IBAR godinu kasnije: Alat za političku propagandu, umjesto putokaz za reforme

Godinu nakon usvojenog pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavlju 23 i 24 (IBAR) postaje jasno da napori za koje je Crna Gora tada dobila priznanje nijesu dali održive rezultate, te se ključni reformski procesi sada moraju pokretati iznova, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

- IBAR koji je trebalo da bude ohrabrenje i motiv da se što prije krene vrijedno raditi na zadatim reformama, vlasti su shvatile kao olako završen posao. Godinu kasnije, zakoni koji su usvojeni, kao uslov za dobijanje IBAR-a, danas se ponovo revidiraju, jer simbolične izmjene usmjerene na formalno konstatovanje pomaka nijesu dovele do potrebnih promjena – kaže programska direktorica CDT-a Milica Kovačević.

Dodaje da su, umjesto da donesu suštinske i funkcionalne reforme koje jačaju vladavinu prava, vlasti u Crnoj Gori tokom procesa dobijanja IBAR-a proizvele set zakona koji nemaju primjenu u praksi.

- Jedan od najočitijih primjera takvog pristupa jeste Zakon o sprečavanju korupcije. Taj zakon nije prošao ni osnovnu provjeru usklađenosti sa ključnim zakonima iz oblasti zaštite podataka i finansijskog sistema. Paradoks je, što je stanje u toj oblasti, danas gore nego prije dobijanja IBAR-a. Nije mnogo drugačija situacija ni sa setom usvojenih medijskih zakona – kazala je Kovačević.

Medijski zakoni

Ističe da ni nakon godinu vlasti nijesu obezbijedile efikasnu primjenu novih zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i o nacionalnom javnom emiteru u Crnoj Gori.

- Dok Skupština i dalje odbija da imenuje nove članove Savjeta AMU, javni poziv za izbor članova Savjeta RTCG (kojima mandat ističe u junu), raspisan je tek u maju, iako je prema usvojenom Zakonu o nacionalnom javnom emiteru, parlament to trebalo da učini u februaru, na šta upozorava i Evropska komisija u poslednjem non pejperu – navodi Kovačević.

Ona podsjeća da je u istom dokumentu ukazano i na proces imenovanja generalnog direktora RTCG koji je prethodno bio osporen višestrukim sudskim presudama.

- EK upozorava i da je Savjet RTCG imenovao u avgustu 2024. istu osobu na stalnu poziciju, što je, kako navode, pokrenulo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kršenju zakonske procedure, pa pozivaju na što skorije rješenje slučaja sudskim putem. Evidentan je i politički zaokret u programima Javnog servisa, pa na javnom servisu ima sve manje kritičkih tonova prema vlastima – ističe Kovačević.

Plan o zatvranju poglavlja do kraja 2026. nerealan

Izmjene i dopune zakona o sudskom savjetu i sudijama i Izmjene i dopune zakona o krivičnom postupku, usvojeni kao dio IBAR zakona, sudeći prema akcionom planu za poglavlje 23, ponovo će se revidirati i usvajati tokom ove i iduće godine.

Kovačević kaže da se zato s razlogom postavlja pitanje stvarne vrijednost IBAR-a i sposobnosti da pokrene suštinske reforme, te otvara dilemu o političkoj volji da se promjene stvarno i dese.

- Cilj koji su vlasti postavile, da do kraja 2026. godine zatvore sva pregovaračka poglavlja, imajući u vidu dosadašnju dinamiku procesa, zvuče prilično nerealno, posebno kada se uzme u obzir da su ključni zadaci, kako se vidi iz akcionih planova ostavljeni za kraj pregovaračkog procesa – ocjenjuje Kovačević.

Uz to, kako kaže, proces u koji bi trebalo da bude uključeno cijelo društvo, nije dovoljno inkluzivan.

- O važnim momentima pregovora javnost i civilni sektor gotovo da nemaju nikakve informacije, osim onih koje vlada odluči da učini javnim, a takvih je vrlo malo. Informacije o ovome Vlada ne objavljuje na sajtu, već o njima govore iza zatvorenih vrata. Javnosti se plasiraju samo one informacije koje pogoduju narativu vlasti. Iako je cilj i želja većine građana da Crna Gora što prije postane dio EU, ona ne može sebi priuštiti površne reforme koje ne donose stvarne rezultate – navodi Kovačević.

Prema njenom mišljenju, krajnje je neodgovorno, gotovo hazarderski, igrati se ovom prilikom i propustiti je zbog površnog pristupa i polovičnih rješenja.

- Takav pristup bi značio svjesno odustajanje od prilike koju imamo. Preporuke iz posljednjeg non-pejper dokumenta nijesu samo tehnički zahtjevi, već ozbiljan test političke zrelosti i institucionalne odgovornosti, koju će vlast, ukoliko zaista žele da ostvare zacrtano, morati što prije da pokaže – zaključuje programska direktorica CDT-a.