Joanikije Mićović, mitropolit Crkve Srbije, okarakterisao je značaj Mojkovačke bitke kao „veliku i slavnu epopeju našeg roda, koja je ponos ne samo grada Mojkovca i Crne Gore, nego i vaskolikog srpstva“. Toj zloupotrebi Mojkovačke bitke i njenom lažnom predstavljanju pridružio se Andrija Mandić, četnički vojvoda od Krnje Jele, riječima: „Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu posljednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju. Upravo zato je Mojkovačka bitka upisana zlatnim slovima u istoriju - kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost“. Prije će biti kao zavjet da Crnogorci više nikada ne žrtvuju svoje živote za tuđe interese, za interese onih koji im rade o glavi. Mojkovačka bitka jeste herojska pobjeda crnogorske vojske protiv tri i po puta moćnije austrougarske vojske, mnogo bolje opremljene i sa mnogo moćnijom artiljerijom, ali je pozadina Mojkovačke bitke sve samo ne obmana oko nekakvog „vaskolikog srpstva“ i „kosovskog zavjeta“. Radi se o vrlo perfidnom pokušaju da se crnogorska vojska desetkuje, kako bi se ostvarili politički ciljevi Srbije i Crna Gora primorala na kapitulaciju. Ili, kako je to u dnevniku zapisao austrougarski general Stjepan Sarkotić, zapovjednik austro-ugarskih snaga na jugoistočnom frontu, nasljednik Oskara Poćoreka, da su predsjednik srpske vlade Nikola Pašić, visoki oficiri Božo Janković i Petar Pešić „planski radili na kapitulaciji Crne Gore“. „Pešić je izdao bratsku i savezničku zemlju, bratsku i savezničku vojsku koja ga je prihvatila sa povjerenjem“, zapisao je general Sarkotić. Inače, pod njegovom komandom je u Lovćenskoj operaciji poražena i okupirana Kraljevina Crna Gora, tako da ne treba sumnjati u njegovu iskrenost. <h2>PLAN ZA „OČAJAN POLOŽAJ“</h2> Za one koji ne znaju, srpski general Božo Janković i pukovnik Petar Pešić, koji ga je zamjenio, bili su na položaju načelnika Generalštaba crnogorske komande, po planu „zajedničke odbrane“ srpskog vojvode Radomira Putnika, uslovljenog od strane Rusije prijetnjom da Crna Gora neće dobiti pomoć u oružju ako ne pristane na taj plan. Po tom planu 2/3 crnogorske vojske je stacionirano u području Pljevalja, a ostatak ka hercegovačkoj granici i u odbranu Lovćena, prema Kotoru. Kada je, na početku rata, crnogorska vlada tražila pomoć francuske i engleske flote za oslobođenje Crnogorskog primorja, srpski državnici i diplomate su intervenisali kod saveznika da se obustavi ta pomoć. Premijer Srbije Pašić je insistirao: ako se „osvoji Kotor onda bi trebalo da ga okupira francuska vojska, a ne crnogorska“. Srpska Vrhovna komanda traži da crnogorske trupe budu prebačene na front prema Sarajevu. Viši francuski pomorski oficir Tomazi je kasnije rekao da bi balkansko ratište izgledalo sasvim drukčije, kao i djelovanje savezničke flote u Sredozemnom moru, da je Kotorski zaliv bio pod kontrolom Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5" data-rendition-name="original" width="504" height="280" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Proglas Božo Janković(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  Srpska vlada je zbog zauzimanja Skadra od strane crnogorske vojske 27. juna 1915. godine, protivno njenoj volji, kako bi što više otežala položaj crnogorske vlade u zemlji i kod saveznika, naredila generalu Jankoviću da podnese ostavku na položaj načelnika Crnogorske vrhovne komande. General Janković podnosi ostavku na dužnost načelnika štaba Vrhovne komande 26. juna 1914. godine, a na njegovo mjesto dolazi pukovnik Petar Pešić. Izvještavajući srpsku Vrhovnu komandu o reakciji diplomatskog kora na Cetinju povodom toga što je Crna Gora zauzela Skadar, pukovnik Pešić predlaže: „...Prema ovome, najbolji je trenutak (sada) da Srbija prekine veze sa Crnom Gorom! ... Međutim, ako naši interesi zahtevaju da se Crna Gora dovede u očajan položaj, bolje je koristiti drugu priliku a ne Skadar. Naprimer kad se kralj počne mešati u vojsci. Str.Pov O.Br. 16541 19.7.1915. Načelnik štaba, pukovnik Pešić“. Crna Gora jeste dovedena u „očajan položaj“ daljim djelovanjem Petra Pešića. Mojkovačka bitka je samo jedan u nizu poteza kojima je Pešić htio dovesti Crnu Goru do sloma. Deceniju nakon kapitulacije Crne Gore u svojim tekstovima u „Ratniku“, vojnom časopisu, u broju za novembar 1924, januar - februar 1925. godine („Crna Gora u Svetskom Ratu“), pukovnik Pešić je pravdao svoju naredbu da se „položaji na Tari imaju braniti najodsudnije i do poslednjeg čoveka“ time da je žrtvovao 4.000 crnogorskih života da od zarobljavanja spasi 80.000 vojnika koji su se povlačili kroz Albaniju. Međutim, to je oridinarna laž. <h2>UNIŠTAVANJE CRNOGORSKE VOJSKE</h2> Prema podacima srpske vojske već 4. januara 1916. godine, operacija povlačenja srpske vojske je završena i oko 80.000 srpskih vojnika se nalazi na prostoru Skadra, Drača i Tirane. Mojkovačka bitka se odigrala 6. i 7. januara 1916. godine, dakle kada se srpska vojska potpuno evakuisala! Petar Plamenac vidi u tome jasan cilj i piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. 10. decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“ ... Zato je bilo važno uništiti crnogorsku vojsku, što je i bila njegova misija, jer je teško povjerovati da je on to radio na svoju ruku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Raspuštanje Crnogorske vojske(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  To je najbolje objasnio sam pukovnik Pešić, u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925, tada sa činom generala, obraćajući se svojim kritičarima, srpskim generalima, koji su ga optuživali da je svojim činjenjem uništio crnogorsku vojsku: „ .. jesu li ma kad razmišljali o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Intervju generala Janka Vukotića „Jutarnjem listu“(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  &nbsp;Skadar, 1916. godina - izvod iz telegrama Nikole Pašića regentu Aleksandru Karađorđeviću o stanju i vojno-političkoj situaciji: „Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“! Mojkovička bitka uopšte nije pominjana nakon Prvog svjetskog rata. Istoričar i rektor Beogradskog univerziteta dr Vladimir Ćorović je o učešću Crne Gore u Prvom svjetskom ratu napisao: „Crna Gora se za vreme ovoga sloma Srbije držala veoma bedno. Njena vojska se uopšte, za čitavo vreme ovoga rata, nije istakla nijednom sjajnom pobedom…&nbsp; Jedna ružna ljaga u njenoj novijoj istoriji biće žensko upuštanje Lovćena, koji je mada sa onako vladajućim položajem, zauzet od Austrijanaca, sa manje žrtava nego ma koje mačvansko selo“… Mojkovačka bitka je bila na neki način prokazana i prećutana u državi za koju je žrtvovana crnogorska vojska - Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, sve do 1940. godine kada je obilježena u organizaciji Sokolskog saveza. Bivši crnogorski ministar spoljnih poslova, dr Pero Šoć piše u listu Vreme, od 1. septembra 1940. godine: „Tek tada Crna Gora je tad ubrala nove lovorike. Bitka na Mojkovcu sastavni je dio lanca slave koji se vjekovima kovao u Crnoj Gori. Ona je blistavi primjer najvećeg herojstva i samopožrtvovanja. Tom bitkom ispisane su zlatne i nenadmašive stranice u istoriji ratovanja, nacije i svijeta“… <h2>PEŠIĆ PREVARIO VUKOTIĆA</h2> General Janko Vukotić dao je intervju „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila: „Od 22. augusta 1914. pa sve do 17. januara 1916. godine bio sam isključivo komandant sandžačke crnogorske vojske. Načelnici štaba vrhovne komande ... bili su: srpski general Boža Janković od 22. augusta 1914, pa do zauzeća Skadra 1915. godine, a tad ga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik srpski generalštabni pukovnik Petar Pešić, koji je ostao načelnikom štaba sve do 17. januara 1916. ... Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti ... Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbrambene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I zaista, naređenja su izdata „čitavoj vojsci“, kako kaže Vukotić. Postoje brojni primjerci u arhivama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Obraćanje Petra Pešića u beogradskoj Pravdi(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  Ako ne vjerujete meni da je Mojkovačka bitka samo dio sramne uloge pukovnika Petra Pešića kao načelnika Generalštaba crnogorske vojske, hoćete li vjerovati generalu Janku Vukotiću da ga je Petar Pešić izigrao, prevarivši ga da će obezbjediti povlačenje crnogorske vojske držanjem dolinom Bojane? Nemate što slaviti, gospodo! Pogotovu ne mahati srpstvom i kosovskim bojem, jer se radi o klasičnoj namjeri da se uništi Crna Gora kao država, zacrtano Niškom deklaracijom 1914. i Krfskom deklaracijom avgusta 1917. godine, što je konačno i ostvareno krajem 1918. nelegalnom i revolucionarnom Podgoričkom skupštinom, dijelom beogradskih slugu u Crnoj Gori, pod rukovodećom palicom beogradskih agenata i neviđenim nasiljem i mržnjom prema Crnogorcima. A sluga nikad nije falilo u Crnoj Gori potonjih dva stoljeća. I što je najgore, ponose se time.

Slobodan Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Čestitanjem neustavnog Dana Republike Srpske, Andrija Mandić je ponovo ogolio suštinu svoje nazadne, antievropske politike, koja je danas mnogo opasnija jer je sprovodi sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore na koje ga je instalirao Pokret Evropa sad i Milojko Spajić, poručili su iz Demokratske partije socijalista,
Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH je 9. januar, datum koji slavi Milorad Dodik, proglasio neustavnim. Taj datum ne priznaje ni ostatak Bosne i Hercegovine, kao ni međunarodna zajednica.&nbsp;
Ovo je, kako ističu iz DPS-a, &nbsp;jedan u nizu poteza Andrije Mandića kojim aktivno narušava dobrosusjedske odnose, koji predstavljaju jednu od osnovnih vrijednosti važnih za učlanjenje Crne Gore u EU.&nbsp;
I to nije prvi put, podsjećaju, budući da je Crna Gora već dva puta dobila protestnu notu od BiH zbog Andrije Mandića. Prvi put zbog posjete Milorada Dodika kada ga je Mandić primio u službenim prostorijama Skupštine Crne Gore, a tom prilikom nije bila istaknuta zastava BiH i drugi put kada je Mandić izjavio da je Vučićev Svesrpski sabor skup dvije države, što je BiH doživjela kao pokušaj udara na njeno ustavno uređenje.&nbsp;
- Na kraju, odgovornost za to što Andrija Mandić danas sa pozicije prvog čovjeka parlamenta bruka Crnu Goru i za to što njegova politika predstavlja klipove u točkovima Crne Gore na njenom evropskom putu snose isključivo predstavnici parlamentarne većine, koji su mu dali tu šansu da ovu sramotu priređuje sa mjesta trećeg najvažnijeg čovjeka u državi. Ukoliko se ne ograde od ovakvog Mandićevog činjenja, partije vlasti će se svrstati u red onih koji besramno udaraju na Ustav susjedne države, dok su im puna usta priče o Evropskoj uniji i vrijednostima na kojima se ista temelji- zaključili su iz DPS-a.

Portal ETV

DPS: Mandić čestitkom neustavnog Dana Republike Srpske narušava dobrosusjedske odnose sa BiH, bruka Crnu Goru i minira njen evropski put

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je čestitku povodom neustavnog Dana Republike Srpske. Ta vijest možda i ne bi zavrijedila posebnu pažnju da nije riječ o čovjeku koji obavlja jednu od najviših državnih funkcija u Crnoj Gori, a koji uporno odbija da čestita Dan nezavisnosti države čiji je predsjednik parlamenta.
Skandal, međutim, ne leži samo u toj selektivnoj „čestitarskoj“ principijelnosti. On je dublji i opasniji. Mandić je jedan od najviših državnih funkcionera zemlje čiju nezavisnost ne priznaje, čiju himnu ne sluša, čiji jezik ne prihvata i čiju zastavu ne podnosi. Himnu bi mijenjao, zastavu sklonio, a službeni jezik preimenovao – jer mu ova Crna Gora, ovakva kakva jeste, jednostavno ne odgovara.
I sve to traje godinama, gotovo rutinski i svakodnevno, pod providnim plaštom priče o evropskim integracijama i navodnoj posvećenosti razvoju države. Iza te retorike, međutim, stoji politika koja sistematski potkopava temeljne vrijednosti crnogorske državnosti.
Crna Gora je, zaista, zemlja apsurda. Možda i jedina suverena država na svijetu u kojoj njeni najviši predstavnici javno i otvoreno ne priznaju državu koju predstavljaju, ali zato uredno i bez dileme naplaćuju svoje visoko plaćeno političko djelovanje.

Miraš Dušević

Mandićeva ljubav za Srpsku, plata je dobra iz Crne Gore

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović kazao je da Andrija Mandić državi čijom Skupštinom predsjedava ne čestita Dan nezavisnosti, ali zato redovno čestita nelegalnu državnost dijelu druge države. 
- Dobro je da nas vojvoda redovno podsjeti da je ostao onaj isti. Onaj koji je pozivao drugove da "iskopaju oružje", za kojega je NATO bio 4. rajh, EU truli i propali zapad, a Crna Gora privremena tvorevina... Mandić je posljednji politički relikt iz najgoreg doba, simbol najmračnije politike, doministar u posljednjoj Miloševićevoj Vladi - kazao je Vujović. 
On je istakao da je Mandić političar prošlosti i to one najružnije. 
- Služio istoj politici i tada i sada, jedino što je promijenio je gazda dok adresu nije. Najveća promjena koju može da napravi kao vojvoda je da možda samo privremeno skine tj. odloži šubaru. Vuk (bolje reći Vučić) dlaku mijenja ali ćud nikada - zaključio je Vujović.

Vujović: Mandić ne čestita Dan nezavisnosti Crne Gore, ali zato da nelegalnu državnost RS

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić čestitao je neustavni dan osnivanja Republike Srpske.
- Uputio sam srdačne i bratske čestitke rukovodstvu Republike Srpske povodom 9. januara - Dana osnivanja Republike Srpske, uz poruku da ovaj datum i ove godine potvrđuje posvećenost srpskog naroda vrijednostima slobode, pravde i mira - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Dodao je da je istaknuto uvjerenje da su upravo te vrijednosti temelj stabilnosti Zapadnog Balkana.
- Kao i da je evropska budućnost zajednički spoljnopolitički cilj svih država regiona - dodao je Mandić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F2009565723656417547%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009565723656417547%7Ctwgr%5E12071f50236864fee8fa2b3f6324d3ed3de497e1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić čestitao neustavni dan Republike Srpske: Posvećenost srpskog naroda vrijednostima slobode, pravde i mira

Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu poslednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić na svečanosti povodom 110 godina od Mojkovačke bitke i Dana opštine Mojkovac. Upravo zato je Mojkovačka bitka, kaže on, upisana zlatnim slovima u istoriju. - Kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost. Danas, 110 godina kasnije, naša obaveza je drugačija, ali nije manje važna. Mi danas slobodu ne moramo da branimo oružjem, već radom, znanjem, jedinstvom i vizijom. Sjever Crne Gore, a posebno Mojkovac, moraju ponovo postati prostori nade, ostanka i razvoja“ – naglasio je Mandić. Obraćajući se prisutnima istakao je da mu je čast i privilegija da i ove godine bude u Mojkovcu, gradu duboko ukorijenjenom u istoriji našeg naroda, gradu čije ime ne pripada samo geografiji, već i samom temelju našeg nacionalnog pamćenja. - Ovoga puta okupili smo se u posebnom trenutku - da zajedno obilježimo Dan opštine Mojkovac, ali i veliki jubilej, 110 godina od Mojkovačke bitke, jednog od najslavnijih, ali ujedno i najtragičnijih trenutaka naše istorije - istakao je Mandić. Dodao je da je prije nego što se pridružio ovoj svečanosti, položio vijence na spomenike brigadiru Milošu Dragišinom Medenici i Junacima Mojkovačke bitke, dodavši da to nijesu bili samo činovi protokola, već veliki naklon pred žrtvom, hrabrošću i časti onih koji su "u presudnim trenucima istorije one slavne Kraljevine Crne Gore znali šta znači služiti otadžbini i kolika je cijena obraza naše zemlje i našeg naroda".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260108150152_a91a7c2ddd9e91b2e338917d7dfcb8bd490937d2b4eacf8b4b0d0b287b86f7ee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260108150152_a91a7c2ddd9e91b2e338917d7dfcb8bd490937d2b4eacf8b4b0d0b287b86f7ee" data-rendition-name="original" width="640" height="426" loading="lazy" alt="Mandić polaže vijence"> <figcaption>Foto: Skupština Crne Gore</figcaption> </figure>  - Istorija Mojkovca mnogo je starija od te slavne bitke. Na ovim prostorima, u srednjem vijeku, kralj Stefan Uroš I Nemanjić osnovao je Brskovo - jedan od najznačajnijih gradova tadašnje srpske države, ekonomski centar, rudarsko i trgovačko središte, mjesto gdje je kovan novac koji je bio priznat širom Evrope. Taj rani ekonomski procvat nije bio slučajan: on je nastao iz znanja, rada i otvorenosti prema novim vještinama i ljudima, što je lekcija koja je i danas dragocjena - rekao je Mandić. On je istakao da je kroz vjekove, Mojkovac više puta bio mjesto gdje se istorija stvara, dodavši da su ovdje Kolašinska i Durmitorska brigada prve ušle na teritoriju Otomanske turske 8. oktobra 1912. godine i da je tim činom otpočeo Prvi balkanski rat kojim je posle više vjekova ta moćna carevina izbačena sa evropskog kontinenta. - Te iste brigade na čelu sa serdarom Jankom Vukotićem su ovdje na Božić 1916. godine postale simbol žrtve koja nadilazi vojnu pobjedu, simbol bratske ljubavi, vjere i odanosti. U toj se bici nije branila samo linija fronta, već i obraz, savjest, čast i istorijsko dostojanstvo dvije stare evropske države i kraljevine - Crne Gore i Srbije - rekao je Mandić zaključivši da "ako je bitka na Carevom lazu 1715. godine bila prva velika bitka stare petrovićevske Crne Gore, Mojkovačka bitka 1916. godine je bila njena poslednja". On je dodao da je zato važno da istorijsko pamćenje ne bude teret, već snaga. - Da primjeri nekadašnjeg ekonomskog uspona i velike istorije budu inspiracija za novi razvoj - za investicije, infrastrukturu, skijališta, turizam, nova radna mjesta, bolji životni standard, te da država mora biti snažan partner Mojkovcu, i da vjeruje da mlado rukovodstvo ove opštine ima energiju i volju da te prilike pretvori u stvarnost. Danas se krećemo kao zajednica utabanim i provjerenim putevima demokratije, radimo ono što su istorijski provjereni narodi uradili u svojim državama. Taj put nam otvara neslućene mogućnosti jer ništa tu nije suprotno našoj tradiciji i osjećaju za slobodu - rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260108150156_8ba1569d06252d13b8efb8697dc95d0ba85ccf68c92eab7862e580cb6b1499f1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260108150156_8ba1569d06252d13b8efb8697dc95d0ba85ccf68c92eab7862e580cb6b1499f1" data-rendition-name="original" width="2048" height="1292" loading="lazy" alt="Mandić i Porfirije"> <figcaption>Sa svečanosti(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mojkovac i sjever Crne Gore imaju, kaže Mandić, sa čim da uđu u Evropsku uniju i uspravne kičme stanu pored bilo kojeg srednjovjekovnog evropskog grada znajući da naša prirodna bogatstava, kulturno nasleđe, vojnička slava, vrijedni, marljivi i pošteni ljudi zaslužuju srećni i bogati život kao što već imaju oni. - Mojkovac je kroz istoriju znao da bude bastion i da nas sve sačuva kada je bilo najteže. Danas je vrijeme da krene naprijed. Sa ponosom na prošlost, sa odgovornošću u sadašnjosti i sa vjerom u budućnost. U toj vjeri, želim vam srećan Dan opštine, neka nam je sa srećom ovaj veliki jubilej 110 godina od Mojkovačke bitke uz želju da Mojkovac i dalje bude svjetionik časti, slobode i nade - za naš narod, za našu zemlju, za sve nas! - zaključio je Mandić.

Mandić: Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u borbu išli kao i njihovi - znajući da se životi mogu izgubiti, ali ne i čast, obraz i duša

Davor Đenero, istaknuti hrvatski analitičar i stručnjak za prilike u Crnoj Gori, u razgovoru za Portal ETV analizira aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori i perspektive njenog pristupanja Evropskoj uniji. Đenero detaljno razmatra izazove koje Crna Gora mora prevazići, moguće političke blokade, kao i uticaje regionalnih sila na crnogorski integracioni put.
<h2>Može li Crna Gora sa sadašnjom vlašću u EU?</h2>
Portal ETV: Može li Crna Gora sa aktuelnom vlašću u EU ili je potrebna rekonstrukcija vlasti prije članstva?
ĐENERO: Godina u koju ulazimo trebalo bi da bude odlučujuća za zatvaranje pristupnih pregovora i u toj godini Crna Gora bi trebalo da zatvori čak 20 poglavlja. Na kraju prošle godine skinuta je „pozlata“ s priče o kapacitetima crnogorskog pregovaračkog tima i spremnosti javne uprave za članstvo. To se desilo sa dva poglavlja – poljoprivredom i ribarstvom – koja su budžetski veoma važna i koja otvaraju prostor za evaziju evropskog novca.
Iako su diplomatskom akcijom krajem prošle godine oba poglavlja „privremeno zatvorena“, ostalo je jasno da dio aktuelne Vlade ne obavlja svoj posao kako treba, da se Ministarstvo poljoprivrede pokazalo nekompetentnim, a da je ministar, koji dolazi iz stranke van evropskog bloka u Crnoj Gori, agresivno tvrdio da je riječ o političkoj opstrukciji.
Kao što sukob ministra odbrane, koji nije dio bloka stranaka koje zagovaraju evropsku integraciju Crne Gore, sa predsjednikom države kontaminira političku scenu, kao i zahtjevi predsjednika Skupštine za ustavnom reformom koja ne dotiče prilagođavanje crnogorskih institucija acquisu, već predstavlja pokušaj udara na ustavnu definiciju Crne Gore, te aktivnosti populističkih političara u Botunu usmjerene na blokadu ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje poglavlja o zaštiti životne sredine – tako i u ovoj godini valja očekivati dodatne udare iz kruga stranaka iz koalicije Za budućnost Crne Gore i Bečićevih Demokrata.
Za Crnu Goru je ključno da završi pregovore sa parlamentarnom većinom koja je proevropski orijentisana i koja će uspostaviti dogovor o brzom rješavanju svih pitanja preduslova za članstvo u EU. Isto tako, važno je da se nakon parlamentarnih izbora 2027. godine održi takva politička većina, sposobna da završi osjetljiv proces ratifikacije Ugovora o pristupanju u parlamentima svih država članica.
Siguran sam da Crna Gora može završiti pristupne pregovore samo sa konzistentnom proevropskom većinom, dakle bez DF-a i Demokrata, ali je jednako važno da takva većina opstane i nakon završetka pregovora kako bi obavila veoma osjetljiv posao ratifikacije.
<h2>Hoće li Hrvatska usporavati Crnu Goru?</h2>
Portal ETV: Hoće li Hrvatska, zbog aktuelnih političkih dešavanja i pojedinih političara, zatezati i potencijalno usporiti Crnu Goru ka EU?
ĐENERO: Interes Hrvatske je da Crna Gora što prije postane članica EU, jer bi se time konsolidovala crnogorska državnost i zatvorio prostor patogenim uticajima totalitarnog režima iz Moskve i autoritarnog režima Aleksandra Vučića.
Međutim, Hrvatska nema interesa da otvara evropski prostor crnogorskim političkim opcijama koje su pod uticajem Beograda i Moskve i koje bi potencijalno u Uniju mogle unositi nepotrebne nestabilnosti, poput onih koje je Crna Gora nakon 2020. godine generisala unutar NATO saveza.
<h2>Odnos Beograda prema Podgorici</h2>
Portal ETV: Kakav će biti odnos Beograda prema Podgorici kako bude napredovao crnogorski integracioni put?
ĐENERO: Bojim se da će u Crnoj Gori biti nastavljeno ono što smo već vidjeli prošle godine – djelovanje „Vučićeve nevidljive ruke“. Sve će jasnije biti da blok DF–Demokrate, po instrukcijama iz Beograda, otežava pristupni proces Crne Gore.
Mine su već posijane – neke smo već pomenuli (promjena Ustava, pročistač), neke već sada blokiraju zatvaranje poglavlja (poštovanje načela sukcesije vojne imovine), a teško je zamisliti šta se može desiti u čak dvadeset pregovaračkih poglavlja i koji od ministara može ponoviti ono što je krajem prošle godine uradio ministar Vladimir Joković sa svojim timom.
Jedno je sigurno: režim u Beogradu ne gleda blagonaklono na mogućnost da Crna Gora iduće godine završi pristupne pregovore, baš kao što 2016. godine nije gledao blagonaklono na pristupanje Crne Gore NATO savezu. Razlika je u tome što akteri koji su tada bili opozicija danas formalno učestvuju u vladajućoj koaliciji, a jedan od njih, kao predsjednik parlamenta, de facto obavlja kontrolnu funkciju u Crnoj Gori.
<h2>Mađarska i eventualni uticaj Srbije</h2>
Portal ETV: Da li postoji bojazan da Mađarska, zbog eventualnog uticaja Srbije, bude kamen spoticanja za Crnu Goru?
ĐENERO: Crna Gora treba da se fokusira na pitanja koja su u dometu njene administracije. Kao što je pokazao slučaj francuskih rezervi, priča o Vučićevom uticaju na predsjednika Makrona bila je potpuno promašena. Francuska administracija je rezervama branila budući budžet EU i sprječavala evaziju fondova.
U narednoj godini nedostaci koje je propustilo Jokovićevo ministarstvo u crnogorskom pravnom sistemu biće otklonjeni. Mađarska, ko god bude premijer i kakva god koalicija upravljala tom državom, nema razloga posebno pogodovati Vučićevom režimu. Nijedna članica EU neće se u odlučivanju voditi interesom „prijateljske“ neeuropske države, već zaštitom acquisa i sopstvenih interesa.
Uticaj „Vučićeve nevidljive ruke“ ne treba tražiti u Briselu, gdje preovladava povoljna klima za crnogorsko pristupanje EU, već na domaćoj crnogorskoj političkoj sceni.
<h2>Pitanje Prevlake</h2>
Portal ETV: Hoće li se otvoriti pitanje Prevlake i kako se može riješiti?
ĐENERO: To zavisi isključivo od Crne Gore. Samo jednom je postojala prijetnja da pitanje razgraničenja na Prevlaci postane ozbiljno bilateralno pitanje koje bi moglo dovesti u pitanje pristupanje EU. To se desilo kada je nekompetentna vlada Zdravka Krivokapića pokušala da pokrene pitanje kopnenog razgraničenja, što je već riješeno odlukama Badinterove komisije i sukcesijom.
Dovodeći ovo u pitanje, Krivokapićeva vlada bi de facto blokirala sopstveni pristupni proces. Kopneno razgraničenje je definitivno riješeno, a na moru već funkcioniše „privremeni sporazum“ koji je oblikovao ugledni hrvatski međunarodni i pomorski pravnik, profesor Bakotić. Od njegovog stupanja na snagu nijedan incident na moru nije zabilježen.
Dakle, ukoliko „Usual Suspects“ u crnogorskoj koaliciji – svi Mandići, Kneževići i Bečići i njihovi sljedbenici – ne dovode u pitanje postojeći poredak, bilateralno pitanje razgraničenja Hrvatske i Crne Gore na moru neće biti na dnevnom redu ove godine.

Đenero: Vučićeva “nevidljiva ruka” i blok Mandić-Bečić udaraju na evropsku Crnu Goru

Danas je molitva za mir i razum među narodima od posebnog značaja u vremenu kada brojna područja istočne Evrope i svijeta, nažalost, potresaju ratna stradanja, a srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u čestitki povodom Badnjeg dana i predstojećeg Božića.
On je čestitku uputio patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Porfiriju, mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikiju, mitropolitu budimljansko-nikšićkom Metodiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, &nbsp;mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da im Božić donese blagoslov i mir.
- Najradosniji hrišćanski praznik vječno nas podsjeća na suštinske vrijednosti naše vjere - ljubav prema bližnjima, opraštanje i zajedništvo. Rođenje Spasitelja svijetu donosi nadu i podsticaj za duhovno obnavljanje, moralno sazrijevanje i stremljenje ka jedinstvu i pomirenju među ljudima, kako bi čovječanstvo koračalo putem istinskog mira i bratstva - naveo je Mandić.
Dodaje da pomirenje, dijalog i zajednički život nemaju alternativu.
- Upravo nas praznik Hristovog rođenja neprestano poziva da tim vrijednostima budemo dosljedni i da činimo sve što je u našoj moći da ljubav, vjera i nada preovladaju nad mržnjom, mrakom i bezumljem - kazao je Mandić.

Mandić: Molitva za mir i razum od posebnog značaja danas, srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu

&nbsp;,,Sjutra u 11 sati – svi na kružni tok prema Aerodromu. Okupljamo se odlučno, sa svom raspoloživom mehanizacijom – bageri, traktori, kamioni i ostalo. Ovo je borba za Botun i za dostojanstvo naroda. Ne povlačimo se i ne ćutimo...“ Ovako je bilo ispisano na plakatu koji je 30. decembra kružio društvenim mrežama. I djelovalo je kao najava novogodišnje zetske bune u Botunu, ali i kao objava ozbiljne krize u parlamentarnoj većini, političkoj krizi koja bi mogla da ustalasa Crnu Goru. &nbsp; I počelo je vrlo organizovano, više od hiljadu Zećanki i Zećana, predvođenih Milanom Kneževićem, krenulo je u dobro osmišljeni, pasivni otpor. Sve je bilo spremno za buru, čak je za tu priliku iz Beograda doputovala televizijska ekipa Informera, što je bio posredni dokaz da na nikoljdanskoj slavi kod Vučića u Beogradu, dobri đak Milan i strogi učitelj Aleksandar nijesu pričali samo o skadarskom krapu, nego, bogme, i o Botunu... &nbsp; I biće da je lider DNP-a dobio domaći zadak. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105180144_2806ac3f4bcaa3a14372af8ab09abe46e794f53fceb8b2b41d99c9797a710c60.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260105180144_2806ac3f4bcaa3a14372af8ab09abe46e794f53fceb8b2b41d99c9797a710c60" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="VOĐA BUNE U BOTUNU: Knežević u akciji"> <figcaption>VOĐA BUNE U BOTUNU: Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TARAS BULJBA IZ ZETE &nbsp; Tako se, desetak dana od susreta u Beogradu, Milan Knežević stavio na čelo kolone. &nbsp; I odmah se uživio u ulogu zetskog Tarasa Buljbe, samo što naspram njega nijesu bili Poljaci iz Gogoljevog romana nego – njegovi koalicioni partneri, koji su na vlast došli zajedno sa njim. &nbsp; Pokazalo se da pasivni otpor malo kada ostvaruje revolucionarne rezultate. Iako su Zećanke i Zećani ležeći na zemlji pokušali da spriječe prolazak mašina na predviđenu lokaciju - nijesu uspjeli u tome; premda su tražili podršku koalicionih partnera iz parlamentarne većine - ostali su usamljeni... I onda je Milan Knežević, u grču, najavio izlazak njegove Demokratske narodne partije iz vlasti i u Podgorici i iz državne vlasti. &nbsp; Ali, kada se očekivala velika buka i bijes – sve je utihnulo. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105180144_7c68555b00b57fcebe1eaa290dfc71f6e1aa98cfbdfcdd2368d4694b98452ee7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260105180144_7c68555b00b57fcebe1eaa290dfc71f6e1aa98cfbdfcdd2368d4694b98452ee7" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="NAJAVA VELIKE BUNE: Detalj iz Botuna 30. decembra"> <figcaption>NAJAVA VELIKE BUNE: Detalj iz Botuna 30. decembra(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  IZNENADNI PREKID I... &nbsp; Sad je tišina, zetski revolucionari su kućama u toplom. Zvanično je saopšteno da neće biti protesta tokom novogodišnjih i božićnih praznika, sve dok dvije strane pregovaraju. &nbsp; O čemu pregovaraju - e to je lukavo prećutano. &nbsp; Jer, očito, nije ni moglo biti saopšteno. Prije svega zato što su, vođeni Kneževićem, pobunjeni Zećani već odbili sve što su im nudili iz vlasti Podgorice, kao i iz Vlade. &nbsp; Na drugoj strani, nakon što su nudili sve što su mogli, niko više iz Mujovićeve ili Spajićeve ekipe nema ovlašćenje da Zećanima ponudi otkazivanje radova, čak ni minimalnu promjenu lokacije. Jer je sve ranije dogovoreno i ugovoreno sa uticajnim Evropljanima. &nbsp; I sve je već izglasano u parlamentu, kroz Prostorni plan. I za sve to su glasali ministri i poslanici Kneževićeve DNP. &nbsp; O čemu onda pregovaraju već nekoliko dana? &nbsp; ...IZNENADNI PREGOVORI &nbsp; Ni o čemu, naravno! Priča o pregovorima je samo politička maska, da se kupi vrijeme. Sve da bi navodni bundžija Knežević i tobožnji mirotvorac Mandić s jedne, kao i kripto-premijer Spajić i njegovi sudružnici iz parlamentarne većine na drugoj strani, pokušali da pronađu časan izlaz iz situacije. &nbsp; Najteže će biti Milanu Kneževiću: njegovi iz stranke glasali su za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a onda su – sve u jurnjavi za političkim poenima i očito po nalogu iz Beograda – manipulisali osjećajima Zećana i podstakli ih na pobunu. &nbsp; I sad su – ni tamo, ni ovamo. Zato će ovih dana biti zatišje, jer se svi političari parlamentarne većine nadaju u božićna čudesa koja će riješiti problem. &nbsp; PUT DOBRIH NAMJERA Ali, kako naći častan izlaz, ako su namjere, odnosno političke ideje od starta nečasne? &nbsp; Jer, borba protiv postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, nije nalik časnom suprotstavljanju kopanju rude litijum, kada se onečišćava priroda i truje živi svijet. Kolektor neće, kao Termoelektrana zagaditi vazduh građana; niti će, kao nelegalne deponije zapaljenih guma, uništavati životnu sredinu Podgoričana... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105180156_0474ae3caf8e1fba05cf1b530820c4b914c9824560dc881b11ade93a8c5b17d9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260105180156_0474ae3caf8e1fba05cf1b530820c4b914c9824560dc881b11ade93a8c5b17d9" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="KOME SMETA ČISTIJA SREDINA: Skica postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu"> <figcaption>KOME SMETA ČISTIJA SREDINA: Skica postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Na prostoru država Evropske unije nalazi se više od 30.000 sistema za prečišćavanje vode, i ni jedan od njih nije proglašen nekim novim Černobiljom. &nbsp;&nbsp; A tu, oko nas, nizvodno od Podgorice, Morača kroz Zetu, sve do uliva u Skadarsko jezero godinama i godinama nosi neprerađene, ljudske izlučevine koje zagađuju i životnu sredinu na kopnu i sve živo u vodi. &nbsp; Dakle: biti protiv izgradnje postrojenja za prečišavanje otpadnih voda znači biti protiv sigurne, zdrave budućnosti svoje i sopstvene đece. &nbsp; I jasno je: većina Zećanki i Zećana progutali su poluistine i gole laži koje su prostirali pred njih Milan Knežević i ostali iz te stranke. I sada su dovedeni u paradoksalnu poziciju - da se bore protiv zdravije budućnosti; i svoje i vlastite đece. &nbsp;&nbsp; I zato sada caruje šutnja, dok Mandić, Knežević, i ostala ekipa nekadašnjeg Demokratskog fronta pokušavaju da nađu način, da smisle neku priču kako bi na kraju i građani Zete bili siti i Milan Knežević bio na broju, poslanika. &nbsp; Samo, teško je sakriti istinu i neodrživa je priča o poštenju postavgustovske vlasti i dobrim namjerama oslobodilaca. &nbsp; Jer, put popločan dobrim namjerama znamo kuda vodi. Naravno, ne u raj već u kloaku. &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Buna u Botunu i druge bajke

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ocijenio je da inicijativa da srpski jezik dobije status službenog ne bi nanijela štetu evropskim integracijama Crne Gore.
– Bilo bi dobro da Crna Gora, prilikom pristupanja Evropskoj uniji, uvede i taj jezik kao službeni. Dakle, da i srpski postane službeni jezik u EU, uz onaj koji bi već bio prihvaćen – rekao je Mandić u izjavi za RTCG.
Podsjetimo, iz koalicije Za budućnost Crne Gore prethodnih sedmica ponovo je otvoreno pitanje izmjena Ustava u dijelu koji se odnosi na službeni jezik.
Mandić je, takođe, izrazio uvjerenje da će aktuelna parlamentarna većina, ukoliko uspješno realizuje zacrtane politike, ostati na vlasti i nakon 2027. godine.

Mandić: Bilo bi dobro da Crna Gora prilikom pristupanja EU uvede srpski jezik kao službeni

Velika Britanija danas je saopštila da su razgovori s drugim NATO članicama o odbijanju ruske aktivnosti na Arktiku „uobičajeni“, nakon medijskih izvještaja da London pregovara s evropskim saveznicima o mogućem raspoređivanju vojnih snaga na Grenlandu.
Prema navodima novina Telegraph, vojni čelnici Velike Britanije i drugih evropskih zemalja rade na nacrtima planova za moguću NATO misiju na Grenlandu, teritoriji za koji je američki predsjednik Donald Tramp nedavno izjavio da želi da ga preuzme.
Britanski dužnosnici započeli su pregovore s Njemačkom, Francuskom i drugim zemljama o slanju britanskih vojnika, ratnih brodova i aviona, s ciljem zaštite Grenlanda od ruskog i kineskog uticaja.
Ministrica prometa Velike Britanije Hajdi Aleksander izjavila je za Sky News da su ovakvi razgovori u NATO-u „uobičajeni“. „Postaje to vrlo sporna geopolitička regija. S Rusijom i Kinom, očekuje se da razgovaramo sa saveznicima o tome kako odbiti rusku agresiju u Arktičkom krugu“, rekla je Aleksander.
Vladin glasnogovornik istakao je da je Velika Britanija „predana radu s NATO partnerima u jačanju odvraćanja i odbrane na Arktiku“.
Donald Tramp je ranije naglasio da Sjedinjene Američke Države moraju posjedovati Grenland, autonomni dio Kraljevine Danske, kako bi spriječile stratešku kontrolu Rusije i Kine nad bogatim mineralnim resursima, napominjući da američka prisutnost tamo nije dovoljna.

Telegraf: Čelnici Velike Britanije i drugih evropskih zemalja rade na nacrtima planova za moguću NATO misiju na Grenlandu

U saobraćajnim nezgodama na crnogorskim putevima, u 2025. godini, smrtno su stradale 63 osobe. U poređenju sa 2024. stradalo je 12 osoba manje. U odnosu na broj stanovnika i vozila na putevima i dalje je značajan broj poginulih u saobraćaju. Sa tog aspekta u Upravi policije nisu zadovoljni, ali trendom smanjenja broja poginulih jesu.
- I da je jedan ljudski život spašen svakako da bi to bio veliki uspjeh za svaku državu pa i za našu i sa tog aspekta svakako možemo da budemo i jesmo zadovoljni- kazao je Ilija Janjušević iz UP.
Igor Radojević, vještak saobraćajne struke, ističe glavni uzrok saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama.
- Nepoštovanje propisa je glavni uzrok nastanka saobraćajnih nezgoda. Van grada je to povećana brzina, preticanje na nedozvoljenim mjestima, gubitak pažnje, korišćenje mobilnog telefona- kaže on.
Nevezivanje sigurnosnim pojasom značajno umanjuje šanse učesnicima težih saobraćajnih nezgoda da prežive ili prođu bez ozbiljnih povreda.
- I ove godine smo imali preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su nažalost putnici i vozači stradali u vozilu upravo jer nisu vezivali sigurnosni pojas i sa velikom sigurnošću možemo tvrditi da bi danas ti ljudi bili živi da su koristili sigurnosni pojas- ističe Janjušević.
Sigurnosni pojas u kombinaciji sa vazdušnim jastucima značajno utiče na smanjenje težih posljedica i kod težih saobraćajnih nezgoda.
Vožnjom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci i gledanjem u mobilni telefon dok su za volanom, vozači direktno ugrožavaju i sebe i druge učesnike u saobraćaju. 
&nbsp;
- Vozač koji je pod dejstvom alkohola prvo njegove psihofizičke sposobnosti su značajno usporene, mnogo kasnije uočava bilo koju prepreku, kasnije reaguje, onda, kada je pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci on izražava određenu dozu agresivnosti, precjenjuje svoje sposobnosti i u takvim situacijama neminovno nažalost imamo i saobraćajne nezgode sa najtežim posljedicama- kaže Janjušević.
Vrlo često ćemo u uviđajima saobraćajnih nesreća naći samu izjavu vozača koji kaže: “gledao sam u mobilni telefon i prešao sam na suprotnu traku, navodi Radojević.
Statistički gledano najopasniji učesnici u saobraćaju su mladi vozači između 18 i 25 godina zbog neiskustva i relativno čestog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci. U opasnu kategoriju spadaju i vozači stariji od 60 godina zbog sporije reakcije u vožnji. Osim toga što upotreba tečnosti i supstanci, koje mijenjaju stanje svijesti, apsolutno nije dozvoljena vozačima, treba voditi računa i o nekoliko pomenutih faktora.
- Prije svega treba poštovati saobraćajne propise. Koristiti sigurnosni pojas i nikako upotreba mobilnog telefona. Ta distinkcija i gubitak pažnje je nešto što i najboljim vozačima može da smeta i da dovede do nastanka saobraćajne nezgode- ističe Radojević.
Iz Uprave policije apeluju na vozače da tokom prazničnih dana ne voze ukoliko su pod dejstvom alkohola ili bilo kakvih supstanci koje mijenjaju stanje svijesti, da poštuju saobraćajne propise jer tako brinu o svom i što je još važnije o tuđim životima.

Prošle godine 63 osobe stradale na crnogorskim putevima

Bez mnogo pompe, praktično iza zatvorenih vrata, rukometaši Crne Gore polako privode kraju pripreme za sedmo uzastopno učešće na evropskim prvenstvima.
"Lavovi" su u duelu u kojem nije bilo publike remizirali sa selekcijom Bosne i Hercegovine (37:37), iako su dva dana ranije slavili 36:25.
Didije Dinar je poštedio Vuka Borozana i Radojicu Čepića, a evidentno je bilo da su se "lavovi" malo štedjeli u odbrani.
- Na prvoj utakmici smo napravili potrebne rotacije kako bi svi mogli da igraju. Smatram da je to bila kompletna utakmica. Na ovoj utakmici su Borozan i Čepić su bili po strani, a isprobali smo cijeli sastav. Znam da su posljednje utakmice uvijek pomalo specifične za igrače pred odlazak na Evropsko prvenstvo- rekao je francuski stručnjak.
Crnogorski rukometaši u srijedu putuju u Oslo, a u predgrađu glavnog grada Norveške, Berumu, u petak će igrati protiv Slovenije. Dva dana kasnije će se sudariti sa Farskim Ostrvima, a grupu D će zaključiti duelom sa Švajcarskom. Dvije najbolje selekcije će takmičenje nastaviti u glavnoj fazi u Malmeu.
- Uvijek smo spremni da igramo. Sada je potrebno da se dovedemo u pravo stanje pred Evropsko prvenstvo. Znamo da su prve utakmice uvijek pomalo posebne, na nama je da se dobro pripremimo- kazao je.
Na pripremama je 20 igrača, do odlaska u Oslo će morati da otpadnu dvojica. Dinar još ne želi da "presječe".
- Mislim da bi uvijek trebalo čekati do posljednjeg trenutka, do posljednjeg treninga, do posljednjeg momenta pred dan polaska, u slučaju da se pojave neke neprijatnosti, nepredviđene okolnosti ili povrede- ističe.
Slovenija je desetkovana, za Farane neće igrati najveća zvijezda, as Kila Elijas Elefsen a Skipagetu. Francuski stručnjak, međutim, najviše razmišlja o svom timu.
- Problem je prije svega u nama. Kada želimo da pristupimo nekom takmičenju, važno je da dobro analiziramo utakmicu kako bismo pokušali da pobijedimo u svim susretima. Moramo da se fokusiramo na sebe, da ispravimo greške i izvučemo pouke- zaključio je Dinar.

Dinar: Odluku o putnicima na EHF Euro donijeću u posljednjem trenutku

Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske saopštilo je da je danas nepoznata osoba napala bugarsku ambasadu u Skoplju te je zatražilo od nadležnih organa u Sjevernoj Makedoniji da hitno identifikuju i kazne počinioca.
U saopštenju se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske najoštrije osuđuje čin usmjeren protiv zgrade bugarskog diplomatskog predstavništva u Skoplju, koja predstavlja simbol državnosti i zvaničnog prisustva Republike Bugarske u Republici Sjevernoj Makedoniji.
- Ovo je neprihvatljiv napad na status diplomatskog predstavništva i grubo kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Ministarstvo vanjskih poslova izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je ovakav čin rezultat sistematskog izostanka reakcije nadležnih institucija Republike Sjeverne Makedonije na ranije napade i vandalske akte usmjerene protiv objekata povezanih s Bugarskom i bugarskom zajednicom - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je institucionalna pasivnost, u kombinaciji s tolerisanim, pa čak i podsticanim govorom mržnje prema Bugarskoj i Bugarima u susjednoj zemlji, stvorila ambijent u kojem se ovakva krivična djela ohrabruju i eskaliraju.
Nadležni organi u Sjevernoj Makedoniji pozvani su da bez odlaganja preduzmu sve potrebne mjere kako bi identifikovali počinioca i priveli ga punoj krivičnoj odgovornosti, te da osiguraju sigurnost bugarskih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovog osoblja i imovine.
- Republika Bugarska očekuje od institucija u Republici Sjevernoj Makedoniji da se jasno i nedvosmisleno distanciraju od govora mržnje, da se efikasno suprotstave ovakvim krivičnim djelima, da ozbiljno rade na stvaranju suštinski drugačijeg javnog narativa o odnosima s Bugarskom i da bezuslovno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze . navodi se u saopštenju.
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske poručilo je da će nastaviti pažljivo pratiti razvoj slučaja te da zadržava pravo na preduzimanje dodatnih mjera radi zaštite bugarskih interesa.

Tag: andrija-mandic