<article>Kad smo već kod sporazuma koji je premijer Spajić potpisao sa opozicijom, vratimo se na momenat o kojem zbog masakra na Cetinju i teških dana tuge u Crnoj Gori opravdano nismo bili u stanju razmišljati - Rumunija i Bugarska su 1. januara ove godine postale punopravne članice šengenske zone, naveo je na mreži X predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan. Prema njegovim riječima, ovoj generaciji crnogorskih političara se otvorila još jedna prilika, vrlo moguće posljedna, da generacijama koje dolaze obezbjedimo da slobodno putuju, obrazuju se, zapošljavaju i kreiraju svoju budućnost kao ravnopravni građani unutar evropske porodice naroda.  - Možemo zajedno raditi na tome i stvarati srećno i uspješno crnogorsko društvo, a možemo ostati u balkanskoj kaljuži kojom vladaju autokratski režimi i razarajuće borbe nametanja i negiranja identiteta, vječitog kreiranja straha od drugog, drugačijeg, demokratskog i progresivnog.  Uvijek je do nas i ne zavisi od toga što govorimo, nego što radimo- zaključio je Belan. <figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVatroslavBelan%2Fstatus%2F1901284346041950387&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Kad smo već kod sporazuma koji je premijer Spajić potpisao sa opozicijom, vratimo se na momenat o kojem zbog masakra na Cetinju i teških dana tuge u Crnoj Gori opravdano nismo bili u stanju razmišljati - Rumunija i Bugarska su 1. januara ove godine postale punopravne članice šengenske zone, naveo je na mreži X predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ovoj generaciji crnogorskih političara se otvorila još jedna prilika, vrlo moguće posljedna, da generacijama koje dolaze obezbjedimo da slobodno putuju, obrazuju se, zapošljavaju i kreiraju svoju budućnost kao ravnopravni građani unutar evropske porodice naroda.&nbsp;
&nbsp;- Možemo zajedno raditi na tome i stvarati srećno i uspješno crnogorsko društvo, a možemo ostati u balkanskoj kaljuži kojom vladaju autokratski režimi i razarajuće borbe nametanja i negiranja identiteta, vječitog kreiranja straha od drugog, drugačijeg, demokratskog i progresivnog. &nbsp;Uvijek je do nas i ne zavisi od toga što govorimo, nego što radimo- zaključio je Belan.&nbsp;
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVatroslavBelan%2Fstatus%2F1901284346041950387&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vatroslav Belan

Politika

Belan: Ovog generaciji crnogorskih političara se otvorila još jedna prilika da generacijama koje dolaze obezbijedimo da kreiraju budućnost kao ravnopravni građani unutar evropske porodice

Kad smo već kod sporazuma koji je premijer Spajić potpisao sa opozicijom, vratimo se na momenat o kojem zbog masakra na Cetinju i teških dana tuge u Crnoj Gori opravdano nismo bili u stanju razmišljati - Rumunija i Bugarska su 1. januara ove godine postale punopravne članice šengenske zone, naveo je na mreži X predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan. 
Prema njegovim riječima, ovoj generaciji crnogorskih političara se otvorila još jedna prilika, vrlo moguće posljedna, da generacijama koje dolaze obezbjedimo da slobodno putuju, obrazuju se, zapošljavaju i kreiraju svoju budućnost kao ravnopravni građani unutar evropske porodice naroda. 
 - Možemo zajedno raditi na tome i stvarati srećno i uspješno crnogorsko društvo, a možemo ostati u balkanskoj kaljuži kojom vladaju autokratski režimi i razarajuće borbe nametanja i negiranja identiteta, vječitog kreiranja straha od drugog, drugačijeg, demokratskog i progresivnog.  Uvijek je do nas i ne zavisi od toga što govorimo, nego što radimo- zaključio je Belan. 
 
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVatroslavBelan%2Fstatus%2F1901284346041950387&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

EU jeste spremna da prihvati Crnu Goru, ali dok mi zaostajemo u dinamici integracija u ključnim oblastima, stiže konkurencija od susjedne Albanije. Briselski političari i tehnokrate vole konkurenciju u politici proširenja, onda su veće šanse da neko zaista i završi pregovore do kraja mandata ove Komisije. EK treba uspješnu priču na Zapadnom Balkanu, te stoga ne preferira samo Crnu Goru. Snažno podržavaju i Albaniju. Moramo se konsolidovati što prije, da postanemo članica Unije prije kraja ove decenije. A to znači da pitanja ustavnih promjena, službenog jezika i dvojnog državljanstva, kao neki ultimatumi, nikako ne trebaju biti ispred evropske agende. Bez aktivne Skupštine i efikasnijeg pravosudnog sistema, nema završetka pregovora.
Ovo u intervjuu Standardu kaže Gordana Đurović, profesorka na Ekonomskom fakultetu i predsjednica Crnogorske panevropske unije i potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih integracija od 2004 do 2010, kada smo počeli proces evropske integracije.
Kako Vam iz današnje perspektive izgleda kraj 2008, vrijeme naše predaje zahtjeva za članstvo u EU, i početak 2009, kada smo ispunjavali odgovore na Upitnik? Vi ste kao potpredsjednica Vlade za evropske integracije vodili taj proces. Je li naš euroentuzijazam tada bio neutemeljen?
Đurović: Godine uoči i nakon obnove crnogorske nezavisnosti bile su neponovljive po pitanju napretka u procesu evropske integracije zemlje, koji je, ne samo snažno institucionalno podržao glas građana za nezavisnu i evropsku Crnu Goru, već i dao konkretne rezultate u procesu uspostavljanja prvog ugovornog odnosa sa Unijom. U sedmici kad smo dobili crnogorski Ustav, potpisan je i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je trasirao naš integracioni put, sljedeće godine predali smo zahtjev za članstvo, sljedeće smo odgovorili na Upitnik za manje od tri mjeseca, postali dio tzv. Bijele šengenske liste i slobodnog putovanja evropskim zemljama, a 2010. smo dobili status države kandidata za članstvo u EU.
Bili smo mali tim jasnoga cilja i konkretnih rezultata. Bile su to poletne godine, pune neponovljive energije, efikasnog tehnokratskog rada i jasne političke podrške, i što je najvažnije – rezultata. Trasa je bila postavljena, a punopravno članstvo izgledalo ostvarivo do 2015. godine. Uvijek mi je drago da se toga perioda sjetim, ponosna na te godine izuzetnog radnog pregalaštva, i nikada, ni danas, ne mogu shvatiti ko je i zašto ugasio Ministarstvo za evropske integracije, svega 10 dana po dobijanju statusa zemlje kandidata.
Danas, 15 godina kasnije, drugi je integracioni okvir, kao u EU, tako i u zemlji. Članstvo ponovo izgleda blizu, ne bavimo se proračunom o izgubljenim dobitima neostvarenih godina članstva, jer od toga nemamo ništa, već opet sanjamo evropski san i neke nove koristi članstva, koje nam i dalje jednako treba.
Nakon godina „nespremnosti EU za proširenje“, kako je eufemistički nazivan praktično zaustavljeni proces proširenja EU, činilo se donedavno da je EU sada spremna da prihvati Crnu Goru. Dijelite li taj stav?
Đurović: EU jeste spremna da prihvati Crnu Goru, čujemo i dalje sa briselskih adresa, od početka 2024. godine u kontinuitetu, ali zaostanak u planiranoj dinamici integracija, uvijen u ozbiljnu političku krizu, evidentan je. Integracioni mjeseci brzo prolaze, i sve je teže zamisliti da će se, sve planirano, a neostvareno – moći komprimovati u 2026. godini. Iako se mi uzdamo u političku podršku i geopolitički kontekst, postoji mnogo stvari koje su pod „mora se“, i ne može sve biti „to ćemo kad pristupite“. Nema prečica, koliko one god atraktivno izgledale, kad su demokratske reforme i temeljna prava u pitanju.
Ali, dok mi opet zaostajemo u dinamici integracija u ključnim oblastima, stiže konkurencija od susjedne Albanije, kojoj se iz jesenjeg izvještaja Komisije, šalju iste optimističke poruke završetka pregovora, svega 12 mjeseci kasnije od našeg plana. Briselski političari i tehnokrate vole konkurenciju u politici proširenja, onda su veće šanse da neko zaista i završi pregovore do kraja mandata ove Komisije i postane zemlja pristupnica. A Komisija treba uspješnu priču na Zapadnom Balkanu, te stoga ne preferira samo Crnu Goru. Snažno podržavaju i Albaniju, a poslije skorašnjih debata o Crnoj Gori u Odboru za spoljne odnose Evropskog parlamenta, nekako još i snažnije podržava našeg južnog susjeda, što se vidi iz još jedne važne odluke koja je donijeta. Pored svih tih evropskih i regionalnih institucija sa sjedištem u Tirani, koje već postoje, zemlja dobija i Kancelariju Evropskog parlamenta, što je snažan podsticaj za rad na integracijama. Zato tu konkurenciju ne treba potcijeniti, posebno imajući u vidu da planiraju otvoriti sva poglavlja do kraja 2025. godine.
Što se u tom smislu promijenilo nakon što je dužnost predsjednika SAD preuzeo Donald Tramp? Postoji li opasnost da proces proširenja ponovo zbog nekih važnijih tema bude gurnut po strani?
Đurović: U svom drugom mandatu Tramp nekontrolisano testira prirodno partnerstvo sa Unijom u svim aspektima, što izaziva asimetričnu reakciju, od najavljenih recipročnih carina, pa do velikog projekta naoružavanja Evrope –ReArm Europe, vrijednog 800 milijardi eura, za evropski sektor odbrane. U tom kontekstu, za EU, Evropa je okvir u kome brani svoju poziciju „globalnog igrača“, pa će nastaviti da jača veze za zemljama proširenja i da ih ohrabruje na putu ka punopravnom članstvu. Stoga se i od zemalja kandidata, posebno NATO članice, očekuje da povećaju svoja izdvajanja za odbranu i time doprinose evropskoj koheziji i solidarnosti. Nema alternative, ni za jednu, ni za drugu stranu.
Imamo činjenicu da su u četiri godine prije promjene 2020. evropske obaveze realizovne u prosjeku s više od 70%, dok u 2024. imamo stepen realizacije 57%, a ranije je bilo više obaveza. Što je glavna kočnica?
Đurović: Česte promjene organizacije vladinih resora, nagli rast broja državnih službenika uz neprikosnovene „partijske kvote“, što nije praćeno i sveukupnim rastom stručnosti administracije i jačanja institucionalne memorije, koja je dragocjena za proces EU integracija, primat politike odnosno drugih političkih prioriteta značajnog dijela koalicije u odnosu na proklamovani cilj EU integracija – samo su neki od faktora koji usporavaju nas plan integracija da se pregovori uspješno okončaju do kraja 2026. godine.
Moramo se konsolidovati što prije, da bi se ostvario cilj da postanemo članica Unije prije kraja ove decenije. A to znači da pitanje ustavnih promjena oko službenog jezika i pitanje dvojnog državljanstva, kao neki ultimatumi, nikako ne trebaju biti ispred evropske agende, jer ćemo na kraju svi izgubiti u trci sa evropskim rokovima. Građani Crne Gore žele članstvo i odgovorni političari treba to da im obezbijede, tako što će dozvoliti državnoj administraciji da radi svoj posao i neće opstruirati proces političkim intrigama i populizmom. Istovremeno, bez aktivne Skupštine i efikasnijeg pravosudnog sistema, nema završetka pregovora.
Što Crna Gora čini u tehničkom smislu procesu evropske integracije? Imamo već treću godinu na svakoj sjednici Vlade kao prvu tačku dnevnog reda „Usmenu informaciju o realizaciji aktivnosti iz procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji“, ali javnost o sadržaju rasprave ne zna ništa. Saopštava se redovno tek da se „Vlada upoznala“ s informacijom. Ni ministarka evropskih poslova ni glavni pregovarač ne izvještavaju javnost o tome što konkretno rade.
Đurović: Imamo paradoks da nam je administracija veoma porasla, a neki novi ministar, kada uđe u resor, shvati da ima veoma malo raspoloživog stručnog kadra koji je spreman stručno i odgovorno da radi. Administracija raste, ministarstva rastu, uprave se konstantno transformišu, mnogi stručni službenici odlaze, rijeka pripravnika i neiskusnih ljudi dolazi. To veoma negativno utiče na koordinaciju između resora, građenje timova i povjerenja. Ključna ministarstva, koja treba da pripreme Crnu Goru za apsorbovanje evropskih strukturnih fondova – čuvenu kohezionu politiku EU, kubure sa malim brojem stručnih ljudi i nedovoljnim budžetima za EU politike. Sredstava za evropske prioritete trenutno nema dovoljno, novac odlazi na druge namjene, ili je jednostavno nedovoljno raspoloživ. Ne pomažu ni brojni projektni tehničke podrške, jer administracija nema kapacitet da apsorbuje tu podršku i primi sva nova znanja i vještine, neophodne za sljedeću, ključnu fazu pregovora. Ključni akteri procesa pregovora, naše pregovaračke strukture, ne osjećaju prijeko potrebnu jasnu i jedinstvenu političku podršku i sistem ne emituje stabilnost. Zato su nam procenti ispod očekivanih. Zato su informacije na Vladi redovne, ali usmene.
Vlada je početkom decembra objavila dokument „Barometar 26“, predstavljen kao „platforma“ za nekakvo jedinstvo s ciljem da teme u vezi s evropskom integracijom budu stavljene u prvi plan. Nažalost dokument je ispao mrtvorođenče, jer su odmah pojedini predstavnici vladajuće koalicije objavili da ih taj dokument ne zanima i ne obavezuje. Kakvo je Vaše mišljenje o tom dokumentu?
Đurović: Dokument Barometar 26 sadrži „na papiru“ sve što je potrebno da sadrži u vezi sa potrebom jedinstva po pitanju EU agende danas, ali na žalost nije dobio ni jedinstvenu podršku partija koje tvore koaliciju na vlasti. Time je svrsishodnost ovog dokumenta u startu postala upitna.
Ako već „Barometar 26“ ne funkcioniše, što bi po Vašem mišljenju trebalo Vlada konkretno da učini?
Đurović: Barometar 26 ne funkcioniše u praksi, u stvarnom životu, prvenstveno zato što između koalicionih partnera ne funkcionišu ključni principi na kojima ovaj dokument počiva, prvenstveno „poziv na državno jedinstvo, uz poseban tretman polarizujućih pitanja“ koja direktno ugrožavaju proces pristupanja Crne Gore. Naznačeni mehanizam razrješenja polarizujućih pitanja nije ni mogao dobiti šansu da se prezentuje. Iz razloga što jedan dio koalicije na vlasti prijeti izlaskom iz iste, ako se ne da primat „polarizujućim pitanjima“, koja su za njih pitanja svih pitanja. Istovremeno, predstavnici vlasti i opozicije potpisali su nedavno sporazum kojim su se saglasili da podnesu zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji u vezi sa procedurom konstatovanja prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović. To nagovještava povratak opozicije u poslaničke klupe i moguće razrješenje političke krize, što bi bilo više nego dragocjeno za proces evropskih integracija u ovoj fazi.
&nbsp;Dok predlagači Barometra 26 ovo vide kao dio njegovog sprovođenja, opozicija to vidi kao most iz kog bi se iz trenutne blokade političkih procesa u zemlji moglo izaći po formuli pobjednik-pobjednik (win-win). To zaista i jeste put ka dijalogu, u kojem ni jedna strana ne treba da se osjeti kao apsolutni pobjednik, niti ona druga kao apsolutnih gubitnik, treba da dobiju obje strane, te da u to ubijede i širu javnost, kao i partnere u EU, da smo ozbiljni u našem naumu da pristupimo Uniji.
Je li uopšte moguće najavljeno zatvaranje svih poglavlja za dvije godine s obzirom na tempo kojim realizuju obaveze evropske agende?
Đurović: Tehnokratski govoreći – nije, politički i geopolitički – jeste. Važno je učiniti ono što se zaista mora učiniti i što su ultimativne akcije, mnogo toga može ostati i u „prelaznim i završnim odredbama ugovora o pristupanju“, te konačnog izvještaja Komisije pred učlanjenje. Ali sve je moguće, ako dogovor i povjerenje obje strane postoje. Crna Gora mora jačati kredibilitet u ovom procesu, što znači da preuzete obaveze i „isporuči“ očekivano. Bez toga nam nema ulaska u Uniju. Mali smo i upravljiv sistem, ali članstvo čine i prava i obaveze, pa se zemlja mora bolje pripremiti.
Što bi bila Vaša preporuka ili stručni stav što nam je za činiti da proces ubrzamo i da podignemo kvalitet?
Đurović: Da aktuelne, ali i predstojeće političke turbulencije i prečeste izbore na raznim nivoima, što bezbolnije prođemo, kako bismo sačuvali „radnu dinamiku“ i prioritet EU agende, koji bismo u današnjem žargonu mogli nazvati „Crna Gora prije svega“. Mobilizacija.

Đurović: EU spremna da nas prihvati ali dok zaostajemo konkurencija stiže od Albanije

Vjerujem da je politika poput dobre drame, potrebni su joj snažni likovi, jasna radnja, kao i hrabrost i istrajnost da se priča dovede do kraja - saopštila je nestranačka kandidatkinja na listi Evropskog saveza u Nikšiću i poznata crnogorska i nikšićka dramaturškinja, magistrica dramaturgije i dramski pisac Bojana Mijović.
Evropski savez je, kaže ona, skladna zajednica spremna da pruži najbolje za naš grad.
Praveći paralelu između politike i umjetnosti kazala je da umjetnost može otvoriti dijalog o bitnim pitanjima i podstaći kritičko mišljenje što je osnova za promjenu.
- Umjetnost je ogledalo društva, pa i grada. Ona može otvoriti dijalog o bitnim pitanjima i podstaći kritičko mišljenje, a to je osnova za svaku promjenu - navela je Mijović.
Ona se osvrnula i na reakcije na njenu odluku da podrži Evropski savez.
- Reakcije na pristupanje Evropskom savezu su bile interesantne. Neki su me pitali da li ću sad da pišem samo angažovane drame, a vjerujte mi svaka drama je u suštini negdje angažovana. Od drugih sam dobila punu podršku - objasnila je Mijović.
Mijović je dodala da joj je cilj da svojim angažmanom učini najbolje što može.
- Svojim studentima sam uvijek govorila: „Uradite najbolje što možete”. Isto očekujem i od sebe - rekla je Mijović.
Kao jedan od razloga da bude dio političkih procesa u susret lokalnim izborima u Nikšiću Mijović je navela svoja iskustva koja su je navela da shvati koliko je bitno aktivno učestvovati u kreiranju politika.
- Često sam se susretala sa nerazumijevanjem institucija i pojedinaca vezano za moj rad. Ta iskustva su me navela da shvatim koliko je važno, biti aktivan učesnik u kreiranju kulturne politike - istakla je Mijović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovi izbori su ključni jer predstavljaju priliku za novi početak, a umjetnici su najčešće glasnici promjene.
- Kroz svoja djela skreću pažnju na društvene probleme i inspirišu građane na preispitivanje prevaziđenih normi - dodala je Mijović.
Ona je naglasila da je potrebno stvoriti uslove da bavljenje umjetnošću bude pravi svakog umketnika i umjetnice, a ne privilegija.
- Želim da stvorim uslove da bavljenje umjetnošću ne bude privilegija, već pravo svakog umjetnika i umjetnice. Vizija mi je Nikšić kao dinamičan kulturni centar, gdje politika služi građanima, a kultura je most koji nas povezuje i inspiriše - rekla je Mijović.
Mijović je kazala da je cilj Evropskog saveza Nikšić kao grad na koji će svaki građanin biti ponosan.
- Naš cilj je da stvorimo grad kulture koji je otvoren i slobodan. Nikšić kao grad na koji svaki građanin može biti ponosan i dati najbolje što može - &nbsp;zaključila je Mijović.
Bojana Mijović pripada prvoj generaciji svršenih dramaturga cetinjskog FDU-a, na kojem je završila i postdiplomske specijalističke akademske studije. Dobitnica je nagrade Univerziteta Crne Gore za najboljeg studenta FDU Cetinje 2011 godine.
Diplomirala je na master studijama dramaturgije na FDU u Beogradu. Osim drama, Mijović piše poeziju i kolumne. Radila je kao saradnica u nastavi na predmetu Dramaturgija, na FDU na Cetinju.
Njeno stvaraštvo ostavilo je zapažen pečat u savremenoj crnogorskoj i regionalnoj dramskoj umjetnosti, jer su neke njene drame nakon inscenacija doživjele zapažen uspjeh.

Mijović: Politika je poput dobre drame, Evropski savez je spreman da pruži najbolje za Nikšić

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv tridesetšestogodišnjeg muškaraca zbog silovanja, obljube nad djetetom, nedozvoljene polne radnje i iskorišćavanje djece za pornografiju, a koji je je godinama prisustvovao treninzima jedog &nbsp;košarkaškog kluba iz Kotora kojeg su smatrali pomoćnim trenerom, saopšteno je Portalu ETV iz Višeg državnog tužilaštva.&nbsp;
Optuženi se tereti da je krivična djela počinio na štetu tri djeteta.
On je uhapšen 31. jula prošle godine zbog sumnje da je iskorišćavao maloljetnike za pornografiju i počinio obljubu nad više djece mlađe od 14 godina.
Kako je Pobjeda pisala, optuženi je godinama prisustvovao treninzima jedog &nbsp;košarkaškog kluba i smatrali su ga pomoćnim trenerom.
Iz uprave kluba su tada Pobjedi saopštili i da on nije pomoćni trener, već da je samo prisustvovao treninzima do momenta kada su saznali da je prijavljen, nakon čega mu je to zabranjeno. Tada su iz tog kluba naveli da je on kao košarkaški zaljubljenik prisustvovao određenim treninzima kluba uz nadzor nadležnog trenera te kategorije, ponekad i djelimično učestvovao u radu, što nije izolovan slučaj samo u tom klubu.
Odjeljenje bezbjednosti Kotor je 30. jula elektronskim putem primilo prijavu od Centra za socijalni rad u Kotoru, kojem su se obratila dva roditelja. Roditelji i uprava kluba slučaj su prijavili 30. jula, a osumnjičenom je još u aprilu uskraćen pristup klubu.

Viši sud potvrdio optužnicu protiv lažnog „pomoćnog trenera“ iz Kotora

U subotu je u Podgorici održana 16. Skupština Matice crnogorske, kojom je predsjedavao predsjednik Ivan Jovović. Na dnevnom redu bili su izvještaji o radu Matice crnogorske između dvije Skupštine, izvještaji Nadzornog odbora i Suda časti, te imenovanje Luke Lagatora za člana Nadzornog odbora, saopšteno je danas iz Matice.
Generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović predstavio je izvještaj o radu, istakavši da redovno održavanje Skupštine potvrđuje institucionalnu zrelost i ozbiljnost rada ove organizacije. On je podsjetio da Matica crnogorska od svog osnivanja 1993. godine djeluje u složenim društveno-političkim okolnostima, nastojeći očuvati i afirmisati crnogorski nacionalni i kulturni identitet.
U dvogodišnjem izvještajnom periodu realizovane su brojne aktivnosti, objedinjene u Godišnjaku 2022/2024. Djelovanje Matice obuhvatilo je promocije, tribine, predavanja, izložbe, naučne skupove, autorske večeri, aktivnosti za crnogorske škole te distribuciju izdanja bibliotekama. Poseban akcenat stavljen je na međunarodnu saradnju, kao i na angažman s crnogorskim iseljenicima.
U protekle dvije godine, Matica crnogorska organizovala je 92 programa i objavila 37 izdanja, uključujući osam brojeva časopisa "Matica", koji je ove godine dostigao značajan jubilej – stoti broj. Urednik svih brojeva bio je Marko Špadijer.
Među najznačajnijim izdavačkim poduhvatima Matice izdvaja se dvotomna monografija makedonskog profesora Ilije Veleva "Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu", kao i četiri antologije crnogorske narodne književnosti braće Radoje i Danila Radojevića, po prvi put objavljene uz korišćenje crnogorskog alfabeta sa 32 slova.
Tokom izvještajnog perioda Matica crnogorska oglašavala se kroz deset javnih saopštenja, jedan apel i pismo podrške, reagujući na društvene i političke izazove. Ivanović je naglasio da Matica crnogorska kulturu vidi kao ključ opstanka i razvoja jednog naroda, a njeno djelovanje temelji se na istraživanju crnogorskog kulturnog i nacionalnog identiteta te afirmaciji crnogorske državnosti, jezika i multikonfesionalnog karaktera društva.
Na Skupštini je takođe istaknuta potreba za definisanjem jasnih nacionalnih interesa Crne Gore, koji bi omogućili formulisanje dugoročne strategije razvoja države i društva. Kako je zaključio Ivanović, "budućnost se ne dočekuje, već gradi".
Na kraju Skupštine predstavljena je nova, modernizovana i funkcionalna veb-stranica Matice crnogorske, koju je prisutnima prezentovala Jelena Orlandić Medojević.
&nbsp;

Kultura kao ključ samospoznaje i opstanka naroda

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

"Od Velike Srbije ostao omanji svinjac u Pionirskom parku". "I tako radikali dođoše od Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica do Trg Nikole Pašića - Kneza Miloša - Kralja Milana - Dragoslava Jovanovića". Ovo su samo dva tvita od mnogih objava na društvenim mrežama, čiji su korisnici ovih dana šaljivo komentarisali okupljanje poslušnika i plaćenika srpskih vlasti oko prorežimske grupe "Studenti 2.0", u parku koji razdvaja zgrade Predsedništva i Skupštine Srbije u Beogradu. Na meti su skromni intelektualni i obrazovni dometi učesnika ovog skupa, ali i razne "moralne veličine" iz kriminalnog miljea, rijalitija i drugog beogradskog parka poznatog po prodavačicama seksualnih usluga. Pionirski park je uredno ograđen bezbednosnim barikadama, na koje su duhoviti Beograđani okačili natpise u stilu "molimo vas da ne hranite životinje" ili "dajte im kikiriki, ali ih ne mazite". Napravljena je i "ulaznica" za "Ćacilend". A na "gugl mapama" već su šaljivo označene lokacije "ljudskog ZOO vrta".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef" data-rendition-name="original" width="642" height="303" loading="lazy" alt="Ćaciland karta"></figure>  Neki duhoviti Beograđani su čak znali da oko tri izjutra dođu pred Park i sirenama i vuvuzelama razbude stanovnike ovog nehigijenskog naselja. Ipak, poznavaoci prilika vele da je većina iznajmljenih studenata noćivala na toplom, u obližnjem hotelu "Balkan". Koji, navodno, pripada porodici Dodik. Nekada elitni park u centru grada sada već izgleda kao razrovana livada, na kojoj se grupici mladih ljudi koji se predstavljaju kao studenti, danima priključuju organizovani "podržavaoci" iz redova Srpske napredne stranke i Vulinovog Pokreta socijalista, ali i brojne ličnosti sa biografijama kojima ne bi trebalo da se ponose: osuđeni i neosuđeni ratni zločinci, siledžije, sitni kriminalci i prostitutke. Studente, ili "studente", predvodi Miloš Pavlović, rodom iz Doboja (BiH), student Medicinskog fakulteta u Beogradu s odličnim prosekom, inače sin osuđivanog narko-dilera. Zbog bliskosti sa predsednikom Srbije, već je zaradio pogrdni nadimak "prva pratilja", a zbog činjenice da je na čelu grupacije u kojoj - istina - ima nekoliko studenata, ali mnogo više statista, nazvan je "vrhovni Ćaci". Termin "Ćaci" je, da podsetimo, postao pogrdan naziv za sve članove vladajuće stranke s kupljenim ili falsifikovanim diplomama srednjeg i visokog obrazovanja, odnosno diplomama nekih od brojnih "no nejm" privatnih srednjih škola i fakulteta - naziv koji označava, u stvari, nemanje onog osnovnog obrazovanja. Nastao je od pogrešnog ćiriličnog pisanja termina "đaci" (gde nedostaje dugačka crta nadole koja razlikuje ćirilično "đ" od "ć") i simboliše podsmeh celoj velikosrpskoj bulumenti, koja svoje "srpstvo" vezuje za ćirilicu. Elem, "Ćaci" Miloš nije nepismen, iako uočljivo ima problem sa verbalizacijom, ali je zato većina njegovih drugara u ograđenom prostoru Pionirskog parka - za svaki podsmeh. Aleksandar Vučić je tu, doista, dovukao sve šta je mogao, baš onako s koca i konopca. Pa i iz "Republike Srpske". No, nisu svi akteri skupa ološ, bar ne po akademskom statusu. Tako su "Studente 2.0" posetili vrhunski endokrinolog, Svetlana Vujović, i još nekoliko profesora Medicinskog fakulteta, pa i sudija Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov. Sasvim slučajno, sve ljudi sa izbornih lista Srpske napredne stranke ili spiskova podržavalaca Aleksandra Vučića. Ipak, tu su i ljudi sumnjivog karaktera i morala, počev od neonacista i siledžija Pavla Bihalija i Miše Vacića, preko Sime Spasića, redovne mirođije u svakoj režimskoj čorbi, ali i lica osuđenog za silovanje, do elitne prostitutke Mine Vrbaški i izvesnog Srđana "kneza" Babovića, jedne žalosne osobe s očiglednim psihijatrijskim problemom, koja već dugo služi za podsmeh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204" data-rendition-name="original" width="526" height="698" loading="lazy" alt="Sima Spasić Ćaciland"></figure>  Kad smo kod podsmeha - pojavio se i direktor novosadske gimnazije "Zmaj Jova Jovanović" Radivoje Stojković, koji je postao poznat kada je klekao u poniznu molitvu pošto su učenici škole stupili u obustavu. Njega su po povratku u Novi Sad sačekali đaci s transparentima "Pošto obraz" i "Vrati se u Ćacilend". Slično je prošao i nastavnik fizičkog Umetničke škole u Nišu, koji se u Beogradu predstavio kao student: đaci su ga izviždali i sprečili da uđe u zgradu škole. S društvancem u parku slikao se i nekadašnji košarkaš Dejan Tomašević, poslanik SNS. Pojavio se i "novinar" Dragan J. Vučićević ("Informer"), kome su Beograđani tom prilikom s druge strane ograde skandirali "vrati konju glavu, Dragane". Možda i najveći bezobrazluk bilo je pojavljivanje nekoliko nekadašnjih pripadnika zloglasne jedinice "Crvene beretke", baš uoči dana na koji su 22 godine ranije njeni pripadnici ubili premijera Srbije Zorana Đinđića. Ipak, sa Živoradom Ivanovićem poznatim kao "Žika Crnogorac" - kome nikad nije suđeno za zločine "beretki" iako im je bio komandant - došlo je tek nekoliko stvarnih penzionera. Ostatak do broja za koji je procenjeno da bi trebalo da uliva strahopoštovanje popunili su statisti, koji su većinom bili deca u vreme delovanja ove zloglasne jedinice. Bio je tu i Goran Radisavljević Guri, bivši komandant Žandarmerije, koji je dovođen u vezu s ubistvom državljana SAD, braće Bitići. I naravno, haški osuđenik general Vladimir Lazarević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557" data-rendition-name="original" width="403" height="589" loading="lazy" alt="Crvene beretke Ćacičand"></figure>  Na društvenim mrežama identifikovan je i najveći broj učesnika ovog skupa kao lokalni funkcioner Srpske napredne stranke u nekoj od srpskih opština. Ali, tu ima i romske populacije koja je više nego očigledno došla samo po dnevnicu. Kao i nekoliko registrovanih narkomana, kojima takođe dnevnica dobro dođe. "Da li ste svesni da bi danas i Ivan Tasovac morao da bude u Ćacilendu, da se nasmejan slika s ubicama i kurvama, da hvali "srpsku mladost"? Kad se uhvatite s mafijom - samo vas smrt izbavlja" - glasi još jedna objava na društvenim mrežama, koja opisuje čudnu potrebu nekih afirmisanih ljudi da se povežu sa SNS, koja to članstvo posle "naplaćuje" i kroz pojavljivanja na ovakvim mestima i u ovakvom društvu. Juče je predsednik Srbije, onim svojim glasom odgovarajućim za izjave saučešća, zamolio "Studente 2.0" da razmisle da se 15. maja ne pojave u Pionirskom parku, kako bi se izbegli incidenti. O incidentima, međutim, samo on i vođstvo Srpske radikalne stranke pričaju, jer ni na jednom studentskom okupljanju do sada - na Slaviji, u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu - nije bilo nikakvih incidenata. Svakako, o mogućem nepojavljivanju na kraju će ipak razmisliti sam student Fakulteta za fizičku kulturu iz Andrićevog venca, koji je i smislio pojavljivanje. Ako bi se nešto do sada moglo nazvati "incidentom" - to je uspešna akcija kolega sa televizije N1, koji su provalili i snimili šemu angažovanja i plaćanja "rent-a-studenata", za oko 70-100 eura po noći. Naredni incident su spremili sami studenti Fakulteta dramske umetnosti, koji su se infiltrirali među "ćacije" i snimili film. Uglavnom, Pionirski park ovih dana zatrpan je đubretom i ljudskim izlučevinama, a zabeleženo je već nekoliko međusobnih tuča ovog perfomansa, jer su sponzori prekasno shvatili da nije trebalo da im obezbeđuju pakete "Rubin" vinjaka za zagrevanje u hladnim martovskim noćima. Da sve bude tužnije, u Pionirskom parku nalazi se kamenje za koje mnogi tvrde - iako to nauka ne potvrđuje - da predstavlja delove osmatračnice srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Ta je "osmatračnica" postala jedan od simbola srpskog nacionalnog ponosa, ali to nije sprečilo najveće Srbe među Srbima, angažovanim u ovom igrokazu, da na njoj vrše nuždu, ignorišući postavljene mobilne toalete. Verovatno kao još jednu podvalu mrskog Zapada.

Statisti iz "Ćacilenda"

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

Kada su, krajem oktobra 2023. godine, Demokrate Alekse Bečića preuzele kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, osmišljen je plan čistki politički nepodobnih i postavljanja svojih stranačkih ljudi u policiji. &nbsp; Akcija je ubrzana nakon što je ministar unutrašnjih psolova Danilo Šaranović postavio za čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, koji se u narednim mjesecima potrudio da ispunjava kadrovske želje Demokrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031120034_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031120034_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="NA USLUZI DEMOKRATAMA: v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>NA USLUZI DEMOKRATAMA: v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PO DIKTATU DEMOKRATA ,,Smjene su naš interes. Dobićete uskoro spisak onih koji treba da odu“. Tako je, kažu sagovornici Portala ETV, jula prošle godine potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, u užem krugu najavio čistke politički nepodobnih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; Istovremeno i akciju postavjanja na važne policijske pozicije stranačkih favorita vlasti, uglavnom simpatizera Demokratske Crne Gore koja nadzire kompletan sektor bezbjednosti Crne Gore. &nbsp; Nekako u isto vrijeme novoimenovani vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović poslao svim svim organizacionim jedinicama telegram kodnog imena - ,,Značka“. To je bila nayiv akcije u kojoj je osmišljeno da rukovodioci pojedinih sektora policije od podređenih službenika traže informacije protiv nepoželjnih, nepodobnih kolega. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250311200312_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250311200312_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="ŠEMA POLITIČKOG PROGONA U POLICIJI: Dio dopisa Lazara Šćepanovića"> <figcaption>ŠEMA POLITIČKOG PROGONA U POLICIJI: Dio dopisa Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Narodski rečeno - da prošpijaju kolege koje bi nova vast trebalo da izbaci iz policijske službe. &nbsp; Počelo se od sjevera Crne Gore, odnosno od smjena i promjena u regionalnom policijskom centru ,,Sjever”. &nbsp; - Dolaskom Demokrata i ministra Danila Šaranovića na čelo MUP-a u oktobru 2023. godine planirali su pozicioniranje svojih kadrova u Regionalnom centru Sjever a koji u tom momentu nisu ispunjavali uslove za rukovodeća mjesta jer su imali niže činove – ističe sagovornik Portala ETV I Televizije E iz crnogorske policije. &nbsp; NAREĐENJE ZA ŠPIJUNIRANJE KOLEGA &nbsp; Ovaj iskusni policajac svjedoči da je v.d. direktora Uprave policije Šćepanović, u saradnji sa ministrom Šaranovićem, potpredsjendikom Vlade Bečićem, napravio konkretan plan kako da se otarase nepoželjnih rukovodećih kadrova u policiji. &nbsp; -U decembru 2023. godine, preko tadašnjeg načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” u Bijelom Polju, Dušana Bakovića, poslat je ANB-u zahtjev za bezbjednosne provjere, a operativci ANB-a su te naručene provjere odradili polovinom 2024. godine. Bakovića su mediji prozivali da ima sumnjivu diplomu sa Kosova, zato je jednokratno i poslužio Šćepanoviću i Šaranoviću - ističe izvor Portala ETV iz Ministarstva unutra[njih poslova. &nbsp; Uplašen za svoj status Baković je poslao provjere za rukovodioce sa Sjevera, kako je to sam navodio - ,,po naređenju sa vrha“. &nbsp; ,,ČIŠĆENJE SJEVERA” U maju 2024. godine ipak smenjuju Dušana Bakovića i na čelo Regionalnog centra ,,Sjever“ dovode Harisa Đurđevića koji dalje sprovodi plan Demokrata. &nbsp; Kako je bio napadan od čelnika Nove srpske demokratije, prevashodno zbog nesposobnosti u rukovođenju akcijom hvatanja Alije Balijagića, policajac Đurđević je shvatio da mora biti do kraja lojalan Šaranoviću i Šćepanoviću. Tako se kombinacijom usluga i ucjena stvarala atmosfera za čistke u regionalnom centru ,,Sjever”. &nbsp;&nbsp; U drugoj polovini prošle godine posebna komisija, kojom su faktički rukovodili Lazar Šćepanović i Dragan Vujović, načelnik unutrašnje kontrole koji nedavno smijenjen, konstatovala je negativne bezbjednosne provjere za čak 21 službenika policije. &nbsp; Istovremeno, za provjere i kompromitaciju službenika u regionalnom centru ,,Sjever“ zadužuje se kadar iz Berana - Željko Babović i Marjan Babović. &nbsp; SUMNJE U NOVI KADAR Januara ove godine vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović &nbsp;slavodobitno je saopštio da je počeo sa kadrovskim promjenama. Na mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednosti Rožaje rasporedio je Vladimira Delevića, nekadašnjeg šefa opšteg kriminaliteta. Prema izvorima iz policije, čelnik Uprave policije je znao da će Delević morati da ga sluša prije svega zbog kompromitujućih podataka iz biografije. &nbsp; -Delević je još 2017. godine postavljao na ličnom profilu objave ,,Crna Gora – Srpska Sparta“, a kasnije je, nakon promjena avgusta 2020. godine, od simpatizera DPS-a postao naprasni podržavalac SNP-a. Kasnije je ,,preletio” u naručje Demokratama Alekse Bečića – ističu izvori naše redakcije. &nbsp;&nbsp; U danu kada je postavio Delevića na mjesto načelnika u Rožajama, Šćepanović je imenovao i Senada Mujevića za šefa kriminalistike Odjeljenja bezbjednosti Rožaje. &nbsp; Prema dobro obaviještenim izvorima Portala ETV i Televizije E, Mujević je - Šćepanovićev školski drug. Svojevremeno su ga iz unutrašnje kontrole sumnjičili da je činio neke neprofesionalne usluge pojedinim bezbjednosno interesantnim licima kada su izlazili iz države preko graničnog prelaza Kula. Sumnje su ostale na tome jer nije bilo dokaza, baš kao što nije ispitivano porijeklo diplome koju je priložio. &nbsp; Pod optužbama da je odavao tajne podataka bio je i Elvis Kurpejović, u januaru postavljeni komandir rožajske policije. I u ovom slučaju sve je ostalo na – nedokazanim optužbama. &nbsp; SLABLJENJE POLICIJSKE MOĆI &nbsp; Tako su Demokrate za nekoliko mjeseci u Rožajama uklonili sve one kojima nijesu mogli da vjeruju, a postavili svoju mrežu lojalnog kadra. &nbsp; Rožaje je bio samo ogledni primjer: nakon toga je operacija ,,Značka”, odnosno čišćenje nepodobnih, fokusirana na Berane i Bijelo Polje. I tamo se koristio isti mehanizam čistki nepodobnih i postavljenja lojalnih. &nbsp; A koliko je partijsko kadrovanje policijom oslabilo njenu moć - pokazale su i neuspješne akcije hvatanja ubice Alije Balijagića ili nesposobnost zaustavljanja masovnog ubice Aca Martinovića 1. januara na Cetinju. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Belan: Ovog generaciji crnogorskih političara se otvorila još jedna prilika da generacijama koje dolaze obezbijedimo da kreiraju budućnost kao ravnopravni građani unutar evropske porodice

Predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza komentarisao potpisivanje sporazuma između premijera i opozicije

Tagovi

Đurović: EU spremna da nas prihvati ali dok zaostajemo konkurencija stiže od Albanije

Mijović: Politika je poput dobre drame, Evropski savez je spreman da pruži najbolje za Nikšić

Viši sud potvrdio optužnicu protiv lažnog „pomoćnog trenera“ iz Kotora

Kultura kao ključ samospoznaje i opstanka naroda

PRATITE TVe UŽIVO