Lekić: Crna Gora je apsolutno u podređenoj poziciji, Hrvatska dobila prostor da uslovljava naš evropski put

Crna Gora se našla u podređenoj poziciji u odnosima sa Hrvatskom, dijelom zbog nedostatka jasne i aktivne politike, dok su zahtjevi Zagreba postali dio evropskog procesa, ocijenio je dugogodišnji diplomata Miodrag Lekić za Euronews Montenegro.

On smatra da je riječ o novoj fazi evropskih integracija u kojoj bilateralna pitanja mogu uticati na prijem Crne Gore u Evropsku uniju, upozoravajući da nije dovoljno ponavljati političke fraze o dobrosusjedskim odnosima, već je neophodno konkretno rješavati probleme.

Lekić smatra da je Crna Gora došla do takozvane „bilateralizacije prijema u Evropsku uniju“, što znači da njen napredak sada zavisi i od odnosa sa Hrvatskom, odnosno od pitanja koja su ostala otvorena.

Ipak, smatra da postoji povoljan trenutak za Crnu Goru, jer je Evropska unija proširenje prepoznala kao svoj cilj i konstatuje napredak u reformama, iako građani taj napredak ne vide uvijek u svakodnevnom životu.

Problem je, kako je naveo, što je Evropska unija snažno reagovala na pitanje odnosa sa Hrvatskom, pa zahtjevi Zagreba više nijesu samo predmet bilateralnih odnosa dvije države, već su dobili mjesto u evropskim strukturama.

- Riječ je o postupku koji je, po mom mišljenju, pravno moguć, ali nije sasvim korektan- ocijenio je Lekić.

Ukazao je da Hrvatska otvoreno primjenjuje politiku uslovljavanja, podsjećajući na iskustvo te države sa Slovenijom tokom pristupanja Evropskoj uniji.

- Kada je Hrvatska ulazila u Evropsku uniju, dobrosusjedski odnosi bili su dio kriterijuma. Crna Gora je i tada mogla da istakne neriješena pogranična pitanja i time oteža hrvatski put, ali bi to istovremeno nanijelo štetu odnosima dvije države. Mislim da je Crna Gora dobro postupila što to nije učinila- kazao je Lekić.

Sada, prema njegovim riječima, postoje tri ključna aktera: Hrvatska, koja vodi inicijativu, Crna Gora, koja mora konačno da definiše svoju politiku, i Evropska unija, čija je reakcija otvorila novu fazu procesa.

Osvrćući se na informacije da je njemački kancelar Fridrih Merc uticao na hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da ublaži određene zahtjeve, Lekić je kazao da je teško znati šta se događa iza kulisa međunarodnih razgovora.

- Naravno, u međunarodnim razgovorima postoje različiti načini uticaja, od suptilnih diplomatskih poruka do direktnih pritisaka- naveo je on, dodajući da hrvatska inicijativa nije osporena na sjednici Evropskog savjeta, što znači da je dobila prostor unutar evropskih struktura.

Uklanjanje roka za završetak pregovora nepovoljno za Crnu Goru

Lekić smatra da je uklanjanje roka za završetak pregovora sa Evropskom unijom nepovoljan signal za Crnu Goru, jer se time smanjuje pritisak da se proces privede kraju.

- Hrvatska je insistirala na takvom pristupu jer joj odgovara da Crna Gora bude u slabijoj poziciji i da popušta pred osam zahtjeva- ocijenio je Lekić.

Prema njegovim riječima, određivanje roka za završetak pregovora mobilisalo bi sve učesnike procesa. Crna Gora bi morala da ispuni preostale obaveze, dok bi druge države trebalo da se prilagode vremenskom okviru.

- U takvoj situaciji Hrvatska bi bila izloženija odgovornosti ukoliko bi blokirala završetak procesa- kazao je Lekić.

Dodao je da Hrvatska ima pravo da štiti svoje interese, ali da uklanjanje vremenskog okvira slabi pritisak da se proces okonča.

„Nije dovoljno ponavljati političke fraze“

Govoreći o položaju Crne Gore, Lekić je bio izričit da se država nalazi u podređenoj poziciji, što je, kako smatra, dijelom posljedica nedostatka jasne i aktivne politike, kao i dugogodišnjeg oslanjanja na očekivanja i uvjeravanja da su dobrosusjedski odnosi dobri.

- Sada je važno da Crna Gora ozbiljno shvati situaciju, jer su zahtjevi formalizovani i postali dio evropskog procesa. Nije dovoljno ponavljati političke fraze. Potrebno je da nadležni objasne javnosti šta se događa i da se konkretno bave rješavanjem problema- poručio je Lekić.

Posebno je zabrinjavajućim ocijenio to što se, kako je naveo, u danima nakon nastanka ove situacije gotovo niko nije oglasio i objasnio crnogorskoj javnosti šta se događa.

Smatra da se retorikom o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i zajedničkim civilizacijskim vrijednostima zamagljuje suština problema.

- Sa jedne strane govori se o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i zajedničkim civilizacijskim vrijednostima, a sa druge strane imamo blokadu i uslovljavanje- kazao je Lekić.

Prema njegovim riječima, važno je stvari nazvati pravim imenom.

- Ako govorimo o blokadi, onda treba da je tako i nazovemo, kako bismo se suočili sa problemom i počeli da ga rješavamo- istakao je on.

Crna Gora mora znati gdje je kompromis moguć

Lekić ne smatra da su osam zahtjeva Hrvatske izmišljena pitanja, ali ostavlja mogućnost da Zagreb kroz njih želi da demonstrira regionalnu političku moć.

- Ne znam sve elemente ove situacije, ali ne vjerujem da se radi isključivo o konkretnim pitanjima koja su navedena- kazao je on.

Ocijenio je da za neka pitanja možda postoji prostor za kompromis, dok u drugim slučajevima Crna Gora mora ostati čvrsta i ne smije popuštati pod pritiskom.

- Posebno je važno pitanje pravila koja se odnose na funkcionisanje procesa, zbog čega Crna Gora mora pažljivo da procijeni gdje je kompromis moguć, a gdje bi popuštanje bilo štetno- naveo je Lekić.

Evropa u komplikovanoj situaciji zbog rata u Ukrajini

Komentarišući promjene u odnosima Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Ukrajine, Lekić je ocijenio da se Evropa „maksimalno zapetljala“ u sukob, koji se dodatno radikalizovao.

Prema njegovim riječima, Evropa je ušla u taj proces pod snažnim uticajem Sjedinjenih Američkih Država, konkretno administracije Džoa Bajdena, dok dolazak Donalda Trampa donosi promjenu američkog pristupa.

- Sada, dolaskom Donalda Trampa, SAD mijenjaju pristup, distanciraju se od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i pokazuju spremnost za određene oblike saradnje sa Rusijom. To je velika promjena u odnosu na prethodni period- kazao je Lekić.

Ukazao je da Ukrajina ne bi mogla da vodi rat bez ogromne američke vojne pomoći, koja je stizala i prije početka sukoba i tokom rata, dok je Evropa ostala bez jeftinih energenata iz Rusije i izdvaja velika sredstva za podršku Kijevu.

Lekić je podsjetio i na zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za dodatnu finansijsku podršku, uz navod da je Ukrajini za narednu godinu potrebno 70 milijardi, kao i na njegovo upozorenje na moguće posljedice ukoliko ta sredstva ne budu obezbijeđena, uključujući mogućnost novog izbjegličkog talasa.

- Takve poruke predstavljaju ozbiljan pritisak na Evropsku uniju. S jedne strane, evropske države smatraju da ne mogu jednostavno napustiti Ukrajinu, jer bi to doživjele kao moralno neprihvatljivo. S druge strane, suočavaju se i sa političkom odgovornošću pred svojim biračima, koji mogu postaviti pitanje šta je postignuto nakon godina velike finansijske pomoći- ocijenio je Lekić.

Zbog toga se, kako je zaključio, Evropa nalazi u veoma komplikovanoj situaciji, dok Sjedinjene Američke Države istovremeno pokazuju spremnost da održavaju određeni nivo saradnje sa Rusijom.

- Važno je podsjetiti i da Rusija i SAD nikada nijesu međusobno ratovale, iako su tokom Hladnog rata bile ozbiljni rivali. Današnja situacija, međutim, predstavlja drugačiju geopolitičku okolnost- kazao je Lekić.