Kovačević: Nemojte da bude “nijesmo znali”
Najnoviji non-paper Evropske komisije o poglavljima 23 i 24 predstavlja jasan signal da je vrijeme za izgovore isteklo – iako politička volja za proširenje postoji, Evropska unija šalje poruku da su za napredak neophodni konkretni rezultati, a ne deklarativna opredjeljenja.
Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević ističe da Crna Gora, ukoliko želi da do kraja 2026. godine zatvori poglavlja o vladavini prava, mora hitno pokazati reformsku ozbiljnost i političku volju.
– Evropska komisija ocjenjuje ovu ambiciju kao “objektivno ambicioznu”, što je diplomatski rečeno – dostižna je samo ako se hitno ubrza tempo reformi i napuste dosadašnje političke kalkulacije, poručuje Kovačević.
Kako navodi, iako dokument iz Brisela nije oštar u tonu, njegova preciznost ne ostavlja prostor za pogrešna tumačenja. Komisija konstatuje ozbiljne zastojе i nazadovanja, a podsjeća da ključne preporuke godinama ostaju neprimijenjene zbog nedostatka stvarne političke odlučnosti.
Jedan od najozbiljnijih nalaza odnosi se na viznu politiku. Umjesto usklađivanja sa viznim režimom EU, Vlada je donijela odluke koje dodatno udaljavaju Crnu Goru od evropskih standarda.
– Komisija otvoreno konstatuje da ovakvim potezima Crna Gora ne samo da nazaduje, već i urušava sopstveni kredibilitet. Kada se kratkoročni finansijski interesi stavljaju iznad dugoročnih evropskih obaveza, povjerenje se podriva, a evropsko opredjeljenje vlasti dovodi u pitanje, upozorava Kovačević.
I dalje je otvoreno pitanje penzionisanja sudija Ustavnog suda, koje, uprkos preporukama Venecijanske komisije, nije riješeno posebnim zakonom. Ovo, kako navodi Kovačević, već ima ozbiljne institucionalne posljedice.
– Odugovlačenje rješenja ovog pitanja dodatno potvrđuje da se problem koristi kao instrument u dnevnopolitičke svrhe. Evropska komisija sada jasno poručuje – Crna Gora mora bez daljeg odlaganja sistemski riješiti ovu blokadu, poručuje Kovačević.
Ni izborna reforma, uprkos decenijskoj identifikaciji kao ključne za demokratizaciju procesa, ne bilježi suštinski napredak. Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i dalje nije usklađen sa evropskim standardima, iako je rok za usklađivanje kraj 2024. godine.
– Umjesto sveobuhvatne reforme, svjedočimo pokušajima kozmetičkih izmjena kako bi se zadovoljila forma, dok se preporuke o sankcionisanju zloupotreba javnih resursa i transparentnosti finansiranja kampanja zanemaruju. Ovakav pristup ne vodi napretku, već zamrzava stanje, upozorava Kovačević.
Evropska komisija izražava zabrinutost zbog zastoja u sprovođenju reformi u oblasti medija, posebno u vezi sa izborom članova Savjeta AEM i RTCG. Kovačević naglašava da parlamentarna većina sistematski blokira imenovanja, jer kandidati koji ispunjavaju kriterijume nijesu politički podobni.
– Ova praksa obesmišljava zakonodavne reforme i potvrđuje da se ključna namjera – depolitizacija medijskih tijela – svela na puki papir. Komisija traži da se imenovanja izvrše bez odlaganja i na osnovu zasluga, a ne partijskih interesa, navodi Kovačević.
Na kraju, Kovačević upozorava da će, ako institucije nastave da odugovlače i simuliraju promjene, Crna Gora propustiti istorijsku šansu za evropsku integraciju.
– Politička volja za prijem u EU postoji, ali brzina i uspjeh procesa zavise isključivo od nas. Ako ne dođe do konkretnih reformskih pomaka, niko van Crne Gore neće moći snositi odgovornost za propuštenu šansu, zaključuje Milica Kovačević.