a Tramp je čak nagovijestio da bi moglo doći i do njihovog susreta uživo.
Takav ishod bio bi veliko priznanje za Lukašenka, koji već više od tri decenije čvrstom rukom vlada zemljom sa 9,5 miliona stanovnika. Njegova vlast više puta je bila pod sankcijama Zapada, kako zbog gušenja ljudskih prava, tako i zbog omogućavanja Moskvi da koristi bjelorusku teritoriju tokom invazije na Ukrajinu 2022.
Već duže od godinu Lukašenko pokušava da popravi odnose sa Zapadom u nadi da će sankcije biti ublažene. Kao gest dobre volje redovno je oslobađao zatvorenike, među kojima i opozicionara Sjarheja Cihanouskog, supruga u egzilu živeće liderke opozicije Svjatlane Cihanouske, koji je na slobodu izašao u junu.
Odluka SAD došla je dan nakon što je Poljska osudila upad ruskih dronova u svoj vazdušni prostor – tvrdeći da su neki ušli sa teritorije Bjelorusije – što su zapadni zvaničnici ocijenili kao akt agresije. NATO avioni su poletjeli i oborili dio dronova.
Tramp, čija je zemlja glavna vojna sila u NATO-u, reagovao je dvosmisleno, poručivši na mreži Truth Social: „Šta je ovo, Rusija narušava vazdušni prostor Poljske dronovima? Eto nam ga!“
<h2>Ublažene sankcije za Belaviju</h2>
Trampov izaslanik Džon Koel saopštio je u četvrtak u Minsku, nakon sastanka sa Lukašenkom, da su sankcije djelimično ukinute.
Prema riječima američkog zvaničnika, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, dio sankcija prema nacionalnom avio-prevozniku Belaviji ublažen je zbog dosadašnjih oslobađanja zatvorenika. To će kompaniji omogućiti servisiranje i kupovinu dijelova za avione, uključujući i „Boing“.
Belavija je prethodno bila pod sankcijama EU, SAD i drugih nakon što su bjeloruski kontrolori leta naredili komercijalnom avionu na relaciji Grčka–Litvanija da prinudno sleti u Minsk, gdje je uhapšen opozicioni novinar Raman Pratasevič.
Cihanouska, liderka opozicije u egzilu, upozorila je da bi ublažavanje sankcija moglo otvoriti nove mogućnosti za Minsk, ali i za Moskvu, čija je avio-industrija teško pogođena restrikcijama.
- Razumijemo da je to dio dogovora. Ali ukidanje sankcija bez suštinskih promjena u zemlji može otvoriti rupe koje će i Lukašenkov režim i Rusija iskoristiti za njihovo zaobilaženje - kazala je za AP.
Lukašenko je potom odluku nazvao „veoma važnom“.
- Biće nam lakše da radimo - prenijela je njegovu izjava državna agencija Belta.
<h2>Jedan od puštenih odbio da ode u Litvaniju</h2>
Jedan od oslobođenih, veteran opozicije Mikolaj Statkevič, odbio je da pređe u Litvaniju i pokušao da se vrati u Bjelorusiju, ali su ga graničari spriječili, kazao je za AP telefonom Anatol Ljabedzka, član tima Cihanouske, sa graničnog prelaza gdje su zatvorenici predati Litvaniji.
Ljabedzka je naveo da se Statkevič nalazi na ničijoj zemlji između dvije države.&nbsp;
- Statkevič pokazuje hrabrost i snagu karaktera. Odbio je da dozvoli Lukašenku da ga izbaci iz zemlje i pruža otpor prinudnoj deportaciji - rekao je.
Njegova odluka podsjetila je na slučaj Marije Kolesnikove, jedne od ključnih figura protesta 2020. godine. Kada su vlasti pokušale da je protjeraju u Ukrajinu, pocijepala je pasoš i vratila se u Bjelorusiju, nakon čega je osuđena na 11 godina zatvora.
Preostali 51 zatvorenik ipak je prešlo u Litvaniju, naveo je Ljabedzka.
Statkevič, jedan od najpoznatijih i najharizmatičnijih Lukašenkovih protivnika, pokušao je da se kandiduje za predsjednika 2010. godine, ali je uhapšen i osuđen na šest godina zatvora zbog „organizovanja masovnih nereda“. Amnesti internešenel ga je proglasio zatvorenikom savjesti, a oslobođen je 2015. pod pritiskom SAD.
Ponovo je uhapšen uoči izbora 2020, kada je ponovo proglašen krivim za organizovanje masovnih protesta i osuđen na 14 godina zatvora. Od februara 2023. drži se u potpunoj izolaciji.
Među oslobođenima su i novinar Ihar Losik iz Radija Slobodna Evropa, kao i drugi novinari, blogeri, lideri stranaka i sindikata, te 14 stranaca.
Savjetnik Cihanouske, Franak Vjačorka, kazao je za AP da je većina oslobođenih u „normalnom fizičkom i psihičkom stanju“, ali da je nekima potrebna hitna medicinska pomoć.
Litvanka Jelena Ramanauskiene, koja je u Bjelorusiji bila osuđena na šest godina zatvora za špijunažu, zaplakala je po izlasku iz autobusa kojim su dovedeni oslobođeni i zahvalila svima koji su omogućili njeno puštanje.
No, ne dijele svi isti osjećaj.&nbsp;
- Veoma je okrutno da sam izdržala čitavu trogodišnju kaznu, a sada sam deportovana - kazala je novinarka Larisa Ščirakova (52), koja je odslužila gotovo 3,5 godine zatvora u svom rodnom Gomelju.&nbsp;
&nbsp;-Mogli su samo da otvore zatvorska vrata, do kuće bih stigla za pola sata – kazala je.
- Ovdje nemam dom, porodicu – ništa. Štaviše, majka mi je umrla dok sam bila u zatvoru, tako da ne mogu ni na njen grob da odem – dodala je.
Prema podacima organizacije za ljudska prava Vjasna, u bjeloruskim zatvorima i dalje se nalazi gotovo 1.200 političkih zatvorenika. Tramp je najavio da želi da izdjejstvuje oslobađanje još većeg broja.
<h2>Približavanje?</h2>
Sve su jasniji znaci da Tramp nastoji na otopljavanju odnosa sa Lukašenkom – slično kao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Nedugo nakon što je prošlog mjeseca u Aljasci ugostio Putina, Tramp je nagovijestio da radi na dogovoru o oslobađanju stotina zatvorenika u Bjelorusiji, nakon što je, kako je rekao, imao „divan razgovor“ sa Lukašenkom.
Na društvenim mrežama objavio je da je svrha tog razgovora – prvog zvanično objavljenog kontakta sa bjeloruskim liderom u njegovom drugom predsjedničkom mandatu – bila zahvalnost za oslobađanje zatvorenika u junu.
Tramp je dodao da su razgovarali i o mogućem puštanju mnogih drugih koji se još nalaze u zatvorima.
- Radujem se susretu sa predsjednikom Lukašenkom u budućnosti - poručio je Tramp.
To bi bio zaokret bez presedana za lidera koji je na Zapadu bio gotovo potpuno izolovan zbog nemilosrdne represije nad opozicijom i nezavisnim medijima – posebno nakon izbora u avgustu 2020. godine, koje međunarodna zajednica smatra namještenim.
Tada su desetine hiljada ljudi izašle na ulice, hiljade su uhapšene, a istaknute opozicione ličnosti ili su pobjegle iz zemlje, ili su završile u zatvoru.
Lukašenko je u međuvremenu obezbijedio i sedmi predsjednički mandat na izborima koje je opozicija nazvala farsom.

Bjelorusija oslobodila 52 politička zatvorenika, SAD zauzvrat ukinula dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Ostojić: Tu života više nema

-Veli mi Abazović da će sad Katnića da miču isto kad je izmijenjen zakon o tužilaštvu – obavijestio je Jovica Vukotić svoje kompanjone Stefana Đukića-Mandića i Emila Tuzovića. &nbsp; -Da, Abaz je brat naš – odgovara Đukić-Mandić, radostan što će se njihovi tužuilački progonitelji ukloniti sa pozicija. &nbsp; Ovo je dio prepiske od 1. marta 2021. godine u kojoj sada pokojni šef škaljarskog klana Jovica Vukotić obavještava svoje podređene da je definitivno spremna smjena tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31" data-rendition-name="original" width="521" height="283" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana"> <figcaption>RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz prepiske se može zaključiti da Vukotiću direktno informacije javlja – Dritan Abazović, u to vrijeme potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića, čovjek zadužen za kontrolu svih službi bezbjednosti. &nbsp; Ove traskripte objavio je M portal još prije dvije godine i komunikacija sa nekad zaštićene aplikacije pruža uvid u neke veze kriminala sa crnogorskim političarima. Vijeće Višeg suda u Podgorici tek treba da odluči da li će u dokaze uvrstiti Skaj komunikacije koje je na ročištu u julu predložio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Do transkripata je došla odbrana optuženih, a na osnovu ovih novih informacija ispada je sepecijalni tužilac Miloš Šoškić te potencijalne dokaze - svjesno izostavio. &nbsp; Da sve bude interesantnije, upravo iz transkripata koje je tužilac Šoškić izostavio proizilazi da su oba mafijaška klana – kavački i škaljarski - planirali likvidaciju Milivoja Katnića, ali i Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske "> <figcaption>KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Odluka Višeg suda se očekuje prije septembarskog zakazanog ročišta na suđenju Lazoviću, Katniću i Čađenoviću za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. Odluka Višeg suda mogla bi značajno da utiče na dalji tok sudskog procesa. &nbsp; Jer, očito je: prije Katnića, Lazovića i Čađenovića o kraju profesionalne karijere ali i o njihovim sudbinama imali su informacije - vodeći ljudi škaljarskog klana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici "> <figcaption>ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI VIŠI SUD &nbsp; U slučaju da Viši sud prihvati – kako se očekuje – sve Skaj komunikacije, da se kao dokaz razmatarju takozvane ,,nefiltrirane kriptovane komunikacije, značajno će se promijeniti situacija optuženih jer se lako uočava da su trojica okrivljenih bili na meti kavačkog klana iako se optužnicom terete da su bili dio tog istog kriminalnog klana. &nbsp; Osim toga, neselektovane Skaj komunikacije mogli bi otvoriti &nbsp;prostor za nova procesuiranja, ovoga puta političara koji su do nedavno obavljali ključne funkcije u državi, ili ih obavljaju i danas. &nbsp; Među prvima je svakako Dritan Abazović koji je, prema prepiskama između samog vrha škaljarskog klana, znao da će Katnić i ostali biti smijenjeni već je o tome obavještavao pojedine škaljarce. &nbsp; ,,GAME CHANGER” SRPSKOG SVETA Od avgustovskih izbora 2020. godine Dritan Abazoviće je postao neka vrsta zvijezde ,,srpskog sveta” jer je presudno uticao na prevlast litijaškog pokreta u crnogorskom parlamentu. No, objelodanjenim transkriptima komunikacije kriminalaca i njihovih saradnika pokazuju osnnovi sumnje da su postojale jasne veze između pojedinih istaknutih političara postavgustovske vlasti i pripadnika kriminalnih klanova. &nbsp; O tome svjedoči i prepiska od 30. avgusta 2020. godime koju je M portal objavio, a u kojoj je glavna zvijezda upravo Dritan Abazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Tako već pominjani Stefan Đukić-Mandić obavještava druga Bojana Lopičića da mu je Abazović javio da ,,deru DPS noćas”, na što Lopičić odgovara. ,,Brat! Najveći do svih. Svega mi!”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović '> <figcaption>KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  PRIJETNJE KATNIĆU I OSTALIMA... Nije tu kraj planova škaljarskog klana o obračunu sa onima koji su ih u ime države progonili. Tako Đukić-Mandić saopštava prijetnje da će, ,,kada &nbsp;prođe neki period kad ostanu bez službe pobiti ta go**a”. &nbsp;&nbsp; Iako je po optužnici Miloša Šoškića, trojka Katnić, Čađenović i Lazović zloupotrijebila službeni položaj podredivši ga kavačkom klanu koji predvodi Radoje Zvicer - skaj komunikacije koje Katnić nudi Višem sudu u Podgorici ruše i tu, glavnu tezu specijalnog tužilaštva. Ispostavlja se da su visokorangirani članovi kavačke mafijaške organizacije planirali da Katnića ubiju, a dijete mu poliju kisjelinom, a da tužioca Čađenovića naprave invalidom jer su smatrali da su naklonjeni škaljarskom kriminalnom klanu i da im „pakuju“ optužbe. Upotreba skaj prepiski u montiranim procesima polagano otvara pandorinu kutiju grijehova vodećih ličnosti postavgustovske Crne Gore. &nbsp; ABAZOVIĆ I PRIČA O ŠVERCU Dritan Abazović, koji je bio vlasnik kriptovanog telefona, pominje se i u prepisci u kojoj se dogovara preuzimanje šverca cigareta preko Luke Bar, kada se otkrivaju konekcije sa srpskim špijunom Stevanom Simijanovićem, načelnikom policije u Baru Ilijom Vasovićem, ali i kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. &nbsp; Kriptovani telefoni bilježili su i aktivnosti mafijaških organizacija u protežiranju Demokrata Alekse Bečića kupovinom i obezbjeđivanjem glasova na izborima 2020, na Cetinju, u biudvi, Kotoru. &nbsp; Na Skaj nijesu bili imuni ni neki visoki funkcioneri bivšeg Demokratskog fronta, kao na primjer nekadašnji prvi čovjek Budve Milo Božović, ali ni najjača politička organizacija u Crnoj Gori – Crkva Srbije koja je pripadnike klanova angažovala za kupovinu naoružanja u susret avgustovskoj promjeni vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1282" loading="lazy" alt="KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicima"> <figcaption>KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicim(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ĐE JE ,,MANDA” I ŠTO RADI NOVOVIĆ Više izvora Televizije E iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske ukazuju da postoje Skaj komunikacije u kojima se pominje ime i najuticajnijeg političara u Crnoj Gori – Andrije Mandića. &nbsp; No, za sada nema ni traga od kriptovanih poruka u kojima se pominje Mandićevo ime zajedno sa imenom Mila Božovića, osumnjičenog za krijumčarenje narkotika. &nbsp; Za rasplet priče o Skaj prepiskama veoma je bitno i postupanje Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je Specijalno tužilaštvo bilo vrlo selektivno u čitanju Skaj komunikacija. &nbsp; Od milion i dvjesta hiljada komunikaciaj dobijenih posredstvom Europola, Novović i ekipa specijalnih tužilaca nijesu procesuirali, pa ni pozvali makar na saslušanje, ni jednog od političara koji se pominju u mafijaškim prepiskama. &nbsp;&nbsp; Tužilaštvo nije našlo dokaze ni u slučaju „Skaj“ komunikacija čije transkripte je M portal objavio u avgustu prošle godine, koje svjedoče o dogovoru pripadnika škaljarskog klana za nabavku kriptovanih telefona za Abazovića, koje je on naručio, ali su oni odlučili da mu ih poklone. Ukoliko Vijeće Višeg suda ne bude selektivno, kao što je do sada bilo Specijalno državno tužilaštvo, možda bi crnogorska javnost uskoro mogla da vidi punu i istinitu sliku o vezama organizovanog kriminala i visoke politike. &nbsp; Ta nova slika bi mogla da dovede u problem, ne samo neke političare, već i ljude iz tužilaštva koji niejsu obavljali svoj posao. &nbsp; &nbsp;

Ako se sud odluči za neselektivan pristup porukama - „Brat Abaz“ bi se mogao naći u problemu

Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, koji je prošle godine smijenjen nakon niza kontroverzi, biće imenovan za savjetnika u crnogorskoj misiji u Briselu, saznaje portal ETV iz izvora bliskih Vladi. 
 
Prema pouzdanim informacijama, inicijativu da Odović dobije ovu poziciju dao je šef kabineta premijera, Branko Krvavac. Imenovanje dolazi uprkos ozbiljnim sumnjama i aferama koje su obilježile Odovićev mandat. 
 
Odović je razriješen u julu prošle godine, nakon burnog perioda tokom kojeg su ga pratile brojne kontroverze. Po preuzimanju funkcije, u javnosti je izazvao podsmijeh izjavom da “nije imao pojma što je to prostorni plan”. 
 
U martu ove godine, Odović je saslušan zbog mogućih neregularnosti u vezi sa izdavanjem dozvola za gradnju luksuznih objekata – kula na prostoru Jadranskog sajma, solitera u Baru i još nekoliko kapitalnih projekata duž primorja. Tokom izjava datih medijima, naveo je da je pozvan kao svjedok u vezi sa gradnjom objekta u Budvi, za koji su postojali sporovi oko zakonitosti izdavanja građevinske saglasnosti. 
 
„Saglasnost je izdata posljednjeg ili pretposljednjeg dana mog mandata. Ja je nisam potpisao, niti bio nadležan za to. Mislim da je u interesu građana da se provjeri da li je procedura bila zakonski ispoštovana“, rekao je tada Odović. 
 
Njegov odnos prema javnosti i medijima takođe je bio predmet oštrih kritika. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Pres-konferencija koja je bila najavljena nikada nije održana, a iz njegovog resora je kratko saopšteno da se odgađa za narednu sedmicu – što se nije desilo. 
 
Ovakvo ponašanje jasno je pokazalo nivo nepoštovanja prema novinarima, kao i ignorisanje osnovnih demokratskih standarda transparentnosti. 
 
Odović se pominjao i u kontekstu navoda o mobingu unutar sopstvenog resora, ali ti navodi nikada nijesu do kraja razjašnjeni, niti je iko iz Ministarstva preuzeo odgovornost. Bio je ministar za koga su preciznost, odgovornost i institucionalna ozbiljnost bili očigledno nepoznati pojmovi. 
 
I pored toga, sada će predstavljati državu Crnu Goru u njenoj misiji u Briselu – što postavlja ozbiljna pitanja o kriterijumima za izbor kadrova i političku odgovornost vlasti prema građanima.

Janko Odović postaje savjetnik u Briselu

„Treba mu kičmu slomiti pa neka ostane beznačajan posle“. „Valjalo bi zbilja znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu. Valjalo bi mu se zahvaliti“ - samo su neke od prijetnji koje već duže od godinu na društvenim mrežama dobija novinar Televizije E Žarko Krivokapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f" data-rendition-name="original" width="739" height="1328" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  &nbsp;„Ima li ovo ustaško komunističko kopile ime i prezime“, „Okoreli bolesnoumni autošovinista ustaške provijencije, obični kanalizacioni otpad“, „a kako mu treba jeb mater smećar ustaški“ - još su neke od riječi koje se ređaju u komentarima ispod snimaka Krivokapićeve emisije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477" data-rendition-name="original" width="738" height="1227" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  On je o tome govorio u prilogu koji je emitovan na Televiziji E ističući da mu nije jasno zašto neko prijeti zbog emisije koja je u potpunosti u skladu sa novinarskim kodeksom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea" data-rendition-name="original" width="1080" height="982" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  - Već više od godinu odbijam prijetnje na društvenim mrežama. Ne znam zašto neko prijeti zbog emisije koja se radi skladu sa etičkim kodeksom - rekao je Krivokapić dodajući da ga dodatno brinu prijetnje koje su upućene članovima porodice - što im izaziva osjećaj ugroženosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a" data-rendition-name="original" width="1073" height="577" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  Takve prijetnje, podvlači on, imaju cilj da zapuše usta onima koji profesionalno obavljaju svoj posao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592" data-rendition-name="original" width="1079" height="1512" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  <h2>Instrukcije iz Crne Gore</h2> Danas je, inače, tri godine od prve prijetnje koju je urednica M portala Danica Nikolić dobila od osobe koja se potpisuje kao "Bane LA", a ujedno i dan kad je zaprimila najnoviji uznemirujući mejl u kojem joj se prijeti smrću. - Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste", "Blizu sam da ti odsviram kraj", "Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe"... - piše u mejlu koji je danas dobila Nikolić. Nakon više podnijetih prijava i svih policiji i tužilaštvu proslijeđenih mejlova koji sadrže prijetnje, ona je poslije posljednjeg davanja izjave u Osnovnom državnom tužilaštvu kazala da neće podnijeti više ni jednu prijavu jer nadležni imaju dovoljno materijala i znaju ko šalje prijetnje sa mejla slatkislatka@hotmail.com, te da su sva buduća dešavanja u vezi sa ovim slučajem odgovornost policije i tužilaštva.&nbsp; Prvu prijetnju je dobila 10. septembra 2022. godine, a od tada su se nizali mejlovi i nove prijetnje ne samo urednici M portala već i kolegama iz drugih medija. Sektor policije koji se bori protiv sajber kriminala je brzo otkrio identitet "Baneta LA" i mjesto odakle šalje prijetnje, ali bez obzira na uspostavljenu međunarodnu komunikaciju u ovom slučaju, do danas nema nikakvih konkretnih rezultata.&nbsp; U seriji mejlova koje je danas poslao "Bane LA" očigledno najavljuje i svoj dolazak u Crnu Goru. Nikolić je u izjavi za TV E ocijenila da osoba koja joj prijeti dobija instrukcije iz naše države, - Mislim da je čovjek instutiran iz Crne Gore jer u prvim prijetnjama se pominju ljudi za koje on ne može znati preko društvenih mreža i medijskih nastupa.. Dakle, pominjanje imena tih ljudi jednostavno govori u prilog tome da dobija insutrkcije od nekoga u Crnoj Gori. Ko je taj neko - to je stvar nadležnih - istakla je Nikolić.&nbsp; <h2>Kad zakaže država - ohrabre se svi koji napadaju novinare</h2> Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović podvukao je da je krajnje vrijeme da se nešto preduzme - prije nego li se desi nešto katastrofalno. - Ovo je kap koja je prelila čašu. Insittucije, pogotovo policija, moraju da zaštite novianre jer postaje nemoguće da obavljaju osnovne funkcije - istakao je on. Ustvrdio je da država ne reaguje efiksano. - Oni koji prijete se onda ohrabre. Država mora da garantuje siguran ambijent za rad novinara. Svaki put kad zakaže država ohrabre se svi koji napadju novinare - jasan je Vujović.

Novinar TV E duže od godinu dobija prijetnje na društvenim mrežama: „Treba mu kičmu slomiti“, „valjalo bi znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu“

Tivat domaćin 9. World Music Festivala

Finale Lige šampiona 2027. ponovo u stadionu Atletiko Madrida

Popović: Demokrate još nemaju stav o prijedlogu Milatovića za izbor sutkinje Ustavnog suda

Radonjić: SDT će razmotriti navode Perović

Bjelorusija oslobodila 52 politička zatvorenika, SAD zauzvrat ukinula dio sankcija nacionalnoj avio-kompaniji

PRATITE TVe UŽIVO