Adžić: Ako i Milatović želi da postane privjezak Andriji Mandiću, mi u tome nećemo učestvovati

Poslanik i funkcioner Građanskog pokreta URA Filip Adžić iznenađen je potezom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da ipak pregovara sa odbornicima Pokreta Evropa sad nakon, kako je kazao, sijaseta neustavnih poteza.

- Sve su rekli jedni o drugima u negativnom smislu, predsjednik Milatović je rekao da je to anticrnogorska i antievropska opcija, iz PES-a su rekli mnogo toga negativnog o Milatoviću... Mislim da se moramo držati nekih principa, jer je ovo potez Milatovića da u krajnjem bude privjezak Andrije Mandića. Mi u tome nećemo učestvovati – kazao je Adžić u emisji Drugačija radio veza Antene M.

Jučerašnje saopštenje 27 odbornika PES-DCG i ZBP imalo je prijeteći ton prema Pokretu za Podgoricu, a Adžić to vidi kao očekivani potez u političkom životu, ali smatra da to nije razlog da se stvaraju neprincipijelni dogovori.

- Milojku Spajiću i njegovim poslanicima moram čestitati samo na tome što su promijenili političku paradigmu, jer smo se udaljili malo od identitetskih pitanja, a fokusirali više na građane, ekonomiju i određena rješenja, tačnije obećanja. Ipak, sve ono što su građani od njih očekivali, oni nijesu ispunili i jedini način da opstanu na vlasti je vezivanje za Demokratski front, odnosno za Andriju Mandića. I iz dana u dan, sve im je teže iščupati se iz njihovih kandži. To se vidjelo i na Ustavnom odboru, iako je Spajić govorio da on želi kompromis, da ne želi da učestvuje u tome, ali njegovi poslanici su bili zagovornici rušenja Ustava - kaže Adžić.

Komentarišući tvitove premijera Spajića prethodnih dana, Adžić kaže da ponekad pomisli da je njegov zvanični nalog hakovan, jer smatra da jedan takav političar sjutra nema legitimitet i ozbiljnost da razgovara sa predstavnicima NATO-a ili EU

Govoreći o formiranju vlasti u Podgorici, Adžić je kazao da je na sastanku prije dvije noći postignut visok stepen saglasnosti. 

- Visok stepen saglasnosti je postignut na sastanku sa nosiocem liste Evropskog saveza Borisom Mugošom. Manji je stepen saglasnosti oko personalnih rješenja, ali smo došli do određenih okvira. Ipak, kolege iz Pokreta za Podgoricu žele da saslušaju i drugu stranu - pojašnjava sagovornik Antene M.

Na pitanje šta čovjeka, koji bi poginuo za Crnu Goru, gurne u front sa onima koji bi najradije da Crne Gore nema, Adžić kaže da je nakon 30. avgusta bio u dilemi, iako je pad dotadašnje vlasti željno iščekivao.

- U tom periodu, kada su oličenje crnogorstva bila Verica Maraš, Milivoje Katnić, Vesna Medenica i slični, upravo je to kod mene izazivalo revolt i nijesam želio da me ljudi sa tim postovjećuju, jer nijesam ta vrsta Crnogorca. Sa druge strane, nekadašnji Demokratski front je opcija kojoj Crna Gora nije ni blizu srca - jasno je da ni to nije bila moja borba. Upravo je URA bila brana ljudima koji ne žele dobro Crnoj Gori da ne dođu na vlast. Ipak, razumio sam i to nerazumijevanje, tenzije, propagandu, pa ne mogu da se ljutim ni na one ljude koji su govorili i ono za što sam znao da nije istina. I dalje sam ubijeđen da naše građansko društvo nije propalo, vjerujem da možemo da se okupimo svi oko iste ideje i da vidimo da li možemo da iznađemo ljude koji će predstaviti novu vrijednost - ukazuje Adžić. 

Prisjećajući se manjinske, 43. Vlade, Adžić kaže da je DPS tada imala šansu da se na neki način vrati na vlast, odnosno da učestvuje u njoj. Ipak, kaže da je kamen spoticanja bilo potpisivanje Temeljnog ugovora.

- U sporazumu je bilo pod članom 5. naznačeno da je rješavanje ugovornih obaveza sa vjerskim organizacijama obaveza te Vlade, ali za DPS sporan je bio tajming - dodaje Adžić.

On se pita da li postoji jedna stvar ili jedno pravo koje je dato Crkvi Srbije koje do tada nije imala. U nastavku dodaje da smatra da nije, a da je stava da podjela prava u odnosu na Crkvu Srbije i Crnogorsku pravoslavnu crkvu nije bila pravedna.