<article>Predsjednik Skupštine Andrija Mandić nije građanima Crne Gore čestitao Dan nezavisnosti. Istina je da ovo nije iznenađenje, ali svakako jeste neprimjereno ponašanje predsjednika zakonodavnog doma. Ipak, da ne budemo naivni. Nije Mandić prećutao državni praznik. On ne priznaje ovu državu, osim u momentima kada za potrebe svojih viših ciljeva govori da je “ugroženi  Srbin u Crnoj Gori”. I dok crnogorski Dan nezavisnosti ne čestita, redovan je u svim čestitkama najznačajnijih praznika, kako države Srbije, tako i entiteta BIH Republike Srpske. Kako Mandić doživljava Crnu Goru, možemo slikovito prikazati kroz događaj od prije nekoliko godina. Sjetimo se da je aktuelni predsjednik Skupštine, a lider Nove srpske demokratije (NSD) prije nekoliko godina saopštio da uvijek navija za tradicionalnu Crnu Goru, te da je to ključni razlog što je navijao za Srbiju u utakmici Lige nacija koju su u Podgorici igrale fudbalske reprezentacije Crne Gore i Srbije.- Moram napomenuti da uvijek navijam za tradicionalnu Crnu Goru i to je ključni razlog zbog kog sam u pomenutom meču navijao za Srbiju protiv Montenegra. Srbija i tradicionalna Crna Gora su pobijedile, a Montenegro je izgubio - istakao je tada Mandić. Dodajmo i da Mandić godinama iznosi stav da državne simbole treba mijenjati, posebno himnu, a zalagao se i za uvođenje trobojke kao narodne zastave. Treba istaći da su mnogi negatori postojanja suverene države Crne Gore, juče na društvenim mrežama pisali kako i sada imaju osjećaj da im je, te 2006. godine, kada je Crna Gora obnovila nezavisnost, neko “nešto oteo”. No, budi se svijest da je bilo upravo suprotno. Baš te 2006. je vraćeno ono što je oteto -  država, njeni simboli, njena istorija, tradicija, slobodarstvo i ponos. E VIVA! </article>

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić nije građanima Crne Gore čestitao Dan nezavisnosti. Istina je da ovo nije iznenađenje, ali svakako jeste neprimjereno ponašanje predsjednika zakonodavnog doma.&nbsp;
Ipak, da ne budemo naivni. Nije Mandić prećutao državni praznik. On ne priznaje ovu državu, osim u momentima kada za potrebe svojih viših ciljeva govori da je “ugroženi &nbsp;Srbin u Crnoj Gori”. I dok crnogorski Dan nezavisnosti ne čestita, redovan je u svim čestitkama najznačajnijih praznika, kako države Srbije, tako i entiteta BIH Republike Srpske.&nbsp;
Kako Mandić doživljava Crnu Goru, možemo slikovito prikazati kroz događaj od prije nekoliko godina.&nbsp;
Sjetimo se da je aktuelni predsjednik Skupštine, a lider Nove srpske demokratije (NSD) prije nekoliko godina saopštio da uvijek navija za tradicionalnu Crnu Goru, te da je to ključni razlog što je navijao za Srbiju u utakmici Lige nacija koju su u Podgorici igrale fudbalske reprezentacije Crne Gore i Srbije.
- Moram napomenuti da uvijek navijam za tradicionalnu Crnu Goru i to je ključni razlog zbog kog sam u pomenutom meču navijao za Srbiju protiv Montenegra. Srbija i tradicionalna Crna Gora su pobijedile, a Montenegro je izgubio - istakao je tada Mandić.&nbsp;
Dodajmo i da Mandić godinama iznosi stav da državne simbole treba mijenjati, posebno himnu, a zalagao se i za uvođenje trobojke kao narodne zastave.&nbsp;
Treba istaći da su mnogi negatori postojanja suverene države Crne Gore, juče na društvenim mrežama pisali kako i sada imaju osjećaj da im je, te 2006. godine, kada je Crna Gora obnovila nezavisnost, neko “nešto oteo”.&nbsp;
No, budi se svijest da je bilo upravo suprotno. Baš te 2006. je vraćeno ono što je oteto - &nbsp;država, njeni simboli, njena istorija, tradicija, slobodarstvo i ponos. E VIVA!&nbsp;

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Andrija Mandić

Dan nezavisnosti

Politika

Mandić nije čestitao Dan nezavisnosti, pa u to ime - Neka živi zemlja moja, da je vječna Crna Gora

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić nije građanima Crne Gore čestitao Dan nezavisnosti. Istina je da ovo nije iznenađenje, ali svakako jeste neprimjereno ponašanje predsjednika zakonodavnog doma. 
Ipak, da ne budemo naivni. Nije Mandić prećutao državni praznik. On ne priznaje ovu državu, osim u momentima kada za potrebe svojih viših ciljeva govori da je “ugroženi  Srbin u Crnoj Gori”. I dok crnogorski Dan nezavisnosti ne čestita, redovan je u svim čestitkama najznačajnijih praznika, kako države Srbije, tako i entiteta BIH Republike Srpske. 
Kako Mandić doživljava Crnu Goru, možemo slikovito prikazati kroz događaj od prije nekoliko godina. 
Sjetimo se da je aktuelni predsjednik Skupštine, a lider Nove srpske demokratije (NSD) prije nekoliko godina saopštio da uvijek navija za tradicionalnu Crnu Goru, te da je to ključni razlog što je navijao za Srbiju u utakmici Lige nacija koju su u Podgorici igrale fudbalske reprezentacije Crne Gore i Srbije.
- Moram napomenuti da uvijek navijam za tradicionalnu Crnu Goru i to je ključni razlog zbog kog sam u pomenutom meču navijao za Srbiju protiv Montenegra. Srbija i tradicionalna Crna Gora su pobijedile, a Montenegro je izgubio - istakao je tada Mandić. 
Dodajmo i da Mandić godinama iznosi stav da državne simbole treba mijenjati, posebno himnu, a zalagao se i za uvođenje trobojke kao narodne zastave. 
Treba istaći da su mnogi negatori postojanja suverene države Crne Gore, juče na društvenim mrežama pisali kako i sada imaju osjećaj da im je, te 2006. godine, kada je Crna Gora obnovila nezavisnost, neko “nešto oteo”. 
No, budi se svijest da je bilo upravo suprotno. Baš te 2006. je vraćeno ono što je oteto -  država, njeni simboli, njena istorija, tradicija, slobodarstvo i ponos. E VIVA!

Odbornica Pokreta Evropa sad u Skupštini opštine Berane, Sanja Kovačević, inače ljekarka &nbsp;zapošljena u tamošnjem Domu zdravlja, porukom „Krv prolivali“ prokomentarsala je objavu jednog korisnika Facebooka koji je uz snimak slavlja povodom Dana nezavisnosti napisao kako i danas sa kumom slavi ono za što su se borili - Crnu Goru.
Uz narastajući govor mržnje u javnom prostoru, činjenicu da je prije desetak dana i Vrhovni državni tužilac Milorad Marković tužilaštvima izdao obavezujuće uputstvo za postupanje u takvim slučajevima, ovakav istup je za ozbiljnu zabrinutost kada je riječ o društvenoj i profesionalnoj odgovornosti, prije svega, jedne ljekarke - osobe koja bi po prirodi svog poziva trebala da promoviše humanost i brigu za život svakog građanina.&nbsp;
Umjesto toga, komentar nosi poruku koja se može tumačiti kao mračna aluzija na nasilje, a dodatno je zabrinjavajuće jer dolazi i od predstavnice političke partije koja je trenutno na vlasti.

Ljekarka i odbornica PES-a u Beranama komentarisala proslavu Dana nezavisnosti porukom: „Krv prolivali“

Prisustvo crnogorskih kompanija na međunarodnom tehnološkom sajmu GITEX EUROPE 2025 u Berlinu, pokazuje namjeru i spremnost da Crna Gora bude dio savremenih globalnih tokova, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić.
PKCG je organizovala nastup domaćih kompanija iz sektora informaciono - komunikacionih tehnologija na međunarodnom tehnološkom sajmu GITEX EUROPE 2025.
Na nacionalnom štandu Crne Gore, u okviru izložbenog prostora na sajmu Messe Berlin, svoje proizvode predstavlja 15 domaćih kompanija, koje razvijaju softverska rješenja, digitalne servise i inovativne proizvode sa potencijalom za globalno tržište.
„Kao evropska izdanje renomiranog sajma GITEX Global, koji se godinama održava u Dubaiju i najveća je svjetska platforme za tehnologiju i startape, GITEX Europe je posebno usmjeren na izazove i prilike evropskog tržišta“, navodi se u saopštenju PKCG.
Sajam je okupio kompanije, start up-ove, inovatore i investitore iz preko 100 zemalja, a prisutno je više od 60 hiljada stručnjaka, 2,5 hiljada izlagača i hiljadu start up-ova.
Ovogodišnja tema, Unapređenje digitalne budućnosti Evrope u partnerstvu sa svijetom, ističe posvećenost podsticanju saradnje, razmjeni znanja i promociji najsavremenijih rješenja koja će pokrenuti digitalnu ekonomiju Evrope.
Drakić je ukazala na značaj učešća domaćih kompanija na ovako prestižnom sajmu.
„GITEX EUROPE 2025 je platforma koja okuplja lidere tehnoloških inovacija iz cijelog svijeta, a prisustvo crnogorskih kompanija na ovom događaju pokazuje našu namjeru, ali i spremnost, da budemo dio savremenih globalnih tokova. Naš ICT sektor je jedna od najdinamičnijih i najbrže rastućih grana privrede, koja ostvaruje odlične rezultate i kao takav zaslužuje ne samo podršku Komore, već i donosilaca odluka“, rekla je Drakić.
Za crnogorske ICT kompanije ovo je prvi zajednički nastup na događajima u zemljama Evropske unije (EU), te je prilika da tržištu Unije prezentuju svoja softverska rješenja, digitalne usluge i inovacije koje kreiraju.
Drakić je kazala da je nacionalni štand Crne Gore mjesto povezivanja, razmjene znanja i prezentacije naših potencijala.
„Naši privrednici imaju priliku da se upoznaju sa najnovijim rješenjima i inovacijama u oblastima vještačke inteligencije, cloud-tehnologija, sajber bezbjednosti, zelenih tehnologija, digitalne imovine i finansija, telekomunikacija, tehnologija u obrazovanju, trgovini, zdravstvu. Ovo je odlična prilika da se crnogorske kompanije predstave i budu prepoznatljive na globalnom tržištu, da promovišemo Crnu Goru kao investicionu destinaciju za ulaganje u IT sektor“, smatra Drakić.
Ona smatra da je važno i to što crnogorski privrednici nastupaju u Berlinu, tehnološkom i start up centru Evrope, sa snažnim investicionim zamahom i otvorenim prostorom za saradnju i razvoj.
Drakić je podsjetila da je PKCG pružila podršku crnogorskim kompanijama i tokom posjete GITEX GLOBAL u Dubaiju prošle godine.
Zadovoljstvo što imaju priliku da predstave svoj rad i steknu nove kontakte na sajmu GITEX Europe izrazili su predstavnici crnogorskih IT kompanija.
Predstavnik kompanije Čikom, Miljan Grba, smatra da su dešavanja koja organizuje PKCG u cilju izlaska crnogorske IT scene na međunarodno tržište, nemjerljivo korisni za sve njih.
„Baš mi je drago da mogu da budem dio crnogorske delegacije koja će na GITEX-u da nauči nešto novo, a naravno i da prenese neka znanja koja u Crnoj Gori sigurno postoje. Raduje me što crnogorski štand privlači veliku pažnju“, rekao je Grba.
Izvršni direktor Data Design, Branimir Bukilić, istakao je da je cilj njihovog učešća da pronađu strateškog partnera za njemačko ili druga tržišta u EU.
„Ovo je jedan od ozbiljnijih sajmova iz oblasti tehnologija, digitalne transformacije, digitalizacije i smatram da nam je tu i mjesto. Zahvalio bih PKCG, jer je ovo za nas jedinstvena prilika. Ohrabrio bih sve IT kompanije da što više koriste ove mogućnosti, te da probamo zajednički da udruživanjem napravimo neke bolje rezultate na stranom tržištu“, dodao je Bukilić.
Učešće na sajmu uzeo je i Digital Den Hub koji okuplja start up-ove iz Crne Gore i regiona, pruža im podršku kroz mentorstvo i pribavljanje investicija za inicijalni rast i razvoj, te im omogućava bolje pozicioniranje na evrospkoj i globalnoj sceni.
„Očekujemo da će nam učešće ne GITEX Europe sajmu biti značajno za pribavljanje novih partnerstava i promociju domaćeg inovacionog potencijala. Podrška PKCG nam je značajna kroz tu promociju domaćeg inovacionog sistema, jer je on u Crnoj Gori tek u porastu“, rekla je menadžerka komunikacija Digital Den-a, Nina Milić.
Na sajmu jepredstavljen i jedan start up iz portfolija Digital Den-a – The Badger koji je prvi crnogorski high tech patent.
Izvršni direktor The Badger MNE, Darko Ivanović, kazao je da su tu da pokažu da Crna Gora može da pravi visokotehnološke patente i da može da pravi hardware i da ga kombinuje sa firmware-om i software-om.
„Već imamo dan prepun kontakata. GITEX je ogromna prilika da uz pomoć PKCG napravimo jednu dobru priču, te da dosta riječi razmijenimo sa ljudima koji su zainteresovani da vide Crnu Goru, ne samo kao turističku destinaciju, već kao i destinaciju za ideje, inovacije i investicije“, poručio je Ivanović.
Zadovoljstvo zbog učešća na GITEX Europe sajmu izrazio je i suosnivač Codeusa, Miloš Odalović.
„Mislim da i te kako imamo šta da ponudimo u smislu kvalitetnijeg inženjerskog posla u oblasti u kojoj mi djelujemo. Trudimo se da nađemo neke nove klijente, razvijemo nova partnerstva, širimo mrežu kontakata, otvaramo nova vrata“, rekao je Odalović.
Predstavnik kompanije BURA Cloud Montenegro, Marko Milunović, istakao je da je učešće na GITEX sajmu za njih izuzetna prilika da se predstave globalnoj tehnološkoj zajednici.
„Ovo je prilika da upoznamo nove klijente, da se pokažemo pred investitorima i da proširimo horizont našeg poslovanja,“ poručio je Milunović.
Učešće na GITEX EUROPE uzele su kompanije Codeus, The Badger MNE, Trony Network, MONTEX-ELEKTRONIKA, DigitalDen, Čikom, Codepixel, Data Design, Digital Fabric, Logate, WinSoft, BURA Cloud Montenegro, Profit App International i Coinis, kao i predstavnik Evropske patentne organizacije.

Drakić: Prisustvom crnogorskih privrednika na GITEX-u dio smo savremenih globalnih tokova

Na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), u petak 23. maja s početkom u 20 sati, biće premijerno prikazan serijal „Pixel o kamenu“, autora Petra Burića. Riječ je o dokumentarno-igranom projektu koji kroz tri epizode oslikava važne segmente crnogorske prošlosti, zasnovan na motivima priča Slobodana Čukića.
Serijal je inspirisan Čukićevim pričama “Marija Andrijina Perović”, “Barjaktar Kustudija” i “Mujo Maliković”, objavljenim u knjizi Drugačija istorija: Priče o spomenicima, grobnicama i pokojnicima. Kroz tri tematske cjeline, obrađuju se univerzalne ljudske vrijednosti – opraštanje, snaga volje i ljudskost – koje su, kako ističe autor, bile ključne za oblikovanje pojedinaca i zajednica u crnogorskoj istoriji, a ostaju relevantne i danas.
“Pixel o kamenu” prvenstveno je namijenjen mladima uzrasta od 12 do 25 godina. Osmišljen je kao spoj digitalne forme i tradicionalne naracije, s ciljem da mlađim generacijama približi istorijske teme na savremen i estetski pristupačan način. Projekat ima edukativni i inspirativni karakter, naglašavajući vrijednosti koje nadilaze vrijeme i prostor.
Projekat je realizovan u produkciji Festivala internacionalnog alternativnog teatra – FIAT, uz podršku Ministarstva kulture i medija, kroz konkurs “Kultura mladih – kultura budućnosti”, i u saradnji sa Crnogorskim narodnim pozorištem.
Nakon prikazivanja epizoda, planiran je razgovor sa autorom projekta Petrom Burićem i piscem Slobodanom Čukićem. Ulaz je slobodan.

Premijera serijala “Pixel o kamenu” u petak na Sceni Studio CNP-a

Napredak Crne Gore mora počivati ne samo na ekonomskim i institucionalnim reformama, već i na vrijednosnim temeljima koji afirmišu pravdu, odgovornost i istorijsko pomirenje, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je u intervjuu agenciji MINA povodom 19. godišnjice crnogorske nezavisnosti kazao da se 21. maja obilježava dan kada su građani odlučili da Crna Gora ponovo postane nezavisna država - svoja na svome, okrenuta budućnosti, a ukorijenjena u slobodarskoj viziji predaka.
“21. maj 2006. godine donio nam je našu kuću, ali i odgovornost da je sačuvamo i razvijamo na vrijednostima zajedništva i demokratije”, poručio je Milatović.
Kako je rekao, simbolika 21. maja podsjeća na viševjekovnu borbu za slobodu, ratnike i umjetnike, vizionare i pregaoce, graditelje i radnike, i sve druge pojedince koji su svoja životna djela ugradili u temelje razvoja zemlje.&nbsp;
„Zagledani u slavnu prošlost treba da tražimo dodatnu inspiraciju za sopstveno djelovanje, odgovorni pred zaostavštinom koju ćemo predati u ruke generacijama koje dolaze“, naveo je Milatović. 
 
 Na pitanje da sumira postignute rezultate i ključne pravce djelovanja u prethodnoj godini, Milatović je kazao da se vodio dubokim uvjerenjem da napredak Crne Gore mora počivati ne samo na ekonomskim i institucionalnim reformama, već i na vrijednosnim temeljima koji afirmišu pravdu, odgovornost i istorijsko pomirenje.
„Svojim djelovanjem, trudim se da vrijednosno ukazujem na tekovine koje će nas kao društvo staviti na stabilan put razvoja i prosperiteta“, rekao je Milatović.
On je podsjetio da je u tom kontekstu pokrenuo inicijativu za rehabilitaciju žrtava Golog otoka, kao korak ka izgradnji društva koje je spremno da se suoči sa nepravdama iz sopstvene prošlosti. 
 
 „Ohrabren sam činjenicom da je ova inicijativa naišla na snažnu i široku podršku lokalnih samouprava, predstavnika civilnog društva, političkih aktera i, što je posebno važno, potomaka žrtava Golog otoka“, naveo je Milatović.
Milatović je kazao da je njegova pažnja bila usmjerena i na inicijativu za uvođenje otvorenih izbornih lista.&nbsp;
„Smatram da bi uvođenje otvorenih lista bilo ljekovito po politički život Crne Gore, kroz uspostavljanje sistema koji jača vezu između poslanika i građana i zadaje udarac partitokratiji, a daje vjetar u leđa onima koji žele da Crna Gora bude zemlja slobodnog izbora, individualne odgovornosti i transparentnosti“, rekao je Milatović.
Neophodno je, dodaje on, mijenjati loše prakse i vratiti građanima osjećaj da njihov glas vrijedi. 
 Prema riječima Milatovića, napredovanje demokratske kulture u Crnoj Gori kroz takvu promjenu bilo bi nesumnjivo, a građani bi imali osjećaj istinskog učestvovanja u donošenju odluka.&nbsp;
„U prilog tome govori i činjenica da većina evropskih država već praktikuje sistem otvorenih lista, što me dodatno uvjerava da bi isti konsolidovao demokratiju u Crnoj Gori, ali i pomogao u prevazilaženju blokovskih podjela koje, nažalost, u velikoj mjeri još uvijek živimo“, kazao je Milatović.&nbsp;
Kako je istakao, crnogorski građani više nemaju vremena da čekaju.&nbsp;
„Vrijeme je da pokažemo hrabrost. Da mijenjamo ono što ne funkcioniše. Da stvaramo politički prostor u kojem će demokratija disati punim plućima, a građanin biti istinski suveren“, naglasio je Milatović.
Govoreći o vanjskoj politici Crne Gore, Milatović je ukazao na to da je geopolitička realnost sada umnogome drugačija od one koja je postojala prije skoro dvije decenije kada je Crna Gora ponovo kao nezavisna država stupila na međunarodnu scenu. 
 
 „Posvećenost obavezama koje proizilaze iz članstva u NATO-u i težnja ka uspješnom okončanju našeg EU puta pokazuju odlučnost da održimo i unapređujemo građanski karakter naše zemlje i njenu demokratiju“, rekao je Milatović.
On je kazao da se tokom prve dvije godine mandata trudio da diplomatskim putem promoviše Crnu Goru kao budućeg člana evropske porodice, kredibilnu NATO članicu i dobrog susjeda.&nbsp;
Milatović je rekao da su rezultati vidljivi, što pokazuju brojne posjete najviših evropskih zvaničnika, i činjenica da je Crna Gora bila domaćin Samita Brdo-Brioni zajedno sa slovenačkim i hrvatskim kolegama, pokazavši posvećenost regionalnoj saradnji.&nbsp;
„Posebno sam ponosan na činjenicu da smo nedavno postali pridružena članica Inicijative Tri mora, što je značajan diplomatski uspjeh i korak bliže zacrtanom cilju pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji do 2028. godine“, dodao je Milatović.
Kako je rekao, Crna Gora se, kroz njenu ulogu građanske države i faktora stabilnosti na Balkanu, pozicionira visoko u evroatlanskim krugovima, što svima treba da služi za ponos.&nbsp;
Milatović je kazao i da, dok istinski podržava zakonodavnu i izvršnu vlast u reformskom i konstruktivnom djelovanju ka daljem napretku u evropskim integracijama, zabrinuto posmatra određene devijacije na koje je ukazivao.
„Nadam se da će, kroz odgovoran odnos prema građanima kao nosiocima suvereniteta, biti ispravljene“, dodao je Milatović.
On je istakao da je u prethodnom periodu snažno ukazivao i usmjeravao pažnju javnosti na ključne izazove i strateške pravce koje država mora imati kada je u pitanju i njen ekonomski razvoj.
„Otvarao sam debate vezano za opravdanost promjena penzionog modela u Crnoj Gori, zalagao se za veću fiskalnu odgovornost u donošenju politika, kao i za snažniju institucionalnu podršku malim i srednjim preduzećima koja čine okosnicu crnogorske privrede“, naveo je Milatović.
Posebno je, kaže, naglašavao važnost pokretanja investicionog ciklusa i izgradnje velikih infrastrukturnih projekata, poput autoputa i modernizacije željeznice, uz pomoć evropskih fondova kako bi ti procesi bili završeni u skladu sa najboljim evropskim praksama i što manje opteretili državni budžet, uvijek insistirajući na transparentnim procedurama.&nbsp;
„Takođe sam zagovarao otvoreni dijalog i isticao važnost transparentnosti i dugoročne održivosti prilikom sklapanja strateških partnerstava i privlačenja stranih investicija“, rekao je Milatović.
On smatra da svaki projekat koji se tiče državnih resursa i ključne infrastrukture mora biti u funkciji javnog interesa i ekonomske sigurnosti crnogorskih građana.&nbsp;
Milatović je kazao i da je kroz set konkretnih mjera dao doprinos naporima Vlade da se obuzda inflacija i zaštiti standard građana, smatrajući da je to jedan od najvećih problema sa kojim se crnogorska ekonomija suočava.&nbsp;
„Crna Gora mora voditi ekonomsku politiku koja je održiva, inkluzivna i strateški usmjerena ka dugoročnom razvoju i članstvu u EU“, istakao je Milatović.
Govoreći o značaju mladih u razvoju države, Milatović je rekao da Crnoj Gori nikad nije manjkalo talenta, ali da jeste nedostajalo sistemske podrške toj populaciji.
„Ključno za našu budućnost je da kao odgovorno društvo mlade ljude izvedemo na put uspjeha. Ne smijemo dozvoliti da iznevjerena očekivanja pređašnjih generacija budu teret već nauk i podstrijek da umjesto sukoba, partitokratije i podjela biraju vrijednosti meritokratije, demokratije i jedinstva“, rekao je Milatović.
On je je kazao da se, kada god razgovara sa mladima, trudi da im predoči svoju misiju stvaranja boljeg i pravednijeg društva.&nbsp;
„To je ono društvo u kom se ljudi vrednuju ne po onome šta imaju, već koliko znaju i gdje će preporuka za posao biti isključivo kvalifikacije, a ne partijska knjižica. Želeći da doprinesem stvaranju ovakvog društva, nedavno sam najavio inicijativu koja za mene ima izuzetan lični i profesionalni značaj – stipendiranje mladih, talentovanih ljudi za školovanje na najboljim svjetskim univerzitetima”, naveo je Milatović.&nbsp;
Kako je dodao, Kabinet Predsjednika je otvorio vrata za praksu studentima kroz potpisivanje Memoranduma o saradnji s Fakultetom političkih nauka, a slične memorandume planiraju i s drugim fakultetima u narednom periodu.&nbsp;
“Na ovaj način, zajedno sa partnerima želim da u mjeri mogućeg podržim ljude koji su naša budućnost i koji će stečena znanja moći da primjenjuju u svojoj domovini donoseći sa sobom napredak i prosperitet kroz dobre prakse koje budu usvojili”, istakao je Milatović.
Na pitanje kako gleda na kulturu, koja je često u sijenci politike, Milatović je kazao da je kultura temelj identiteta, kontinuiteta i razvoja svakog društva i da se zato, pored podrške brojnim inicijativama iz oblasti kulture, zalagao za unapređenje kulturnih politika, očuvanje kulturne baštine i afirmaciju umjetničkog stvaralaštva.
“Svaki građanin Crne Gore, bez obzira na to u kojem dijelu države živi, mora imati kontinuiran i jednak pristup kulturi. Ovo mora biti naša zajednička odgovornost i cilj kojem svi iskreno stremimo”, zaključio je Milatović.

Milatović: Crnu Goru moramo čuvati i razvijati na vrijednostima zajedništva i demokratije

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Mandić nije čestitao Dan nezavisnosti, pa u to ime - Neka živi zemlja moja, da je vječna Crna Gora

Tagovi

Ljekarka i odbornica PES-a u Beranama komentarisala proslavu Dana nezavisnosti porukom: „Krv prolivali“

Drakić: Prisustvom crnogorskih privrednika na GITEX-u dio smo savremenih globalnih tokova

Premijera serijala “Pixel o kamenu” u petak na Sceni Studio CNP-a

Milatović: Crnu Goru moramo čuvati i razvijati na vrijednostima zajedništva i demokratije

PRATITE TVe UŽIVO