<article><p>Kakvu Vlada vodi migracionu politiku? Je li dobra odluka se uvedu vize državljanima Turske iz ugla panelista u emisiji Ukrštene riječi.</p><figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQXCQo6DJm7%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure><figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fnme_eNuEKXo%3Fsi%3DtAk77XiA6fwoYQvo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

<p>Kakvu Vlada vodi migracionu politiku? Je li dobra odluka se uvedu vize državljanima Turske iz ugla panelista u emisiji Ukrštene riječi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQXCQo6DJm7%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fnme_eNuEKXo%3Fsi%3DtAk77XiA6fwoYQvo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Politika

Je li dobra odluka da se uvedu vize državljanima Turske iz ugla panelista u emisiji Ukrštene riječi

<p>Kakvu Vlada vodi migracionu politiku? Je li dobra odluka se uvedu vize državljanima Turske iz ugla panelista u emisiji Ukrštene riječi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width:660px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:63%;padding-top:284px"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQXCQo6DJm7%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p> </p>
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fnme_eNuEKXo%3Fsi%3DtAk77XiA6fwoYQvo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

<p>Oko 80 odsto građana Crne Gore podržava članstvo u Evropskoj uniji. Tu su frazu tokom proteklih godina neumorno eksploatisale crnogorske vlasti, nezavisno od toga koje su političke strukture bile u njoj.</p>
<p>No, od ove godine takva tvrdnja više nema uporište niti u jednom od niza ispitivanja javnog mnjenja koja se odnose na integracione procese.</p>
<p>Zapravo, tokom proteklih mjeseci pokazalo se da je podrška članstvu u EU u padu, pri čemu je znatno manje i onih koji blagonaklono gledaju na to što je Crna Gora dio NATO-a.</p>
<p>Da u Crnoj Gori 60 odsto građana iskazuje pozitivan stav prema EU pokazala je godišnja anketa čije je rezultate prošlog mjeseca objavio Eurobarometer. U pitanju je ispitivanje sprovedeno u okviru programa WeBalkans, koje govori i kako 69 odsto ispitanika ima povjerenje prema EU.</p>
<p>Treba pomenuti i sljedeći podatak – u identičnom ispitivanju sprovedenom prije dvije godine, 76 odsto građana izjasnilo se kako bi, u slučaju referenduma, podržali članstvo u EU. Ove godine, podrška je prilično skromnija – 64 odsto.</p>
<p>U isto vrijeme, u padu je i podrška članstvu Crne Gore u NATO. Tako makar govore podaci iz ispitivanja javnog mnjenja koje je sproveo CEDEM.</p>
<p>Ovogodišnji rezultati govore kako članstvo u NATO podržava 42,1 odsto građana, što je pad od 7,4 procenta u odnosu na 2024. Nasuprot tome, broj onih koji oponiraju članstvu u Alijansi veći je za tačno 10 odsto. Uz to, povjerenje u NATO iskazalo je tek 30,4 odsto, što je istorijski minimum kada je u pitanju pomenuto ispitivanje.</p>
<p>Zbog čega su brojke u padu? Koji su uzroci? Da li se to može posmatrati i kao uspjeh kampanja koje počivaju na antizapadnom narativu? Da li nadležni pridaju dovoljno značaja tim brojkama? To je dio pitanja koja smo postavili direktorici za strategiju i komunikacije u Centru za građansko obrazovanje <b>Zvezdani Kovač</b>.</p>
<h2>Pad povjerenja nije statistička greška&nbsp;</h2>
<p>Sagovornica Portala Analitika naglašava kako je ovogodišnji pad povjerenja, kada je u pitanju EU, djelovao iznenađujuće, čak i pomalo šokantno.</p>
<p>&nbsp;- Takva ocjena stoji posebno imajući u vidu integracionu fazu u kojoj se nalazimo. U prvi mah mnogi su pokušali da ga opravdaju promjenom metodologije istraživanja ili sličnim razlozima. Međutim, kako pad podrške EU prati i porast negativnih stavova i prema NATO-u, Delegaciji EU i slično, jasno je da se ne radi o statističkoj grešci niti o posljedicama različitih metodoloških pristupa, već o realnoj slici političkih prilika u Crnoj Gori - ističe ona.&nbsp;</p>
<p>Tačno je, kako ocjenjuje, da znatna večina građana i dalje podržava EU inetgracije, ali ta činjenica ne smije da uljuljka, jer se već uzdrmano povjerenje lako dodatno topi, pogotovu tamo gdje nema odgovora na uzroke.</p>
<p>- Većina partija na vlasti, kao i mediji pod njihovom kontrolom, vode prikrivenu antievropsku politiku, dok moć tih partija, pod snažnim uticajem vlasti iz Srbije, kontinuirano raste. Ovi procesi nijesu spontani, već pažljivo osmišljeni i intenzivirani upravo u trenutku kada je podrška evropskom putu Crne Gore dostigla rekordno visok nivo i kada je, nakon usvajanja IBAR-a, postalo očigledno da EU ozbiljno računa na prijem Crne Gore. Njihov uticaj, stoga, predstavlja dodatnu opasnost - na riječima se zalažu za evropski put, ali djelima se okreću u potpuno suprotnom pravcu - konstatuje Kovač.&nbsp;</p>
<h2>Dio građana razočaran&nbsp;</h2>
<p>Ona smatra kako taj vid propagande daje rezultata.</p>
<p>- Uspjeh te tihe antievropske propagande je jasno očitan u padu povjerenja građana u sve što simbolizuje evropski put. Uz to, postoji i dio građana razočaranih nedostatkom odlučnog odgovora crnogorskih vlasti na dobru volju EU, pa im se čini da je taj cilj sve dalji - ističe Kovač.</p>
<p>Otud, kako dodaje Kovač, kod dijela građana posrijedi je više odraz nepovjerenja u sam ishod procesa nego u integraciju kao takvu.&nbsp;</p>
<p>No, i uticaj pojedinih medija čini svoje.</p>
<p>- Ima i onih koji pod snažnim uticajem medija, a ne zaboravimo da četiri od pet televizija sa nacionalnom frekvencijom ima svog vlasnika u Srbiji, a petu, RTCG, koji uređuje kadar kojem su daleko evropski standardi - okreću leđa uvjerenju da su vrijednosti EU one koje treba slijediti - smatra sagovornica Portala Analitika.</p>
<h2>Anti-zapadne kampanje dale rezultata</h2>
<p>Kampanje sa snažnim anti-zapadnim porukama stvarnost su u čitavoj Evropi. Zavisno od države, pa i od samog političkog momenta, takve poruke širi i radikalnija desnica, ali i partije i pokreti koji se predstavljaju kao krajnja ljevica – dovoljno je, recimo, prisjetiti se primjera Slovačke ili Moldavije.</p>
<p>Stoga je i očekivano to što slične kampanje imaju dugu istoriju u Crnoj Gori, a čini se da su intenzivne još od razdoblja kada su evropske i transatlantske integracije definisane kao ključni vanjskopolitički ciljevi.</p>
<p>No, kakav je odgovor crnogorskih proevropskih faktora na sve to? Kovač ističe – neadekvatan.</p>
<p>- Sasvim sigurno se može reći da su direktne i indirektne kampanje zasnovane na anti-zapadnoj retorici dale rezultata. Ono što posebno zabrinjava nije samo njihova djelotvornost, već potpuni izostanak adekvatnog odgovora na njih. Taj odgovor se ne može ni očekivati od vlasti, jer se ona u velikoj mjeri ponaša kao svojevrsna ekspozitura vlasti u Beogradu - naglašava ona.&nbsp;</p>
<p>Kako dodaje, retorika o dugoj tradiciji crnogorske državnosti i evropskim vrijednostima koje se navodno baštine uglavnom se koristi u komunikaciji prema inostranstvu, dok kod kuće, gdje je potrebna jasna i odlučna intervencija, gotovo da se i ne čuje.</p>
<p>- Istinski korpus onih koji vjeruju u evropske vrijednosti i koji su posvećeni integracijama nalazi se izvan institucija moći i odlučivanja. Čak i tamo gdje postoje potencijali da se djeluje, nema dovoljno osmišljenog i koordinisanog odgovora koji bi uvjerio građane Crne Gore da je evropski put pravi put, realan, otvoren i da se njime mora ići - ocjenjuje Kovač.&nbsp;</p>
<p>Umjesto toga, ističe ona, građanima se ostavlja prostor za sumnju.</p>
<p>- A to samo ojačava antievropske narative i otvara put stranputicama koje mlade ove zemlje sve češće vode van njenih granica, ostavljajući Crnu Goru u opasnosti da potone u sopstvenu indolenciju i izgubi dragocjeno vrijeme - ističe sagovornica Portala Analitika.</p>
<h2>Vlast vode figure bez vizije</h2>
<p>Trend pada podrške, na koji ukazuju ankete, trebalo bi da zabrine vlast koja – makar retorički – želi uvesti državu u Evropsku uniju, a pritom ostati i kredibilan saveznik u okvirima NATO-a. No, da li te zabrinutosti ima?</p>
<p>- Takvi trendovi svakako bi morali da zabrinu svaku vlast koja se predstavlja kao proevropska, i to u trenutku kada Crna Gora ima jedinstvenu šansu da po ubrzanom modelu postane članica EU. No, to nije slučaj sa onima koji vode sada državu, a to su primarno nekompetentni ljudi, nedorasli funkcijama koje obavljaju. Njihova osnovna svrha od samog početka bila je da se dočepaju vlasti i očuvaju je kako bi ostvarili lične i partijske interese - navodi Kovač.&nbsp;</p>
<p>Prema njenom mišljenju, oni koji sada rukovode vlašću nijesu državnici ni u najširem smislu te riječi.</p>
<p>- To su figure bez vizije, koje se lako gube u sopstvenim kombinatorikama. Njima je lako manipulisati, sa bilo koje adrese, a pogotovo sa one koja je upornija od svih drugih - beogradske. Kada govorimo konkretno o premijeru Milojku Spajiću i Evropi sad, ne bih rekla da im pad podrške EU i NATO-u odgovara, već prije da ne znaju kako da mu odgovore - ocjenjuje ona.&nbsp;</p>
<h2>Crnoj Gori potrebna politička hitna pomoć</h2>
<p>U slučaju te partije, kako će primijetiti naša sagovornica, ono što je s početka djelovalo kao pritisak, sad postaje teret koji je polako povlači na dno.</p>
<p>- Plašim se da su podlegli uticaju i pritisku u tolikoj mjeri da im je postao ogroman teret, kamen koji ne samo da nose na leđima, nego ih polako povlači na dno. Vjerujem da će se to vidjeti na prvim narednim izborima jer u iznevjerili povjerenje mnogih - ističe Kovač.</p>
<p>Kako dodaje, Crnoj Gori je potrebna svojevrsna politička hitna pomoć.</p>
<p>- Jer bez te pomoći evropske integracije lako mogu biti preplavljene duhovima najcrnje prošlosti, snagama takozvanih narodnih patrola, duboko antievropskih i anticivilizacijskih vrijednosti. Ako se ne zaustavi ovaj trend, rizikujemo da se evropska perspektiva pretvori u puku retoriku, a društvo vraća unazad, na tačke koje smo mislili da smo odavno prevazišli - zaključila je ona.</p>

Kovač: Potraje li ovaj trend, umjesto evropske perspektive dobićemo najcrnje duhove prošlosti

<p>Francuska je rasporedila novu verziju interkontinentalnih raketa na podmornicama, za takozvano nuklearno odvraćanje, saopštili su juče Ministarstvo oružanih snaga i kompanija ArijanGrup (ArianeGroup).</p>
<p>- Treća verzija strateške balističke rakete M51 (M51.3) koja se lansira sa mora ušla je u operativnu službu, što predstavlja veliki korak u modernizaciji okeanske komponente francuskog nuklearnog odvraćanja - navodi se u saopštenju ministarstva.</p>
<p>Ta raketa je opremljena novim nuklearnim bojevim glavama (TNO-2).</p>
<p>Tim ulaskom u službu završava se skoro 12-godišnji proces modernizacije.</p>
<p>&nbsp;- Ta raketa je efikasnija u pogledu dometa, preciznosti i sposobnosti prodiranja - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>One će biti raspoređena na sve četiri francuske balističke raketne podmornice, od kojih je barem jedna još skrivena na dnu okeana.</p>

Francuska rasporedila nove nuklearne rakete na podmornicama

<p>Američki tehnološki gigant Amazon namjerava da ukine oko 14 hiljada korporativnih radnih mjesta, jer povećava potrošnju na vještačku inteligenciju (AI), dok istovremeno smanjuje troškove na drugim stranama.</p>
<p>Menadžment ovog onlajn maloprodajnog giganta obavijestiće odjeljenja i pojedince koji će biti obuhvaćeni gašenjem broja radnih mjesta, prenose Nezavisne novine.</p>
<p>- Većina radnika će dobiti 90 dana da interno potraži novu poziciju - napisala je viša potpredsjednica za ljudsko iskustvo i tehnologiju u Amazonu, Bet Galeti, u pismu zaposlenima.</p>
<p>Prema tim navodima, oni koji ne mogu da pronađu novu ulogu u kompaniji ili koji se odluče da je ne traže, dobiće prelaznu podršku, uključujući otpremnine, usluge premještanja i zdravstveno osiguranje.</p>
<p>Amazon ima oko 350 hiljada korporativnih zaposlenih i ukupnu radnu snagu od približno 1,56 miliona ljudi, a smanjenja predstavljaju udio u ukupnoj radnoj snazi od oko četiri odsto.</p>
<p>Izvršni direktor Endi Džasi, koji je agresivno nastojao da smanji troškove otkako je postao izvršni direktor 2021. godine, u junu je rekao da očekuje da će generativna vještačka inteligencija smanjiti korporativnu radnu snagu Amazona u narednih nekoliko godina.</p>

Amazon gasi 14 hiljada radnih mjesta

Segregacija romske i egpićanske zajednice u obrazovanju i stanovanju i dalje izazov, diskriminacija na tržištu rada i u zdravstvu

<p>Zašto Tužilaštvo poslije godinu i po - ili dvije ne zove <b>Ivana Bajkovića</b> da traži papire kako je gradio firmu, odakle mu novac za to, da pogleda građevinsku dozvolu i utvrdi da je Bemax radio samo grube radove i potvrdi ili demantuje da je napravljena kompenzacija nakon što nijesu imali da im kešom plate grube radove - pa su im dali pet stanova - pitao je advokat <b>Zoran Piperović</b> nakon što su <b>Vlado Ivanović</b> i <b>Aleksandar Mijajlović</b> saslušani na okolnosti koje se tiču stanova u „Perli“.</p>
<p>Ivanović je, kaže Piperović, podsjetio da je već ranije pričao tu priču - da je bio angažovan da opremi gotove stanove koje je napravio Ivan Bajković.</p>
<p>- Da je njegova firma to fakturisala Bemax-u, da je Bemax platio fakturu nazad, a da je on sarađivao sa arhitektom Petrovićem iz Beograda. Sve priča koja je ispričana dvije godine unazad - podvukao je Piperivć.</p>
<p>Mijajlović je, ističe on, isto rekao da nema stan u „Perli“, da su to stanovi Bemax-a i da ih je dobio na kompenzaciju sa firmom Ivana Bajkovića, te da je Bemax te stanove davao na korišćenje prijateljima.</p>
<p>- To su Kovačević, Lazović, Mijajlović, Ubović i Zoran Tomčić... Kao i da, kada bi god došao, da bi uzeo ključ i vratio ključ na recepciju. Suština je da su to stanovi Bemax-a koje je dobio na kompenzaciju od firme Ivana Bajkovića - naglasio je Piperović.</p>
<h2>SMIJE LI VLASNIK DA RASPOLAŽE SVOJOM IMOVINOM KAKO HOĆE?</h2>
<p>Na saslušanju je, kaže, samo naglasio jedno pitanje.</p>
<p>- Da li branite bilo kojem vlasniku da raspolaže imovinom na način na koji on hoće: da je pokloni, da na korišćenje, da budem banalan: da je zapali, uništi ili čini s njom što hoće - a da ne vrijeđa javni inteers ili povređuje zakon? - pitao je Piperović.</p>
<p>Istakao je da su za tih pet stanova, na osnovu ugovora o odstranjivanju duga, napravljeni notarski zapisi gdje je Bemax u Direkciji za nekretnine uknjižen kao vlasnik.</p>
<p>- To je vrlo prosto: zovete ujutru Bajkovića i kažete „ovi ljudi tvrde to i to - da li je to istina ili nije?“ Ako jeste: „dajte dokumentaciju odakle vam novac da napravite zgradu, jeste li imali ugovor o gradnji, jeste li pravili kompenzaciju“... - naveo je Piperović.</p>
<h2>OPTUŽNICA NIJE PRESUDA</h2>
<p>U Tužilaštvu sada, ističe on, kaže da su stanovi pribavljeni krivičnim djelom - a prošle godine su tvrdili da je Bemax prodao te stanove Mijajloviću i Lazoviću kešom...</p>
<p>- Sad imamo drugu priču: da su pravljeni stanovi od keša iz nezakonitih radnji, i ja kažem: Ako vi u krivičnoj prijavi tvrdite da znate da se neko lice bavilo kriminalom - samim faktom da je protiv njega podignuta optužnica, recimo za distribuciju kokaina - to u pravnom poretku ne dokazuje ništa, to se dokazuje presudom. Zna se što je optužnica u pravnom poretku - rekao je Piperović.</p>
<p>Ovdje, decidan je adcokat, imamo narativ kao u optužnici protiv Zorana Lazovića.</p>
<p>- Da se njegov sin bavio „prodajom kokaina pa je davao ocu pare“. Kako znaju da je ocu davao pare i ko je utvrdio da se bavio kokainom - to nije uopšte bitno. Bitno im je da to postoji u optužnici - naveo je Piperović ukazujući da takav pristup nijedna država mi kontinentalno pravo ne poznaju.</p>
<p>Nema, podvlači Piperović, države đe ćete da nađete sličan primjer.</p>
<p>- Ovdje dio medija navija za takav narativ, što je meni frapantno. Ako su mediji za zaštitu javnog interesa a rade da se to može - i da se tako targetiraju ljudi - čemu mediji, pravda i zakoni? Ne znam, ali vidim da to prolazi kod nekih medija. Opet će neko jednog dana na sudu da kaže što se stvarno desilo - poručio je advokat.</p>
<h2>BIĆE KAO U SLUČAJU KRSTOVIĆA</h2>
<p>Sve to, navodi on, oduševljava javnost.</p>
<p>- Slikaju se lisice, političari pričaju, a za tri-četiri godine biće kao u slučaju <b>Krstovića </b>- kad je <b>Dritan Abazović</b> tri godine ponavljao da su oni šverceri kokaina - a kada su oslobođeni je pitao kad ih je to pomenuo - a iz usta ih nije vadio! - ukazao je Piperović.</p>
<p>Tako će, smatra on, da bude i u ovom slučaju.</p>
<p>- Niko se sjećati neće. Ne može se tako utvrđivati pravda. Svaki normalni čovjek želi da se u državi uvede red i da svako ko je napravio krivično djelo dobije adekvatnu kaznu i izdrži tu kaznu, da mora da odgovara... Ali ovako utvrđivati pravdu i ovakvo guranje dijela medija... To je za mene frapantno. Nekima sve može da prođe i ja znam da je pritisak političara nepodnošljiv, ali molim vas: sudija i tužilac moraju da imaju kičmu - poručio je advokat.</p>
<h2>„NAJLAKŠE BI BILO REĆI: NE ZNAMO ZAŠTO - ALI MI MORAMO DA VAS UHAPSIMO“</h2>
<p>Najlakše bi, cijeni on, bilo da su juče rekli: „Uboviću, mi Vas moramo da uhapsimo - ne znamo zašto ali moramo“.&nbsp;</p>
<p>- Ajde da Vas uhapsimo, budite tamo neko vrijeme, nije važno zašto - pa ćemo da vas pustimo i onda će svima da bude lakše. Ali ovako: iz jedne priče uskakati u druge šeme za isti događaj, ne znam čemu sve ovo vodi - naglasio je Piperović.</p>
<p>Rekao je da su i Ivanović i Mijajlović kazali da razumiju što im je pročitano - ali da ne znaju što trebaju da pričaju.</p>
<p>- Ljudi nijesu pravnici. Čuli su što im je pročitano, ali ne mogu da vjeruju što im je pročitano. Rekli su da ih pitaju što god hoće, i da će na sve odgovoriti. Tako je i bilo - naveo je advokat.</p>
<p>Podvukao je da se ovako pravda ne utvrđuje.</p>
<p>- Ovo je jedan potpuno pogrešan način da bi neko bio zadovoljan samim faktom da su Đuru, Marku ili Janku stavljene lisice - i da je taj uslikan sa lisicima. Onda je to nešto što ima svoje ime - a ja ne bih da ga kažem jer bi me brutalno napali pošto ionako smetam zbog toga kako kvalifikujem sve ovo u društvu... Ali neko to mora da kaže - naveo je on.</p>
<h2>GOMILA TVRDNJI BEZ DOKAZA</h2>
<p>Niko, kaže, ovdje ništa ne opstruira, i svi bi trebalo da budemo za to da se pravda sprovede.</p>
<p>- Ali ajmo da nađemo način kako se to radi: jer ovo nije način - nego gomila tvrdnji bez dokaza. Kad bude sud sudio i donio odluku - ovoga se niko sjećati neće ili će zaboraviti sve što je bilo jer će to biti najbolje po njega. Biće muka od onoga što je pričao kad su se ljudi hapsili – kazao je Piperović.</p>
<p>Ovo, cijeni on, nije pojedinačna nesreća - već prelazi u jednu kolektivnu nesigurnost - gdje niko više nije siguran.&nbsp;</p>
<p>- Mislim da je uloga medija da takve narative obriše: da se zna red - da se sve potkrijepi dokazima da bi pravda bila uspostavljena. Na ovakav način je to vrlo teško. Sve što će se desiti je da će neki ljudi biti neko vrijeme u pritvoru i to će biti finale ove priče. Ništa poslije toga se neće desiti - zaključio je Piperović.</p>

Piperović: Ovakav pristup nijedna država i kontinentalno pravo ne poznaju, zašto Tužilaštvo dvije godine ne zove Ivana Bajkovića čija je firma na kompenzaciju dala stanove Bemax-u?

<p>Žena koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije <b>Jovana Trninić </b>prvi put javno je svjedočila o svom iskustvu za<a href="https://goodmenproject.com/"> platformu The Good Men Project,</a> a u razgovoru sa njihovim novinarom <b>Skotom Duglasom Jakobsenom </b>govorila je o svojevrsnoj stigmi kojoj je bila izložena kada je prijateljicama ukazala na nedolično ponašanje svještenika, o bizarnim obrazloženjima zašto o tome ne treba da govori, ćutanju crkvenih velikodostojnika kada je prijavila slučaj.</p>
<p>- Novinarstvo ima ključnu ulogu u razotkrivanju istine i davanju glasa onima koji su dugo ćutali. Kroz pisanje o zloupotrebama i problemima unutar Srpske pravoslavne crkve, mediji ne samo da osvjetljavaju sistemske propuste, već i osnažuju žrtve da progovore o svojoj patnji. Svaka ispričana priča ruši zidove tišine koji su godinama štitili moćne i neodgovorne. U iskazima žrtava, bilo da dolaze iz Srbije, SAD-a ili bilo kog drugog dijela svijeta, ponavlja se sličan obrazac ponašanja – manipulacija, zloupotreba povjerenja i pokušaj da se žrtva ućutka. Upravo ta sličnost pokazuje koliko je važno govoriti javno, prepoznati mehanizme zlostavljanja i stati u odbranu onih koji su pretrpjeli bol. Ova ispovijest je svjedočanstvo o hrabrosti, o pokušaju da se pronađe pravda i da se prekinu godine ćutanja – kazao je za Portal ETV bivši svještenik Crkve Srbije <b>Bojan Jovanović</b>, koji je javno progovorio o seksualnom zlostavljanju i pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici, a danas kao generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske pokušava da izdejstvuje pravdu za žrtve.</p>
<p>On nas je i uputio na ispovijest žene koja je bila žrtva zlostavljanja u Crkvi Srbije.</p>
<p>Trnanić je u intervjuu Jakobsenu, koji je objavljen prekjuče, svjedočila da je bila žrtva seksualnog nedoličnog ponašanja svještenika, ali da su crkvene vlasti, kada je prijavila slučaj, ostale nijeme i odbile da da razgovaraju sa njom.</p>
<p>Ispričala je da je prijavila svještenika <b>Blaška Paraklisa</b>,<b> </b>ali da je episkop <b>Maksim </b>odbio da je primi.&nbsp;</p>
<p>- Govoreći iz svog iskustva, i iz onoga što vidim oko sebe, preispitivanje autoriteta svještenstva smatra se vrlo neprikladnim. Kada sam htjela da progovorim o tome šta mi se dogodilo u pravoslavnoj hrišćanskoj zajednici, u smislu upozorenja i sprječavanja seksualnog nedoličnog ponašanja da se dogodi drugim ženama, prijateljica koja me je uvela u svijet vjere bila je veoma protiv. Pitala sam je: „Zašto bih ćutala? Ovo nije moja sramota. Ovo je sramota svještenika. On može nauditi drugoj osobi ako ne odgovara za svoje nedjelo“. Rekla mi je: „Da, ali nikad ne znaš da li se pokajao“. Ova izjava me je dovela do zaključka da se sakrament ispovijesti, u ovom slučaju pokajanje, može zloupotrijebiti u perpetuiranju kontinuiranog ciklusa seksualnog nedoličnog ponašanja u tišini. Takođe, mi je rekla: „Moramo da ćutimo, tako čuvamo našu vjeru da se ne sruši“ - svjedočila je Trninić za Portal The Good Men Project.&nbsp;</p>
<p>Kazala je i da je ta prijateljica bila prva osoba kojoj se obratila i detaljno joj ispričala sve što joj se dogodilo.</p>
<p>- Njen prvi odgovor bio je: „Da mi je bilo koja druga žena rekla isto, prvo što bih je pitala je šta si uradila da ga isprovociraš. Ali pošto te poznajem, vjerujem ti“. Kada sam nazvala drugu prijateljicu ... dobila sam još jedan bizaran odgovor: „Pošto su svještenici po difoltu blizu Bogu, njih, takođe, više napadaju demoni“. Tako je opravdala njegovo nedjelo. Ovaj fenomen se naziva „klerikalizam“ kada ljudi misle da su sveštenici/klerici na višem nivou duhovnosti od drugih. I ja sam bila zarobljena u ovoj zamci neko vrijeme. Kada sam pokazala neprikladnu i uznemirujuću tekstualnu poruku koju sam dobila od tog svještenika drugoj prijateljici, njen odgovor je bio: „Zato uvijek pazim kako da komuniciram sa svještenikom“ – ispričala je Trninić.</p>
<p>Na pitanje Jakobsena kako se osjećala na konstatacije da je njena pritužba neistinita i bez osnova, objasnila je da to „dovodi do osjećaja frustracije, ljutnje i poništavanja“.</p>
<p>- Zapravo, ovo iskustvo mi je pomoglo da vidim stvari kristalno jasno – naglasila je ona.</p>
<p>Rekla je da je taj događaj u određenoj mjeri poljuljao njenu vjeru, no, ipak, i dalje vjeruje u Boga.</p>
<p>- ...ali ponekad imam osjećaj da sam napala Boga. Ovo je paradoks. Bila sam gurnuta do te tačke da branim istinu i sebe govoreći protiv onih koji predstavljaju Boga na Zemlji – konstatovala je Trninić.&nbsp;</p>
<p>Objasnila je da bi crkva, prema stavu stručnjaka, u slučajevima kada su svještenici okrivljeni za zlostavljanje i seksualno nedolično ponašanje trebalo prvo da pokrene nezavisnu, spoljnu istragu, iz istražnog postupka isključi svještenike koji su optuženi za zlostavljnje, da obezbijedi novac za žrtve kako bi platile savjetovanje, ali i da omogući obavezno savjetovanje za svještenstvo i na kraju da raščini zlostavljača.</p>
<p>- U mojoj situaciji nijedan od ovih koraka nije preduzet. ...kada sam nazvala kancelariju episkopa, žena koja se predstavila kao psiholog mi je rekla da će me episkop pozvati. Ali on me nikada nije pozvao, što je dodatno povećalo moju anksioznost. Kada sam je sljedeći put pitala zašto me episkop nije nazvao, njen odgovor je bio: „Episkop ne razgovara sa običnim ljudima. On razgovara samo sa ljudima iz koji su obrazovani teolozi“. Kada sam je pitala da li se još neko žalio na istog svještenika, rekla je da ne smije da mi da tu informaciju. Na osnovu tog odgovora, ono što me brine je to da možda nijesam jedina – ispričala je Trninić svoje iskustvo o događaju koji se zbio 2022. godine.&nbsp;</p>
<p>Odgovarajući na pitanje Jakobsena kako se osjeća danas, naglasila je da ima osjećaj da je i dalje dezorijentisana, nesigurna je i anksiozna.&nbsp;</p>
<p>- Ima napretka uz terapiju i podršku psihijatara, psihologa i psihoterapeuta – rekla je ona.&nbsp;</p>
<p>Na pitanje koji savjet joj je pomogao i koji bi mogao da pomogne drugima dok započinju sopstveno putovanje iscjeljenja nakon viktimizacije, Trninić je poručila: „Ako ste se ikada kontinuirano osjećali zanemareno, kritikovano, odbačeno, napušteno, jer govorite istinu, ako su vaša postignuća bila minimalizovana, ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, ako su vas ti ljudi krivili da nešto nije u redu sa vama, vrijeme je da se probudite i povratite svoju moć“.&nbsp;</p>
<p>- Knjiga „To nijesi ti“ (It’s not you) dr Ramani Durvasule može biti vaš početak. Takođe, knjiga „Slijepi za izdaju“ (Blind to betrayal) dr Jennifer Freyd je ključna za iscjeljenje. Za preživjele koji su bili dio kulta, toplo preporučujem knjigu „Povrati svoj život“ (Take back your life) Janje Lalich. Pronalaženje pravog psihologa koji razumije traumu i složeni PTSP je najvažniji dio putovanja iscjeljenja. Za preživjele zlostavljanja od strane pravoslavnog svještenstva, veb-sajt Prosopon Healing je ključan. Oni pomažu u edukaciji, uključujući i to kako prepoznati zlostavljanje u ranoj fazi. Neke od knjiga koje sam preporučila nalaze se i na njihovom veb-sajtu – objasnila je ona.</p>
<p>Kategorična je da su u crkvi zlostavjani jer su „tim ljudima vjerovali“. Tri su ključne stvari koje, prema njenom mišljenju, mogu da spriječi zlostavljanje, a to je, kako je kazala, i stav organizacije Prosopon Healing: edukacija kako bi ljudi bili svjesni zlostavljanja i ne bi bili šokirani kada se ono dogodi, pozvanje počinilaca na odgovornost i najvažnije - pozvati saučesnike na odgovornost.&nbsp;</p>
<p>- Saučesnici su pojedinci koji dozvoljavaju počiniocima da postoje u sistemu i da ga zloupotrebljavaju – objasnila je Trninić.</p>
<p>Ona je kategorična i da je percepcija da je zlostavljanje prvenstveno katolički problem potpuno pogrešna.</p>
<p>- U našoj pravoslavnoj zajednici ljudi kažu: „To se dešava katolicima, a ne nama“. Ili tvrde da se, ako se desi u pravoslavlju, to rijetko dešava. Tvrde da se to dešava u katoličanstvu jer svještenicima nije dozvoljeno da se žene, što je lažno. Mnogi slučajevi zlostavljanja uključuju oženjeno svještenstvo – rekla je ona.&nbsp;</p>
<p>Govoreći o bazi podataka istakla je da organizacija Prosopon healing posjeduje ključnu bazu, jer objedinjava sve informacije na jednom mjestu.</p>
<p>- ...to je centar za razmjenu informacija gdje pojedinci mogu da dijele bilješke i grade tačnu sliku o obimu zlostavljanja – rekla je ona.</p>
<p>Trninić je naglasila da je svoju priču javno podijelila jer želi da osnaži ostale žrtve da progovore, „kako bi spriječili druge da prođu kroz isti užas“.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fgoodmenproject.com%2Ffeatured-content%2Fserbia-orthodox-church-clergy-abuse-jovana-trninic-speaks-sjbn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Trninić: Ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, vrijeme je da se probudite

<p>U Kolašinu je danas otkriven spomenik mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik Amfilohiju u Kolašinu"> <figcaption>Spomenik Amfilohiju u Kolašinu<span>(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</span></figcaption> </figure>  <p>Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom. Aktivno je podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.</p> <p>Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“.</p> <p>Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.</p> <p>- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.</p> <p>Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je <b>Joanikije Mićović</b>.</p> <p>Uprkos svemu tome, na otkrivanju spomenika predsjednik Opštine Kolašin <b>Petko Bakić</b> rekao je da je on govorio „jezikom ohrabrenja i mira“.</p> <p>- Njegov rad ima vidljive i nevidljive plodove. Vidljivi su u sagrađenim crkvama i manastirima širom Crne Gore: hram u Baru, u podgoričkom hramu koji nad gradom stoji kao brod nade, u obnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji đe se rađaju note novih svešteničkih glasova, do oltara na kojima se liječi srce naroda. Nevidljive su u stotinama razgovora u četiri oka, u narodnim kuhinjama koje hrane postiđelu glad, u molitvi... Gdje je dolazio obnavljale su se svetinje, gdje je govorio rađala se nada, gdje je ćutao - ćutanje je govorilo više od riječi - rekao je Bakić.</p> <p>Ocijenio je da je Radović bio „strog kad treba - a uvijek pravedan“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Otkrivanje spomenika Amfilohiju"> <figcaption>Otkrivanje spomenika u Kolašinu<span>(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</span></figcaption> </figure>  <p>- Onoliko kad čovjek može biti kada se oslanja na nebo. U godinama tvrde buke stajao je ispred ljudi sa krstom i riječju i tražio da se poštuju svetinje, sloboda savjesti i dostojanstvo svakog čovjeka. Nije raspaljivao nego smirivao, nije razdvajao nego sabirao. Kao što su se mostovi gradili u tišini, tako je i on spajao obale: da voda nosi naše razlike, a ne ljudi. Zato nama koji danas stojimo pred njegovim spomenikom pripada ponos i skromnost. Ponos jer je upravo naš Kolašinac, bivši predsjednik Opštine Vladimir Martinović dao prijedlog i opredijelio sredstva iz budžeta za podizanje ovog spomenika. Hvala mu što je sa vjerom i razumijevanjem prepoznao potrebu da u srcu Kolašina stoji lik onoga koji nas je učio miru, radosti i sabornosti i potrebu da se ovaj spomenik uspravi na mjestu kojem pripada - pored crkve pod nebom koje je volio i u gradu čije je čedo - izjavio je Bakić.</p> <p>Ovo je, cijeni on, mjesto gdje će se mladi i stari skupiti.</p> <p>- U svijetu koji brzo zaboravlja budite ljudi koji pamte čovjeka koji je, sa krstom u ruci i molitvom na usnama, predvodio litije i branio svetinje. Ako se ikad dvoumite kuda: dođite ovdje, stanite, prekrstite se, poslušajte tišinu i sjetićete se puta, tada će i ova bronza progovoriti, ne glasno nego jasno - naveo je on.</p> <p>Na otkrivanju spomenika govorio je i srpski pisac i nacionalistički ideolog <b>Matija Bećković</b>.</p> <p>Odluku o podizanju spomenika Radoviću odobrilo je Ministarstvo kulture i medija (MKM), a potpisala ministarka <b>Tamara Vujović</b> iz redova Demokrata. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.</p>

U Kolašinu otkriven spomenik Amfilohiju Radoviću

<p>Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) objavio je dio jučerašnjeg izlaganja šefa kluba Danijela Živkovića u Skupštini Crne Gore, u kojem je poručio da su “iznijeli tek mali dio onoga što znaju”.</p>
<p>– Mi smo za 30 godina uradili mnogo dobrih stvari, ali i ponešto što nije bilo dobro. Međutim, grdno se vara svako ko misli da sada, s pozicija moći, može prijetiti ili ucjenjivati, vjerujući da će to tek tako proći – rekao je Živković.</p>
<p>On je istakao da mnoge stvari tek treba da otkriju.</p>
<p>– Tek će se polako otkrivati ko je kome kum, ko je kome platio svadbu u Tužilaštvu... Ispucajte se vi iz Tužilaštva godinu, dvije, samo iznesite sve što imate – a onda ćemo i mi – poručio je lider DPS-a u parlamentu.</p>
<p>Živković je dodao da se Demokratska partija socijalista ne plaši političke borbe i da je spremna da odgovori na svaku vrstu pritiska.</p>
<p>– Ako neko misli da mu je pripalo pravo da sada dijeli moralne lekcije u crnogorskom društvu, a da mi ništa ne znamo o onome što se dešava unutar parlamentarne većine, o tome ko ide na koje adrese i kako razgovara – grdno se prevario. Što se nas tiče, na raspolaganju smo za svaku političku i svaku drugu borbu – zaključio je Živković.</p>

Je li dobra odluka da se uvedu vize državljanima Turske iz ugla panelista u emisiji Ukrštene riječi

Kovač: Potraje li ovaj trend, umjesto evropske perspektive dobićemo najcrnje duhove prošlosti

Francuska rasporedila nove nuklearne rakete na podmornicama

Amazon gasi 14 hiljada radnih mjesta

Segregacija romske i egpićanske zajednice u obrazovanju i stanovanju i dalje izazov, diskriminacija na tržištu rada i u zdravstvu

PRATITE TVe UŽIVO