Ne treba bježati od pitanja koja su politički legitimna, ali moje mišljenje je da u ovom trenutku fokus treba da bude na članstvu u Evropskoj uniji, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Novu M komentarišući izjave predsjednika Skupštine Andrije Mandića da treba promijeniti ustavni status srpskog jezika.
- U Crnoj Gori po posljednjem popisu najveći broj ljudi govori sprskim jezikom, veliki broj govori crnogorskim.Treba napraviti dobronamjeran dogovor i ići naprijed- kazao je predsjednik Crne Gore i istakao da, po ovom pitanju, ne želi da staje na ovu ili onu stranu.
Milatović je naglasio da pitanje jezika jeste legitimno, ali trenutno fokus treba da bude na onom što nam je zajednički imenitelj, a to je članstvo u EU.
Ponovio je da on ne stavlja ove teme na sto, već da je to pitanje parlamentarne većine, te da &nbsp;možda nakon članstva u EU treba pristupiti &nbsp;jednom inkluzivnom dijalogu i govoriti o ovim pitanjima.
- Pitao sam da li iko u Crnoj Gori zna u čemu je razlika između službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi, i ja ne vidim na koji način to mene čini manje Crnogorcem- kazao je Milatović.
Smatra da za ustavnu izmjenu službenog jezika u ovom trenutku nema dovoljno podrške.&nbsp;
- Ustav je tu jasan, potrebna je kvalifikovana većina u Skupštini i tri petine građana na referendumu da se izjasni tako da bi se Ustav promijenio u odnosu na trenutno stanje- podsjetio je Milatović.
Predsjednik Crne Gore, osvrćući se na politiički program dijela skupštinske većine, kazao je da se može legitimno reći da su naredni parlamentarni izbori ustvari izbori za skupštinu koja će promijeniti Ustav, te da će se onda vidjeti mišljenje glasača o tom pitanju.
Na kraju je još jednom naglasio da, bez obzira na političku legitimnost pitanja koja je postavio Mandić oko statusa jezika, on smatra da članstvo u EU ipak u ovom trenutku treba da je u fokusu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Pitanje jezika legitimno, ali fokus treba da bude članstvo u EU

Božić je praznik koji nas podsjeća na univerzalne i trajne vrijednosti čovjekoljublja, međusobnog poštovanja, solidarnosti i razumijevanja, kao i na značaj praštanja i zajedništva u vremenima izazova - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitajući Badnji dan i Božić po gregorijanskom kalendaru nadbiskupu barskom monsinjoru Roku Đonlešaju, biskupu kotorskom monsinjoru (fra) Mladenu Vukšiću, sveštenstvu, monaštvu i svim vjernicima Rimokatoličke crkve u Crnoj Gori.
Upravo te vrijednosti, kaže on, predstavljaju čvrst temelj na kojem možemo graditi skladno i stabilno društvo.
- Vama, sveštenstvu, monaštvu i svim vjernicima Rimokatoličke crkve upućujem srdačne čestitke povodom Badnjeg dana i Božića, sa iskrenom željom da ove svete praznike provedete u miru, zdravlju i radosti, okruženi svojim najmilijima - naveo je on.
Neka, dodaje on, radost i svjetlost Božića budu podsticaj da kroz otvoren dijalog i međusobno uvažavanje, zajedno doprinosimo izgradnji sigurnije, pravednije i prosperitetnije budućnosti naše Crne Gore.
- Uz najbolje želje za mir, zdravlje i blagostanje, neka Božić donese toplinu, nadu i radost u vaše domove i srca - zaključio je Mandić.

Mandić: Božić nas podsjeća na univerzalne i trajne vrijednosti čovjekoljublja, međusobnog poštovanja, solidarnosti i razumijevanja

Sistematski se radi na tome da se progresivno, građansko, multietničko i sekularno društvo pretvori u retrogradno, nacionalističko i klerikalno okruženje, u kojem se afirmišu nazadne ideologije, a osuđeni zločinci glorifikuju i slave. Zbog takve politike, Crna Gora danas prolazi kroz duboko institucionalno, kulturno i civilizacijsko posrnuće, kazao je predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović na panel konferenciji pod nazivom „Quo vadis Montenegro“, u organizaciji Fondacije Gusinje, udruženja crnogorskih iseljenika u Njujorku.
Šehović je, kako se navodi u saopštenju, istakao da današnja Crna Gora ni izbliza, u onom najvažnijem, vrijednosnom smislu, ne liči na onu koja je 2020. godine predata u ruke novoj parlamentarnoj većini.
- Dijaspora oduvijek bila i da mora ostati jedan od ključnih stubova crnogorske države i politike - dodao je Šehović.
On je naglasio da su njeni predstavnici uvijek na jasan i odgovoran način razumijevali i percipirali političke prilike u Crnoj Gori.
Poslanik u Skupštini Crne Gore Nikola Zirojević je ocijenio da nikada nije bilo više laži i prevare, a nikada manje ljubavi prema državi u redovima onih koji vrše vlast.
- Nije Andrija Mandić i njegova politika jedini problem. Imate Demokrate koje na unutrašnjem planu razaraju institucije sistema, dok na spoljašnjem planu rade sve da zaustave evropski put Crne Gore. Imate PES koji sve ovo nijemo posmatra, dok više od polovine njih podržava navedenu politiku. I imate one koji su legitimizatori svega ovoga, predstavnike bošnjačke i albanske manjinske partije. Dobro je što ste prozreli tu politiku i dobro je što takvi nijesu dobrodošli kod vas - rekao je on.
Zirojević je, osvrćući se na ekonomsku situaciju u državi, rekao da su cijene hrane u njujorškom Trump Toweru približno iste kao u podgoričkom City kvartu, te da to dovoljno govori o tome kako se živi u Crnoj Gori.
Konferencija je bila prilika da, sa predstavnicima crnogorske dijaspore, razmijene stavove i mišljenja o brojnim temama, dominantno uključujući političke i ekonomske teme.
Kako se navodi u saopštenju, zaključak panel konferencije bio je da saradnja sa dijasporom mora biti intenzivirana, te da Crna Gora, kao matica, ne smije zaboraviti one koji su, usljed različitih okolnosti, napustili svoja ognjišta i bolji život zasnovali u inostranstvu.

Šehović i Zirojević: Crna Gora doživljava institucionalno, kulturno i civilizacijsko posrnuće

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Tamara Klikovac

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od vijeća Apelacionog suda da optužene u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarniih izbora 16. oktobra 2016. godine oglasi krivim jer je, prema njihovom stavu, nesporno dokazana krivica agenata GRU -a - Eduarda Šišmakova, Vladimira Popova ali i lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića, Milana Kneževića i još devet osoba. U ovom predmetu do sada su donesene tri presude. Prvu presudu donijela je sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša i sve optužene osudila je na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu odluku i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu, sudija Zoran Radović, oslobodio je sve optužene, ali se Specijalno državno tužilaštvo žalilo na tu presudu. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, koju je pročitala, sudija izvjestilac Zorica Milanović, dokazano je "da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu organizaciju čiji je cilj bio da se nasilno promijeni vlast u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Tužioci smatraju da je u kriminalnoj organizaciji nesporna uloga Mandića, Kneževića, Mihaila Čađenovića, penzionisanog generala srpske Žandarmerije Bratislava Dikića ali i sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanje Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristine Hristić, Branke Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1511" loading="lazy" alt="Bratislav Dikić"> </figure>  Iako u oslobađajućoj odluci sudija Zoran Radović navodi da je iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića nelogičan i da mu se ne može vjerovati, Specijalno državno tužilaštvo je bilo drugačijeg stava. - Iskaz svjedoka saradnika potvrđen je materijalnim dokazima. Postoji trag novca da mu je uplaćeno 800 dolara pred dolazak u Moskvu na sastanak sa Eduardom Šišmakovim. Taj novac mu je uplatio Šišmakov. Sud tvrdi da nije došlo do njihovog susreta ali da je sudsko vijeće cijenilo sve činjenice prihvatilo bi iskaz Sinđelića kao istinit. Sinđelić je uveden preko pasoške kontrole da bi ostao neevidentiran i neprimijećen. To je završio Šišmakov jer je bio obavještajac - navodi se u žalbi SDT-a. Ukazali su i na 125.000 eura i opremu koje je Sinđelić predao. Iako je stav suda da nema dokaza da je novac od jednog od organizatora - Šišmakova, tužioci smatraju da je jasno da je novac dobio od ruskog državljanina i da je oprema koja je zaplijenjena bila pogodna za izazivanje nerede. Tužioci su u žalbi ukazali i na izjavu svjedoka Mirka Velimirovića koji je dan uoči planiranih nereda i napada došao u Crnu Goru i pred vlastima razotkrio namjere kriminalnog djeovanja. - Utvrđeno je da je Velimirović postupao po nalogu Siniđelića a on po nalogu Šišmakova - stav je tužioca. Oni smatraju da je Šišmakov predao dva telefona Sinđeliću i da je bilo "devet specijalnih brojeva koji počinju sa 44 ". Iz te serije, kako su objasnili, pet brojeva registrovano je na Zlatiboru i Čajetina. Telefoni su, prema nalazima vještaka, aktivirani 13. oktobra. Osim tih pet brojeva koje su registrovani na Zlatiboru, specijalne brojeve, prema stavu SDT-a, imali su Šišmakov, Sinđelić, a dva su, kako se osnovano sumnja, pripala Milanu Kneževiću. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva navodi se da je vještak za telekomunikacije Predrag Boljević ukazao u nalazu da se 15. oktobra 2016. godine poklapa kretanje okrivljenog Kneževića i ta dva specijalna broja&nbsp; Specijalno državno tužilaštvo se u žalbi osvrnulo i na iskaz Bratislava Dikića koji je u prvoj odbrani negirao krivicu da bi kasnije priznao krivična djela. Iz njegovog telefona ekstrakovani su podaci među kojima je bila i mapa Skupštine. Tužilaštvo smatra da je nesporno učešće i Andrije Mandića i da je njegova uloga bila da izdaje uputstva i vrbuje. Na sjutrašnjem ročištu pred vijećem sutkinje Vesne Moštrokol biće pročitani odgovori advokata na žalbu Specijnog državnog tužilaštva.

Marija Žižić

SDT: Mandić vrbovao i davao uputstva, a Kneževićevu ulogu razotkrili specijalni brojevi

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Danijela Jovanović

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Cilj Andrije Mandića i Milana Kneževića je da ispune želje, očekivanja i planove zvaničnog Beograda, a zvanični Beograd mora da spriječi završetak pregovora između Crne Gore i Evropske unije i ubrzano članstvo u EU – kazao je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vujovic-cilj-mandica-i-knezevica-je-da-ispune-zelje-zvanicnog-beograda">Pobjedu</a> Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), povodom ponovnog pokretanja identitetskih pitanja od šefa parlamenta Mandića, i to u trenutku kada je veoma aktuelna priča o zatvaranju pet poglavlja i uspješnom putu naše države ka EU. 
Mandić je, na prijemu povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, za Pobjedu kazao da najviši pravni akt, usvojen prije gotovo dvije decenije, ne odslikava u potpunosti stvarno stanje u društvu, da je veliki broj odredbi tog propisa „sazreo za usklađivanje sa savremenom državom“, te da treba „upodobiti“ i status srpskog jezika.
- Kad govorimo o postupcima koje povlači gospodin Mandić, mislim da postoji kontinuitet poteza koji imaju za cilj da destabilizuju Crnu Goru i homogenizuju njihovo biračko tijelo – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, građani možda misle da postoji neka bitna razlika između poteza koje povlači Milan Knežević i onih koje povlači Mandić.
- Međutim, to može biti samo na nekom taktičkom nivou, kad govorimo o nekoj vremenskoj dinamici. Kada govorimo konkretno o ovim pitanjima, cilj Mandića i Kneževića je da ispune želje, očekivanja i planove zvaničnog Beograda. Zvanični Beograd mora da spriječi završetak pregovora između Crne Gore i Evropske unije i ubrzano članstvo u EU – istakao je Vujović za Pobjedu.
Kazao je da, politički gledano, nije realno očekivati da se Ustav može u ustavnoj, preciziranoj proceduri promijeniti.
- To znači da bi ova konkretna pitanja trebalo promijeniti dvotrećinskim odlučivanjem u parlamentu koje bi kasnije pratila i odluka na referendumu podržana od tri petine upisanih birača. To je, politički gledano, nerealno očekivati – istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, paralelno sa tim dešava se proces imenovanja kandidata Andrije Mandića i ekstremnih srpskih političkih partija koji bi, po njima, trebalo da obezbijede na neustavan način promjene Ustava.
- Mislim da je to razlog zašto je dat ovakav značaj izboru članova Ustavnog suda. Realno gledajući, sudije Ustavnog suda ne odlučuju o velikom broju politički značajnih pitanja, ali očigledno, kada govorimo o eventualnoj promjeni Ustava Crne Gore, oni dobijaju na značaju kao institucija koja bi bila uključena u proces određivanja da li je određena procedura ispravna ili ne, iako je Ustav u ovom konkretnom slučaju veoma jasan – kazao je Vujović.
Rekao je da vidi dvije povezane stvari – s jedne strane destabilizacija Crne Gore i s druge, pokušaj kontrole nad Ustavnim sudom i pokušaj, u krajnjoj liniji, promjene Ustava na neustavan način, jer, kako je kazao, posebnu ulogu bi imao Ustavni sud pod punom kontrolom Demokratskog fronta, odnosno partija pod kontrolom zvaničnog Beograda i Moskve.
- Sve bi to negdje, ukoliko bi se otišlo toliko daleko, imalo za cilj ne samo destabilizaciju, nego i stvaranje određenih konflikata, gdje bi se pokušalo da se nasilno promijeni Ustav i, eventualno, jednom dramatičnom destabilizacijom Crne Gore spriječi njen ulazak u EU – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, postoji veliki broj scenarija koji se sada sprovode u Crnoj Gori, a koje su kreirali Beograd i Moskva.
- Ipak, moram reći da ono što sada gledamo jeste da građani žele u EU i EU želi nas, tako da su svi ti pokušaji osuđeni na neuspjeh. Mislim da je tim akterima plana Beograda i Moskve bolje da odustanu od toga i da, ako nijesu konstruktivan, makar da ne budu remetilački faktor u tom, uslovno rečeno, projektu ulaska Crne Gore u EU 2028. godine – kazao je Vujović, dodajući da to, ipak, nije realno.
- Realno je da oni nastave da destabilizuju i daju svoj maksimum da politički destabilizovana Crna Gora ne okonča pregovore zacrtanom dinamikom – dodao je Vujović.
Mandić je, na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, rekao da sadašnji Ustav Crne Gore, „donesen od jedne parlamentarne većine, prije gotovo 20 godina, kako tada, tako i danas, ne odslikava stvarno stanje u našoj zemlji“.
- Postoje mnogi elementi koji su spremni da se upodobe sa sadašnjicom, među njima je i status srpskog jezika - saopštio je Mandić.
Kazao je da građani traže da najviši pravi akt predstavlja stvarnost.
- Niko ne želi da se aktuelni status drugih jezika u Ustavu ne mijenja. Vrijeme je da se ispravi istorijska nepravda od ljudi koji su 30 godina dijelili Crnu Goru i da budemo odgovorni kao što su bili naši preci, koje ovdje spominjemo - rekao je Mandić.
Milan Knežević (DNP), takođe, zagovara promjenu Ustava i uvođenje srpskog kao službenog jezika.

Vujović: Cilj Mandića i Kneževića je da ispune želje zvaničnog Beograda

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Slobodan Jovanović

Obezdržavljenost

Podgorica, kao administrativno, kulturno i ekonomsko središte Crne Gore, kroz vjekove je bila mjesto susreta ljudi, ideja i vizija. Njena bogata istorijska vertikala - od rimskog municipijuma Duklje, preko Ribnice, rodnog mjesta Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića, zbog čega je s pravom prepoznata i kao Nemanjin grad - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije čestitajući 19. decembar.
Dodao je da savremena Podgorice odnedavno nosi i laskavu titulu evropske prestonice mladih, te ocijenio da to svjedoči o snazi, istrajnosti i duhu njenih građana.
- Ovaj značajan datum predstavlja priliku da se sa ponosom podsjetimo istorijskih prekretnica koje su oblikovale Podgoricu, ali i da zajedno proslavimo njen kontinuirani razvoj i napredak. Podgorica danas predstavlja moderan i dinamičan evropski grad, simbol ubrzanog razvoja i sveobuhvatne urbane transformacije - rekao je on naglasivši da napredak ostvaren u oblastima infrastrukture, kulture i ekonomije potvrđuje njenu ulogu pokretača ukupnog razvoja Crne Gore.
Zajednička vizija i odgovorna posvećenost nastavljaju, kaže Mandić, da oblikuju Podgoricu kao grad koji je ponos svih nas.
- Grad otvorenih mogućnosti, koji sa jednakim poštovanjem čuva svoju tradiciju i hrabro korača u budućnost. Uvjereni smo da će Podgorica nastaviti da se razvija kao mjesto u kojem svi njeni građani mogu ostvariti svoje ideje, snove i ambicije, te da ćemo svaki naredni Dan Glavnog grada obilježavati sa još više razloga za ponos, radost i optimizam - zaključio je on.

Mandić: Podgorica prepoznata i kao Nemanjin grad

Kako se Crna Gora bude približavala Evropskoj uniji (EU) - sve priče na kojima su Andrija Mandić, Milan Knežević i Demokratski front (DF) gradili svoju političku strukturu - nestaće, prije svega, za građane Crne Gore koji se osjećaju Srbima. Tu leži glavna politička prijetnja Andriji Mandiću - ocijenio je istoričar Miloš Vukanović.
On je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenio da srpski građanski korpus unutar Crne Gore više neće glasati za njega.
- Samim tim - on u kontinuitetu mora da podgrijava revizionističke teme uz jednu dosta veliku napomenu da i to podgrijavanje postaje po malo nervozno i amaterski - ocijenio je Vukanović.
<h2>ČEKA NAS 65 ODSTO POGLAVLJA</h2>
Zatvaranje pet poglavlja je, kaže Vukanović, lijepa vijest - ali ukazuje da je to tek nekih 35 odsto pregovaračkog procesa u 14 godina pregovaranja.
&nbsp;- Što znači da se u preostalom periodu do godinu i po dana mora zatvoriti 65 odsto suštinski najkomplikovanijih poglavlja - ističe Vukanović.
On cijeni da je geopolitička situacija omogućila Crnoj Gori da plovi ka Evropskoj uniji, ali podvlači da period koji slijedi do zatvaranja pregovaračkog procesa zavisi isključivo od Crne Gore.
- Svaki građanin može da se sjeti ko nama sjedi u Vladi, kakvu sve administraciju imamo. Imamo veoma kvalitetnih, sposobnih, posvećenih ljudi, ali i određenih ministara koji daleko od toga da imaju kapacitete da pokrivaju te funkcije. Samim tim to znaju i naši evropski partneri koji su nam rekli: ,,izvolite, otvorena su vrata”... Ali sad je sve na nama, pa bih samim tim izrazio opreznost, skepsu i nadu da će se ljudi na čelu Vlade konačno posvetiti tome da aktiviraju sve ono što ova država ima. Trenutno se ne osjeća da su svi kapaciteti ovoga društva usmjereni ka tome što nas očekuje - ocijenio je Vukanović.
<h2>SITUACIJA SLIČNA ONOJ IZ 2016. GODINE</h2>
On je ustvrdio da strani maligni uticaj nije nastao odjednom, već da se dugo gajio. Zato cijeni da je trenutna situacija u Crnoj Gori slična onoj iz 2016. godine i periodu pred pristup u NATO savez.&nbsp;
- Sad je situacija koliko-toliko drugačija, niti Beograd, niti Moskva mogu da budu toliko fokusirani na nas... Daleko od toga da plodovi njihovog sjemena ne postoje u Crnoj Gori, da ne sjede u našoj Vladi, univerzitetima ili drugim institucijama. Daleko od toga da Srpska pravoslavna crkva (SPC) ne gospodari značajnim dijelom crnogorskih procesa. Samim tim treba biti oprezan, a nadam se da su predstavnici Vlade, a i opozicije svjesni nekih stvari: da su ljudi, sa kojima bi trebalo da uđemo u EU, ipak došli na te pozicije zagovarajući dijametralno suprotne stavove. Ipak ti ljudi treba da dokažu da je vizija i njih i njihovog okruženja u Evropi, a ne negdje kod nekog satrapa koji tamo bombarduje ukrajinske gradove - istakao je Vukanović.
<h2>MANDIĆ MORA DA PODGRIJAVA</h2>
Obilježavanje 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore bio je, cijeni on, marginalni skup i predstava za lokalnu upotrebu - a ne produkt nekih važnih procesa.&nbsp;
Vukanović smatra da Mandić to radi jer mora na neki način da se opravda svojoj bazi - pa shodno takvom stremljenju mora konstantno neke teme držati podgrijanim.
- Kako Crna Gora bude napredovala ka Evropskoj uniji, ili postala dio Evropske unije, ove priče će postati apsolutno nebitne. Sve priče na kojima su &nbsp;Mandić , Knežević i DF gradili &nbsp;svoju političku strukturu nestaće, prije svega za građane Crne Gore koji se osjećaju Srbima, e tu leži glavna politička prijetnja Andriji Mandiću - srpski građanski korpus unutar Crne Gore koji više neće glasati za njega, samim tim on u kontinuiteti mora da podgrijava ove teme uz jednu dosta veliku napomenu da i to podgrijavanje postaje po malo nervozno i po malo amaterski - naglasio je Vukanović.
<h2>IZA SVIH EKSTREMISTIČKIH STRUJANJA STOJI MANDIĆ</h2>
Iza svih ekstremističkih strujanja koje se dešavaju u posljednjih nekoliko godina stoji, smatra on, upravo predsjednik Skupštine koji se, kako kaže, igra „mirotvorca neke centralističke umjerene građanske struje“.
- Sve ekstremističko koje naginje ka velikosrpskom revizionizmu u Crnoj Gori iza toga stoji kancelarija predsjednika Skupštine. Postoje razno razne priče da postoje frakcije unutar crkve, unutar njih, i to nas ne zanima jer su generalno svi usmjereni ka istom pravcu. A koji je to pravac?! Uz konstantno potenciranje pitanja mauzoleja na Lovćenu, u organizovanim revizionističkim sistemima cilj toga bi bio da oni promijene identitetsku strukturu Crne Gore, oni nemaju kapaciteta to da rade, tako da oni to rade iz dva cilja, prvi je pokušaj da Crnu Goru etno federalizuju i da u tom etno federalističkom korpusu oni imaju svoje biračko tijelo. Drugi je mnogo oportuniji, a mislim i za njih mnogo važniji, a to jeste da se društvo u Crnoj Gori konstantno drži pod nekom tenzijom i konstantno okupirano ovim temama da ne možemo da se fokusiramo na neke druge teme - istakao je Vukanović.
<h2>REVIZIONIZAM I PRIMITIVIZAM</h2>
Sagovornik Televizije E se osvrnuo i na sjutrašnji protest na brdu Gorica kod spomen- obilježja Partizanu borcu, na Dan oslobođenja Podgorice i istakao da svaka akcija izaziva reakciju.&nbsp;
- Sve ono što smo vidjeli u prethodnih godinu dana izaziva u crnogorskom društvu određenu reakciju, možda ne i toliko koliko bi određeni aktivisti proevropske, prograđanske i pro crnogorske strane voljeli, ali ipak izaziva - podsjetio je Vukanović.&nbsp;
Naglašava da je pored revizionizma u velikoj mjeri prisutan i primitivizam, za koji smatra da je posljedica nekompetentnosti vladajućih struktura.
- Mi nijesmo imali nikakvo procesuiranje, ili ja ne mogu da se sjetim, za govor mržnje i veličanje ratnih zločinaca, sve ono što smo vidjeli, a imamo procesuiranje ljudi koji su apsolutno imali pravo da se okupe i da demonstriraju protiv onoga što se tamo dešavalo. Samim tim u društvu jedina gora stvar od nepostojanja pravde je selektivna pravda i to bih napomenuo ljudima koji se bave tom sferom u Crnoj Gori da zapamte, jer svaki sljedeći put kada budu probali to da rade reakcija će biti samo još veća - zaključio je Vukanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Vukanović: Glavna politička prijetnja Mandiću je približavanje EU, zato mora da podgrijava revizionističke teme

Državni arhiv je veoma važna institucija, ona čuva nacionalno blago iz oblasti kulture. Zato je mnogo upitno kad se počnu popovi uvoditi u institucije kulture i obrazovanja, dok su, sa druge strane, zaposleni u tom arhivu ljudi od kredibiliteta i izuzetne profesionalne odgovornosti na koju se društvo može osloniti da se ništa iz arhiva neće otuđiti - poručila je direktorica NVO Centra za građanska prava Svetlana Pajović-Musić.
Ona je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, naglasila da je Centar za građanska prava tražio sastanak sa direktorom Državnog arhiva Danilom Mrvaljevićem sa ciljem da u dobroj namjeri i želji pronađu rješenje koje bi bilo u obostranom interesu.
- U interesu i institucija: da ne uvode popove, kao što se to radilo, &nbsp;kao što želi crkva da utiče na sve segmente našeg društva... I da se umiri javnost i da se sumnje otklone ukoliko bi gospodin Mrvaljević bio voljan da uradi nešto što bi vodilo ka tome. Međutim, s obzirom na naše prijedloge, koji su bili apsolutno zakonski utemeljeni, dobili smo optužbe ,,da ga neće ucjenjivati nevladina organizacija”. To je potpuno pogrešno shvatio, naš pokušaj je da se umiri crnogorska javnost. Pošli smo sa namjerom da je čovjek Cetinjanin, Crnogorac i da će imati sluha za vox populi, međutim, omalovažavao je glas naroda govorivši da je to mali broj ljudi nebitan, da to uopšte nije bitno i da ne vidi ništa sporno u tome da se angažuju popovi crkve Srbije kao volonteri - rekla je ona.
Sporno je, podvlači Pajović-Musić, što je to praksa koja do sada nije postojala.
- Sporono je što volonteri do sada nijesu radili u državnom arhivu, a pogotovo ne iz crkvenih institucija i sporno je to što se uvodi praksa uvođenja popova, danas će biti dva, sjutra će biti pet i uvode se u sistem i niko ne možete da garantuje da ti ljudi pošto polože ispit za arhivare da neće konkurisati na tim mjestima i da se neće zaposliti u državnim institucijama - istakla je Pajović-Musić.
Naglašava da zaposleni u Državnom arhivu uopšte nijesu bili upoznati da bi popovi trebalo da volontiraju, iako je direktor izričito tvrdio suprotno.&nbsp;
- Tako da se ispostavilo da je odluka o tom volonterizmu isključivo njegova. Mi smo pitali da li su arhivu potrebni popovi - nijesu potrebni, to nije bila institucionalna potreba, to je bio njegov lični argument i njegova lična percepcija, njegova lična odluka. Zaposleni nijesu znali i to je bilo njima šokantno, bilo im je šokantno kad su se pojavili da potpišu te ugovore i nijesu bili obaviješteni. On je nama na sastanku izričito insistirao da su zaposleni znali, ali mi znamo da zaposleni nijesu - decidna je Pajović-Musić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVKPipw-bHCo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajović-Musić: Popovi volonteri u Državnom arhivu nijesu institucionalna potreba, to je lična odluka direktora Mrvaljevića

Na jugu Crne Gore danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a na sjeveru pretežno oblačno uz uslove za mjestimično, slab snijeg.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, na jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od minus dva do devet, najviša dnevna od minus jedan do 15 stepeni.

Na jugu sunčano, na sjeveru slab snijeg

Krenuli su na Državni arhiv! Na depo memorije jednog naroda, jedne kulture i jedne tradicije. Naše tradicije! Rukopis je isti: "volonteri i đaci u plemenitoj misiji" umjesto "trojanski konj u brisanju jednog identiteta". Sto puta viđen scenario vještine manipulacije. Tako je iz "Ne damo svetinje" i "Desila se sloboda" došlo je do "Veseli se, srpski rode" i "Kukaju Turci, leleču bule"!
Istovremeno, DF stavlja “šapu” na još jednu kapitalnu crnogorsku instituciju kulture Nacionalnu biblioteku “Đurđe Crnojević". Umjesto žene-stručnjaka, koja je decenije provela u toj biblioteci, postavljen je čovjek koji se zalaže za rušenje Mauzoleja na Lovćenu!
DF je takođe preuzeo KIC “Budo Tomović”, a još od ranije i Narodnu biblioteku “Radosav Ljumović”. Tako smo došli do toga da na Cetinju i Podgorici kulturom vedre i oblače oni koji su Bećiru Vukoviću dali nacionalnu penziju, Trinaestojulsku nagradu i 14 i po hiljada eura u kešu.
Ima li kraja ovoj destrukciji nacionalnog bića Crnogoraca? Šta u ovoj stvari radi premijer? Jesu li i ovo seoske tema za njega?
Kome do sad sve nije jasno ili ga ne zanima ili je glup! Ukoliko opet, mi građani ne stanemo na put ovoj besprizornoj akciji okupacije naše istorije i kulture, to neće niko drugi uraditi. Jer da se proteklih mjeseci mi ne pobunismo, ne bi se orila naša himna i gromoglasno NE MOŽE ni 8. jula ispod Vile Gorica, niti za 13. jul na Gorici, niti 19. decembra na Gorici, niti bilo đe drugo đe je bilo nužno da se bude!
I sad imamo izbor. Sjedjeti skrštenih ruku, čekajući da u EU uđemo kao neko zaostalo selo bez autentične kulture ili da uđemo kao GRAĐANI sa kičmom, stavom i dostojanstvom i sviješću o sebi! Ima li Crna Gora danas svijest Vinstona Čerčila? Razumije li Crna Gora da odbraniti kulturu znači odbraniti državu? Ja mislim da se ta svijest rodila ili da se makar probudila!
I zato, naš naredni zadatak je odbraniti Državni arhiv! Odbraniti ga po svaku cijenu od falsifikovanja, brisanja, krađe! U nedjeljama koje dolaze, nema važnijeg cilja! Mi moramo uraditi sve, što god bilo legitimnim putem potrebno, da arhiv ODBRANIMO!
Moramo poručiti tim beskrupuloznim lopovima tuđih baština opet, i opet, i koliko god treba puta: No pasaran!

Sljedeća misija: Državni arhiv!

Belgija se zvanično pridružila slučaju pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koji je pokrenula Južnoafrička Republika, optužujući Izrael za genocid u Gazi.
Južna Afrika je prvobitno podnijela optužbu protiv Izraela pred sud zbog kršenja Konvencije o genocidu u vezi s ratom u Gazi u decembru 2023. Izrael je potom odbacio optužbu za genocid, smatrajući je "neosnovanom".
Belgija se pridružila Južnoj Africi podnošenjem deklaracije o intervenciji prema članu 63. Statuta ICJ-a, koji omogućava državama članicama Konvencije o genocidu da intervenišu u postupcima koji se odnose na njeno tumačenje.
Belgija se posebno fokusirala na član II u pogledu tumačenja "posebne namjere" potrebne za utvrđivanje genocidne namjere.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCIJ_ICJ%2Fstatus%2F2003491303431242002%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003491303431242002%7Ctwgr%5E655afea155b03f67c0c40c05a9a0394b711612ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao potpisnica Konvencije o genocidu iz 1948. godine, Belgija tvrdi da bi tumačenje ključnih članova od strane suda, posebno definicije genocidne namjere, moglo imati pravne implikacije za nju.
Južna Afrika je 29. decembra 2023. godine podnijela tužbu protiv Izraela, optužujući ga za kršenje obaveza iz Konvencije o genocidu u postupanjima prema Palestincima u Gazi.
Od tada je Sud izdao niz privremenih mjera kojima je Izraelu naloženo da preduzme korake radi sprečavanja djela genocida.
Međunarodni sud pravde, sa sjedištem u Hagu, glavni je sudski organ Ujedinjenih nacija i odlučuje u pravnim sporovima između država.

Belgija se pridružila tužbi Južne Afrike protiv Izraela zbog genocida u Gazi

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Rusija i Kina su kritikovale Sjedinjene Američke Države zbog vojnog i ekonomskog pritiska na Venecuelu, rekavši Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija da se to svodi na "kaubojsko ponašanje" i "zastrašivanje".
Venecuela, koja je zatražila hitan sastanak Savjeta uz podršku Moskve i Pekinga, optužila je Vašington za "najveću iznudu poznatu u našoj istoriji".
- Akcije američke strane su u suprotnosti sa svim ključnim normama međunarodnog prava. Odgovornost Vašingtona je takođe očigledna za stalne katastrofalne posljedice takvog kaubojskog ponašanja - rekao je ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja. On je američku blokadu nazvao "činom agresije".
Kineski predstavnik Sun Lei je rekao da se njegova zemlja protivi svim aktima unilateralizma i maltretiranja i podržava sve zemlje u odbrani njihovog suvereniteta i nacionalnog dostojanstva.
Sjedinjene Američke Države su rasporedile značajne vojne snage na Karibima i nedavno su presrele tankere za naftu kao dio pomorske blokade protiv venecuelanskih brodova za koje smatraju da su pod sankcijama.
Na sastanku u utorak, američki ambasador Majk Valc odgovorio je na kritike rekavši: "Sjedinjene Američke Države će učiniti sve što je u njihovoj moći da zaštite našu hemisferu, naše granice i američki narod."
Venecuelanski ambasador Semjuel Monkada rekao je Savjetu UN-a: "Nalazimo se u prisustvu sile koja djeluje izvan međunarodnog prava, zahtijevajući da Venecuelanci napuste našu zemlju i predaju je. Ovo je najveća iznuda poznata u našoj istoriji."
Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke zemlje, za finansiranje "narkoterorizma, trgovine ljudima, ubistava i otmica".
Karakas negira bilo kakvu umiješanost u trgovinu drogom i tvrdi da Vašington nastoji da svrgne njegovog predsjednika Nikolasa Madura kako bi zaplijenio venecuelanske rezerve nafte, najveće na svijetu.
Američka vlada ponudila je nagradu od 50 miliona dolara za bilo kakvu informaciju koja bi dovela do hapšenja Madura, odanog saveznika ruskog lidera Vladimira Putina.
Od septembra, američke snage su izvele desetine zračnih napada na brodove za koje Vašington, bez ikakvih dokaza, tvrdi da su prevozili drogu. Više od 100 ljudi je poginulo.

Venecuela optužila SAD za najveću iznudu u istoriji

Četvoro pravnih stručnjaka Ujedinjenih nacija u srijedu je osudilo američku pomorsku blokadu Venecuele, ocijenivši je kao nezakonitu oružanu agresiju, te uputilo poziv Kongresu Sjedinjenih Američkih Država da hitno interveniše. Sjedinjene Američke Države rasporedile su svoje snage na Karibima i nedavno presrele nekoliko naftnih tankera u okviru pomorske blokade venecuelanskih plovila za koja tvrde da su pod sankcijama.
- Ne postoji pravo na nametanje unilateralnih sankcija putem oružane blokade- naveli su stručnjaci UN-a u zajedničkom saopštenju. Dodali su da takva blokada predstavlja zabranjenu upotrebu vojne sile protiv druge države, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Istakli su da je riječ o toliko ozbiljnoj primjeni sile da je ona jasno prepoznata i kao nezakonita oružana agresija prema definiciji agresije Generalne skupštine iz 1974. godine.
<h4>Poziv Kongresu SAD-a na hitnu intervenciju</h4>
Kao takva, ona predstavlja oružani napad u smislu člana 51 Povelje UN-a, što u načelu daje državi žrtvi pravo na samoobranu. Američki predsjednik Donald Tramp optužuje Venecuelu da koristi naftu, glavni resurs te južnoameričke države, za finansiranje „narkoterorizma, krijumčarenja ljudi, ubistava i otmica“.
Karakas odbacuje optužbe o umiješanosti u krijumčarenje droge i tvrdi da Vašington pokušava da svrgne predsjednika Nikolasa Madura kako bi preuzeo kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje su najveće na svijetu.
<h4>Desetine napada i više od 100 poginulih</h4>
Američke snage su od septembra izvele desetine vazdušnih napada na brodove za koje Vašington tvrdi — bez iznošenja dokaza — da su prevozili drogu. U tim napadima poginulo je više od 100 osoba. „Ta ubistva predstavljaju kršenje prava na život. Neophodno ih je istražiti i odgovorne privesti pravdi“, poručili su stručnjaci.
- U međuvremenu, američki Kongres bi trebalo da interveniše kako bi spriječio dalje napade i ukinuo blokadu- dodali su. Takođe su pozvali druge države da preduzmu mjere radi zaustavljanja blokade i nezakonitih ubistava, te da doprinesu procesuiranju odgovornih.
<h4>Ko su stručnjaci koji stoje iza saopštenja</h4>
Saopštenje su potpisali Ben Saul, specijalni izvjestilac za zaštitu ljudskih prava u borbi protiv terorizma, Džordž Katruagalos, stručnjak za unapređenje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka, Surja Deva, stručnjak za pravo na razvoj, i Đina Romero, specijalna izvjestiteljka za pravo na slobodno okupljanje i udruživanje.
Riječ je o nezavisnim stručnjacima koje je Savjet UN-a za ljudska prava ovlastio da iznesu svoje nalaze, ali oni ne govore u ime samih Ujedinjenih nacija. Venecuela je u utorak, nakon što je zatražila vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti, u sjedištu UN-a u Njujorku optužila Vašington za, kako je navela, „najveću iznudu u našoj istoriji“.

Tag: andrija-mandic