Dabižinović: Nužno je preuzeti političku i etičku odgovornost

Nužno je da se zločini ne normalizuju, da se društvo s njima suoči, da se prestanu negirati utvrđene i presuđene činjenice i to je nešto što društvo mora da uradi - rekla je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E, Ervina Dabižinović iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje - ANIMA.

- Ono što je isto tako važan aspekt ovog problema je da naš obrazovni sistem mora da bude otvoren za ove sadržaje, s obzirom da mladi ljudi koji odrastaju u Crnoj Gori  moraju znati šta se devedesetih godina dogodilo i ko je napravio sve to što je napravio. Nužno je preuzeti političku i etičku odgovornost - kazala je Dabižinović.

Nespremnost institucija da preuzmu odgovornost, kaže ona, pokazatelj je dubokih problema i odraz izostanka političke i moralne volje da se društvo suoči sa nedavnom prošlošću.

- Oduzimanje nagrade Risto Ratković osobi koja je pravosnažno presuđena za ratne zločine bio bi znak da Crna Gora pravi tu granicu, da prepoznaje zločin, da neće relativizovati ni u književnosti, ni u politici, ni u društvu. Bilo bi jako važno da se nagrada oduzme Radovanu Karadžiću, u ime svih nas, u ime društva, u ime države, mira, nenasilja i mira u regionu - rekla je Dabižinović.

Podsjeća da još od devedesetih crnogorske institucije ne mogu da se otrgnu od ideološke matrice i da prestanu da vrše uticaj na vrijednost.

- Vrijednost Trinaestojulske nagrade je poznata, to ne trebamo govoriti. Za Trinaestojulsku nagradu trebalo bi da je procijenjeno u profesionalnom, ljudskom i u svakom drugom smislu autoritet osobe, na osnovu onoga šta je ona radila. To je nešto što je neupitno. Ovdje se vidi da ideologija devedesetih i ta ideološka matrica i dan danas utiče na rad institucija, na rad žirija, na kompletan naš svakodnevni život. Tako da je u pitanju svakako namjera da se nekako ponište i ti etički i profesionalni, antifašistički principi. Imamo ovaj program revizionizma, ovo su zapravo sve primjeri kako revizionizam radi na terenu - istakla je Dabižinović.

Komentarišući to što se portal Borba našao u top 10 negatora genocida u Srebrenici, kaže da su mediji još devedesetih bili pokretači pravljenja lica neprijatelja i društvo je već tada bilo mobilno, pa je, kako kaže,  bilo moguće izvršiti sve što se dogodilo devedesetih.

- Država koja pretenduje da bude jedno demokratsko društvo ne bi smjela da dozvoli negaciju utvrđenih činjenica, kao što je genocid u Srebrenici. Ako se ovo negira onda je to normalizacija zločina, relativizacija istine i retraumatizacija žrtava. Ima nekoliko jako važnih stvari zbog čega ovo ne bi smjelo da se dešava, a to je ovakve prakse ugrožavaju proces pomirenja u regionu, jačaju kulture nekažnjivosti i revizionizma. Institucije u Crnoj Gori gube kredibilitet, one nijesu imali neki strašno značajan kredibilitet, a ipak se moglo govoriti posljednjih godina da neke institucije zapravo i mogu da se predstave makar sa elementarnim kredibilitetom. Međutim, ovako negiranje genocida zapravo proizvodi veliku štetu, kako nama u Crnoj Gori, tako i u regionu - naglasila je Dabižinović.

Podsjeća da su nevladine organizacije tražile da se 11.jul proglasi Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, država to nije učinila, što pokazuje, da žrtve nijesu u fokusu državnih politika i pokazuje da država izbjegava, da se odredi prema zločinima koji su, kako podsjeća, pravosnažno presuđeni.

- Postoji taj kontinuitet politika koje se vode od devedesetih, to je danas 2025. godine porazna činjenica - rekla je Dabižinović.

Poručuje da sistem zaštiti društvo od normalizacije ratnih zločina i nacionalističke ideologije, da bi se mogli povezati, kako kaže, na drugačiji i zdraviji način.

Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.