Hrvatska, Kosovo i Albanija potpisale sporazum o jačanju odbrambene saradnje, Crna Gora nije pozvana

Crna Gora nije pozvana da se pridruži Deklaraciji o saradnji u oblasti odbrane koju su 18. marta u Tirani potpisali ministri odbrane Hrvatske, Albanije i Kosova, kazali su iz Ministarstva odbrane za Radio za Slobodna Evropa, uz komentar da  "nijesu u saznanju" da je Crnoj Gori nuđeno da potpiše tu Deklaraciju.

- Deklaracija se odnosi se na jačanje odbrambene saradnje za očuvanje mira, uključujuči obrambenu industriju, djelovanje u suzbijanju hibridnih prijetnji i podršku evroatlantskim integracijama- ranije je saopšteno iz hrvatskog Ministarstva odbrane.

Osim što se graniči sa sve tri zemlje, Crna Gora je članica NATO, kao Hrvatska i Albanija.

Potpisnici Deklaracije su poručili da je otvorena mogućnost pristupanja i drugih članica.

Na pitanje RSE da li će se pridružiti Deklaraciji, iz Ministarstva odbrane Crne Gore nijesu direktno odgovorili.

U odgovoru su naveli da će nastaviti jačanje saradnje sa svim zemljama regiona, promovišući evroatlantsku viziju Zapadnog Balkana.

- Kao članica Sjeveroatlantskog saveza, naglašavamo ulogu NATO snaga na Kosovu (KFOR-a), kao važnog faktora koji doprinosi očuvanju stabilnog i bezbjednog okruženja, a čijem mandatu doprinosi i Crna Gora, što će biti slučaj i u narednom periodu- naveli su iz Ministarstva.

Ni iz hrvatskog ministarstva odbrane nijesu odgovorili na pitanje o mogućem pristupanju Crne Gore ovom vojnom sporazumu. Izostao je i komentar NATO-a.

Samardžić : Nerealno bilo očekivati poziv Hrvatske

- Nije bilo za očekivati da u ovoj situaciji Hrvatska pozove Crnu Goru da se priključi Sporazumu, što ne znači da se to neće desiti ukoliko se poprave bilateralni odnosi- kaže za RSE bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, Dragan Samardžić.

Odnosi Hrvatske i Crne Gore su pogoršani nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom Parlamentu, juna 2024.godine.

Mjesec dana kasnije, Hrvatska je personama non grata proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade zbog kako su naveli "sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom".

U decembru 2024. je Hrvatska blokirala zatvaranje poglavljau pristupnim pregovorima Crne Gore sa EU, koje se odnosi na vanjsku sigurnosnu i obrambenu politiku.

I da je bila pozvana da se priključi Deklaraciji, Samardžić smatra da Vlada ne bi imala političke snage da odgovori pozitivno.

- Trenutna crnogorska Vlada balansira između evroatlantskog puta i unutrašnjih političkih nesuglasica, što bi moglo uticati na njen stav prema ovakvim inicijativama- kaže Samardžić.

U Vladi su dva potpredsjednika i tri ministra iz nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta(DF), koji ne priznaje nezavisnost Kosova, a protiv je i članstva Crne Gore u NATO.

Dugogodišnji lider DF Andrija Mandić je predsjednik parlameta Crne Gore.

Oni su dio vladajuće većine od 2020., kada je smijenjena Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, za vrijeme čije vlasti je Crna Gora primljena u NATO.

Da li je Deklaracijom prekršen Sporazum iz 1996?

Za razliku od Crne Gore, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ocijenio da su Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisivanjem Deklaracije "otvorili trku u naoružanju u regionu i prekršile subregionalni sporazum iz 1996. godine".

Taj sporazum, koji se tiče dozvoljenih kvota u naoružanju, tada su potpisala oba bh. entiteta - Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija, koju su činile Srbija i Crna Gora.

Samardžić, koji je godinama neposredno učestvovao u njegovoj primjeni, smatra da Deklaracijom nije narušen bilo koji član tog sporazuma.

- Tokom dugogodisnje primjene tog sporazuma nije bilo slučajeva njegovog kršenja. Takođe, Albanija i Kosovo nisu obuhvaćene tim dokumentom. Dakle, ne vidim nikakvu uzročno-posljedičnu vezu između ova dva sporazuma- ocjenjuje Samardžić.

Na Vučićeve ocjene da je Deklaracijom "otvorena trka za naoružanjem u regionu", te da je uvjeren da o tome NATO nije bio obaviješten, reagovali su iz Hrvatske.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je odbacio Vučićeve ocjene rekavši da su države potpisnice memorandum donijele na temelju svojih odluka, "za što ne trebaju nikoga pitati, ni Srbiju a ni NATO".

Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova, a o normalizaciji odnosa sa Prištinom godinama pregovara uz posredstvo Evropske unije.

Odmjeravanje Hrvatske i Srbije

A da su aktuelna, kao i većina drugih dešavanja u regionu, pitanje srpsko-hrvatskih odnosa i odmjeravanja njihove snage i uticaja, ocjenjuje za RSE vojni analitičar iz Beograda, Aleksandar Radić.

On smatra da je potez Zagreba, Tirane i Prištine suštinski usmjeren protiv srpskih interesa:

- Mislim da u Zagrebu, iako to sasvim sigurno niko neće zvanično potvrditi, prepoznaju albanski faktor kao potencijalni pritisak na Srbiju- kazap je Radić.

S druge strane, dodaje Radić, Vučić je u dubokoj političkoj krizi zbog masovnih protesta u Srbiji:

- Vučiću je sada potrebno da stvori sliku o tome da su Srbi ugroženi, da je on tu da spašava srpsko pitanje od pritiska iz inostranstva. I naravno da od njega možemo čuti samo osude sporazuma- istakao je on.

Smatra i da Deklaracija neće imati radikalnih posljedica na regionalnu sferu odbrane.

Hrvatska, kako kaže, njome postiže saradnju sa albanskim narodom sa dvije teritorije.

Smatra da je za Albaniju važnija saradnja sa Turskom, koja će uticati na dalji put te zemlje.

Deklaracija je, dodaje, za Kosovo značajna kao jačanje odnosa sa NATO zemljama, dok im se ne pruži prilika da uđu u program Partnerstvo za mir.

- Ali, naravno da se u Beogradu potpisivanje takvog sporazuma vidi kao nešto provokativno, i da će uslijediti gunđanje, i ništa više od toga- zaključuje Radić.

Osim Vučića na Deklaraciju su reagovali i iz srbijanskog Ministarstva spoljnih poslova ocjenom da ona predstavlja "otvorenu provokaciju i grubo ignorisanje realnosti na terenu".

Na to je ministar odbrane Hrvatske, Ivan Anušić, poručio da je "davno prošlo vrijeme kada je Hrvatska pitala Beograd šta će činiti i kako će raditi".

Iz Ministarstva spoljnih poslova i dijaspore Kosova (MSPD) ocjenjuju da je protivljenje Srbije inicijativi "otvoreno kršenje Briselskih sporazuma".

Prema tim sporazumima, navodi MSPD, predviđa se da Srbija neće ometati međunarodne odnose Kosova i neće pretendovati da govori u ime Kosova u odnosima sa drugim državama i organizacijama.