Hrvatski politički analitičar Davor Đenero ocijenio je za portal ETV da je opaska predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića — prema kojoj sada postoji gotovo potrebna većina za izmjenu Ustava — izrazito opasna i politički motivirana poruka. Podvukao je da Mandić želi da izazove unutrašnje sukobe i nestabilnost u državi.&nbsp;
Đenero upozorava da inicijativa dolazi u trenutku kada se Crna Gora nalazi u ključnoj fazi pregovora s Evropskom unijom, što dodatno povećava rizik od destabilizacije procesa.
Đenero je poručio da „ako računa na završetak pristupnih pregovora s EU iduće godine, Crna Gora će morati sprovesti ustavnu reformu, koja bi omogućila usklađivanje crnogorskog pravnog poretka s acquisom“.
"Ono što Andrija Mandić najavljuje, naravno, promjena je Ustava sa sasvim drukčijom svrhom, jer nije riječ o prilagođavanju evropskom acquisu, nego onome takozvanog "srpskog sveta“.
Prema Đeneru, „sigurno nije slučajno da je ova ‘inicijativa’ pokrenuta upravo sada, kad se čini da je Crna Gora u svojevrsnom zamahu pristupnog procesa, a kad Evropska unija jasno pokazuje i veću volju za integraciju Crne Gore nego što je pokazuju institucije u Crnoj Gori“.
"Istovremeno, sve je očitija razlika u pristupnim procesima Crne Gore i Srbije i sve su očitije rezerve Evropske unije i Evropskog vijeća prema mogućnosti proširenja na Srbiju, u kojoj je Aleksandar Vučić uspostavio autoritarni režim i sve više promoviše vrijednosti suprotne onima koje obilježavaju Evropsku uniju“, navodi Đenero.&nbsp;
Upozorio je da „otvaranjem rasprave o promjeni političke definicije Crne Gore, u vrijeme pristupnog procesa, Mandić ima samo jedan cilj – izazvati unutrašnje sukobe i oslabiti pristupne kapacitete Crne Gore“.
Đenero smatra kako je malo vjerovatno da bi za svoj ‘ustavni projekat’ mogao okupiti dvotrećinsku skupštinsku većinu, ali blokada formiranja takve većine na projektu razgradnje crnogorske države lako bi se prelila i na blokadu formiranja ustavne većine za projekt pridruživanja Uniji“.
"Mandiću je sadašnja vladajuća koalicija prepustila poziciju ‘kontrolne vlasti’, iako nije bilo nikakve potrebe da on i njegova stranka sudjeluju u parlamentarnoj većini, a Mandić sada tu svoju kontrolnu poziciju koristi radi otežavanja pristupnog procesa i izazivanja nestabilnosti u Crnoj Gori“, navodi on za Portal ETV.&nbsp;
Na kraju je naglasio da je „posve svejedno radi li to na podticaj svojih patrona iz Moskve i Beograda ili iz vlastite marljivosti“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.9697%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-da-li-je-mandic-naumio-da-prekraja-ustav-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đenero: Mandić hoće da izazove unutrašnje sukobe i nestabilnost u Crnoj Gori

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se danas sa ambasadorom Narodne Republike Kine u Crnoj Gori, NJ. E. Čen Sijufengom, kojem je, povodom prve zvanične posjete parlamentu, poželio srdačnu i iskrenu dobrodošlicu.
U razgovoru je istaknuto da odnose Crne Gore i NR Kine tradicionalno karakterišu međusobno uvažavanje, razvijena komunikacija i razumijevanje. Mandić je naglasio da su građani dviju zemalja, i pored velike geografske distance, kroz istoriju izgradili mostove saradnje koji predstavljaju snažan temelj za dalje jačanje bilateralnih veza.
Tokom sastanka sagovornici su se saglasili da u narednom periodu posebnu pažnju treba usmjeriti na unapređenje saradnje u oblastima kulture i turizma, kao segmentima sa značajnim potencijalom za dalji razvoj odnosa između dvije države.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Mandić i kineski ambasador Sijufeng: Tradicionalno dobri odnosi temelj za jačanje saradnje

Mogla se očekivati neka novost čim je na sva medijska zvona najavljeno da će legalni mitropolit Joanikije gostovati kod nelegalnog direktora Javnog servisa Raonikija, alijas Borisa Raonića. &nbsp;&nbsp; Očito, imali su zajednički interes. &nbsp; JA TEBI, A I TI MENI Tri puta nelegalno izabranom direktoru RTCG Borisu Raoniću bilo je karijerno bitno da se pokaže i dokaže pred Andrijom Mandićem koji ga i drži u direktorskoj fotelji. Zato je, po nalogu, dao mikrofon mitropolitu Crkve Srbije, obezbijedio mu medijsku pozornicu i bogobojažljive studente. &nbsp; I, naravno, obećao mu da - neće biti teških pitanja. A Joanikiju Mićoviću, koji je do skora bio jedini mitropolit u Crnoj Gori, bilo je očajnički važno da sada, baš sada nakon imenovanja Metodija Ostojića za mitropolita, pokaže i dokaže kako Metodije - iako je Spajićev ujak i Porfirijev miljenik - neće biti prvi i najvažniji mitropolit, nego drugi i manje važan mitropolit. &nbsp; I, naravno, Joanikije je za ustupljeno vrijeme na Javnom servisu obećao Raoniću protivuslugu: da će da saopšti neku važnu novost. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; I stvarno - bi novost. Joanikije je ekskluzivno obznanio da se Mitropolija crnogorsko-primorska sprema za uvođenje vjerske nastave: ,,osposobljavamo mlade teologe i sveštenike da bi sjutra, kada dođe to vrijeme, mogli da popune sva ta mjesta po osnovnim i srednjim školama ukoliko se uvede vjeronauka“. E, sad, ko sve sprema buduće teologe i sveštenike za učitelje vjeronauke ostala je – crkvena tajna. &nbsp; Valja se samo nadati da se u to neće mnogo plekati sam Joanikije. Jer, od ponavljača iz nikšićke gimnazije i beogradskog studenta sa apsolvenstkim stažom od čak 35 godina - ne očekuje se baš da bude edukator budućim edukatorima vjeronauke. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117181136_c0c4dd6a14d9449487823a7b3f58e15f4db1b3c7e106f2f797a2021e37ae05d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117181136_c0c4dd6a14d9449487823a7b3f58e15f4db1b3c7e106f2f797a2021e37ae05d3" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="AKCIJA POLITIČARA I CRKVE SRBIJE: Ilustracija "> <figcaption>AKCIJA POLITIČARA I CRKVE SRBIJE: Ilustracija(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPREM’TE SE, SPREM’TE - VJEROUČITELJI Mada, po onome što je sve ispričao na Javnom servisu, reklo bi se da je - baš Joanikije glavni čovjek za uvođenje vjeronauke u crnogorksim školama. &nbsp; Pa zato tvrdi, ponovo ga citiram, ,,da se bez vjerskog obrazovanja ne mogu razumjeti istorija, arhitektura, kultura, književnost...“ Nije poznato kako je mitropolit Crkve Srbije našao blisku vezu vjeronauke sa, recimo, arhitekturom ili kulturom, ali sasvim je sigurno da će – oni sveštenici koje Joanikije bude rukopoložio na nastavnike u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori - propovijedati lažnu istoriju. Jer tako nalaže dogma Crkve Srbije. Počev od učenja da je Crna Gora srpska država, da je Srpska pravoslavna crkva stara 800 godina iako je zvanično oformljena pod tim imenom 1920. godine ukazom regenta Aleksandra Karađorđevića, sve do ove savremene istorijske karikature da su četnici bili oslobodioci. &nbsp; Ili one sramne istorijske podvale: da je četnički koljač Pavle Đurišić – nosilac Hitlerovog gvozdenog krsta, koji je po sopstvenim pismenim priznanjima pobio i zaklao više od 8.200 ljudi – bio ,,veliki junak nepobjedivog karaktera“. &nbsp; I ne samo što će Joanikijevi vjeroučenici propagirati lažnu istoriju, oni neće &nbsp;znati ništa o ustavu i zakonima. Jer, kada mitropolit Joanikije na Javnom servisu ustvrdi da pravo na vjeronauku omogućava međunarodno pravo, Ustav Crne Gore i crnogorski zakoni, onda dokazuje da ne zna ništa o međunarodnom pravu a da &nbsp;– ili nije čitao crnogorski &nbsp;Ustav i crnogorske zakone – ili mu ih je neko pogešno pročitao. &nbsp; Da li je, dok je decenijama pokušavao da završi Filozofski fakultet, Joanikije Mićović uopšte slušao, svakog jutra na radiju, velikog aforističara, legendu Beograda, Duška Radovića? &nbsp; Da jeste, valjda bi se prepoznao u onoj Duškovoj poznatoj: ,,Oni koji mnogo znaju, malo govore. I obrnuto, najviše govore oni koji ništa ne znaju. To ima veze – jer samo razmišljanje može čovjeka spriječiti da govori." A mitropolit Crkve Srbije baš mnogo, mnogo govori. &nbsp; VELIKOSRPSKI PROJEKAT &nbsp; Ali, to što mnogo govori bez osnova i pozivanja na zakone i Ustav, ne znači da čelnik Crkve Srbije u Crnoj Gori govori tek tako, napamet... &nbsp;&nbsp; Priča o uvođenju vjeronauke, samo je još jedan pritisak na vlast u Crnoj Gori da uvede vjeronauku. I to je neka vrsta političke ironije, političkog sarkazma koji živi i u kojem se guši današnja Crne Gore: pritisak na vlast se odvija - u dogovoru sa dijelom vlasti?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117181132_0c49d0336281ab059fef018bf4683f7d2408b8c0fa80d144084c3ea8ff358797.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117181132_0c49d0336281ab059fef018bf4683f7d2408b8c0fa80d144084c3ea8ff358797" data-rendition-name="original" width="1586" height="874" loading="lazy" alt="NEPISANI DOGOVOR: Andrija Mandić, Joanikije Mićović i sveštenik Crkve Srbije kao držač mikrofona"> <figcaption>NEPISANI DOGOVOR: Andrija Mandić, Joanikije Mićović i sveštenik Crkve Srbije kao držač mikrofona(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Jasno je: mitropolit Mićović koji slavi četničke komandante ima nepisani dogovor sa četničkim vojvodom Mandićem, predsjednikom crnogorske Skupštine o ulasku Crkve Srbije sa vjeronaukom u javne škole Crne Gore. &nbsp; Jasan je i cilj: da se ulaskom sveštenika u javne škole što više novih generacija &nbsp;indoktrinira velikosrpskom politikom koju Crkva Srbije vodi i sprovodi u Crnoj Gori. To je samo djelić plana, krupnije slike projekta preoblikovanja Crne Gore od građanske u državnu zajednicu koja će – onako obezličena i bez crnogordskog identieta - biti pretvorena u stalni dio, ,,srpskog sveta“. &nbsp; Aprila ove godine na skupštinskom Odboru za prosvjetu i nauku nije &nbsp;bilo većine da se inicijativa o uvođenju vjeronauke u škole proslijedi Vladi Milojka Spajića na dalje razmatranje. Tada su za uvođenje vjeronauke glasali poslanici Mandićeve Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Demokrata Alekse Bečića i to nije bilo dovoljno jer Spajićev PES ipak nije dao ,,zeleno svjetlo“. Ali, očito da se akcija obnavlja. Sadašnja najava Joanikija Mićovića, baš na Njegošev dan, i baš sa ciljem da se ponovo otvori priču o uvođenju vjeronauke u crnogorske škole dokaz je da Crkva i srpske stranke, prevashodno Mandićeva Nova srpska demokratija, Kneževićeva Demokratska narodna partija i Bečićeve Demokrate žele da stvari istjeraju do kraja. Nakon što su obesmislili logotip Skupštine stavljajući u logo zgradu Zetske banovine kada Crne Gore nije bilo kao države, pošto su krenuli u legalizaciju crkve na Rumiji i rušenja hiljadugodišnjeg kulta suživota svetog Vladimira, kada već obećavaju povratak Karađorđevića kapele na vrh Lovćena, kao završni čin obilježavanja teritorije, baš onako kako to rade predatori. &nbsp; Sada se govori o đeci koja treba i moraju da uče vjeronauku, želi se čitavo crnogorsko školstvo pretvoriti u jedan veliki Ćacilend da bi se tako stvorile generacije koje neće imati svijst o sopstvenoj istoriji. A kome se otme budućnost, otima mu se i prošlost. &nbsp;&nbsp; I sada je ključno pitanje: ima li građanska Crna Gora dovoljno snage i kuraži da se suprotstavi toj ideji preoblikovanja Crne Gore. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWcmp4FG0shY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Draško Đuranović

Utjerivanje vjeronauke u škole - stvaranje crnogorskog Ćacilenda

Sa ovom većinom bi mogli promijeniti i Ustav, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom glasanja za izbor dva viceguvernera.
Ova poruka ukazuje na potencijalno veoma opasnu namjeru, koja bi mogla da vodi ka promjeni jezika i državnih simbola.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX4bUgU11dp0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Da situacija nije za ignorisanje, javnost treba podsjetiti na Mandićeve riječi još iz 2023.
Predsjednik Skupštine Crne Gore je tada, u izjavi koju je dao dnevnom listu „Novosti“ iz Srbije, rekao da će se po okončanju popisa okrenuti jeziku, jer smatra da srpski jezik u Crnoj Gori treba da bude službeni.
„Vjerujem da ćemo nakon popisa otvoriti dijalog u Skupštini koji bi mogao dovesti do takvog rješenja. Kao politički predstavnik srpskog naroda, svakako bih se zalagao da natpolovična volja naroda bude odslikana i u najvećem pravnom aktu naše zemlje“, kaže Mandić.
Na ozbiljnost poruke upućuju i riječi Mandićeve ranije iz parlamenta.
On je kazao da, ako se na popisu utvrde neke činjenice, srpski jezik treba da bude službeni.
„Ova nova većina želi da poštuje svakoga. Završeno je vrijeme kad se nasiljem moglo sve. Ako se utvrde neke činjenice, za sve stvari koje treba da usmjere život građana Crne Gore, ako se budu vrednovale te činjenice, da i onaj jezik kojim se govori najviše u Crnoj Gori, da i on bude službeni. To ne bi bilo na štetu bilo koga, i to je činjenica koju treba uvažavati“, naveo je Mandić.

(VIDEO) Da li je Mandić naumio da prekraja Ustav Crne Gore?

Institucije u Crnoj Gori su u velikoj mjeri ispražnjene i urušene i to je rađeno sistematski. Kad hoćete da izvršite destrukciju jedne države prvo razorite institucije u materijalnom i duhovnom smislu i ugrozite vrijednosni koncept na kom se ta država zasniva. To nije nekakva apstraktna priča, kad pričam o uništenju kulturno-duhovnih temelja Crne Gore ili institucionalnih temelja, to će na svojoj koži osjetiti svi građani Crne Gore i to će se u konačnici odraziti na kvalitet života - ocijenio je za Televiziju E istoričar Milivoj Bešlin.
On je, odgovarajući na pitanje da li ga kao istoričara zabrinjava i šta mu govori rast nacionalizma, klerikalizma i populističkih trendova u Crnoj Gori, kazao da nema sumnje da oni koji su organizovali litije, a kasnije i sve što je došlo poslije 30. avgusta 2020, došlo sa idejom da se Crna Gora vrijednosno, politički i ideološki prevrijednuje ili, kako su sami govorili, da to bude "neka nova Crna Gora na koju ćemo se morati navići".
- Taj inženjering još nema direktna obilježja nacionalnog inženjeringa, ali ima ideološku i kulturnu komponentu i doći će na nacionalno-identitetsku priču, negdje sa vrha države, u smislu Vlade, ali dolazi od predsjednika Skupštine Crne Gore, dolazi od nekih važnih ministara - navodi Bešlin.
Može da se prati, prema njegovim riječima, kako pokušavaju da mijenjaju crnogorsko društvo i normalizuju neke stvari.&nbsp;
- Crna Gora je do 2020. zaista bila zasnovana na antifašističkom vrijednosnom konsenzusu. Taj konsenzus je sada u velikoj mjeri ugrožen istorijskim revizionizmom, rehabilitacijom ratnih zločinaca, kvislinga i kolaboracionista Drugog svjetskog rata, prije svega četničkog pokreta. Prvosveštenik srpske crkve u Crnoj Gori Joanikije je to juče direktno rekao - da su on i Amfilohije Radović izvršili jedan temeljni istorijski revizionizam. To se radi intencionalno, svjesno, sistematski, trebalo je da razruši antifašističke temelje Crne Gore i da uništi taj antifašistički konsenzus na kome se zasnivala građanska i evropska Crna Gora i da, naposljetku, promoviše vrijednosti četničkog pokreta, odnosno njihovu ideologiju - nacionalističku i neofašističku ideologiju koja je prema nekim narodima u Crnoj Gori bila čak i više nego zločinačka, nego genocidna - mislim na četnički genocid prema muslimanskom stanovništvu - rekao je Bešlin.
To je, kako je ocijenio, vrlo opasan pokušaj jer se time dubinski ne ugrožava samo jedan vrijednosni koncept, nego se ugrožavaju temelji Crne Gore.
- Crna Gora ako nije antifašistička i ako nije građanska onda je veliko pitanje i mogućnosti na kojim se temeljima ona zasniva i šta je njena budućnost - ističe Bešlin.
On je, na pitanje kuda to vodi sa institucijama koje su slabe, sa vrhom vlasti koje takve teme naziva seoskim i ne želi da govori o njima kazao je da se na dva kolosjeka Crna Gora urušava.
- I ova vlast, koja u velikoj mjeri zavisi od crkve i zavisi velikim dijelom od režima u Beogradu, nema mogućnosti ni hrabrosti niti volje niti želje da se ovakvim vrlo negativnim tendencijama suprotstavi, a to sve vodi daljem urušavanju države - naveo je Bešlin.
Komentarišući uticaj Beograda, te smatra li da je jači nego u nekom prethodnom periodu, te da li većina crnogorske vlasti odluke donosi pod uticajem Srbije ili suvereno, odgovara da nema nikakve sumnje da sve crnogorske institucije donose ključne odluke ili u saglasnosti ili uz naredbe iz Beograda od režima Aleksandra Vučića.
- Ako naredbe nisu stigle direktno, onda ovdašnji Vučićevi lojalisti koji vladaju Crnom Gorom pogađaju šta bi bile želje režima u Beogradu. Nedavno sam dao i jaču tvrdnju i spremam sam da je branim: Suštinski Crnom Gorom danas vladaju jedna crkva, jedan obavještajna služba i jedan klan, a crkva i obavještajna služba imaju šefa u Beogradu i najveći problem što se ne zna kada se završava crkva ili obavještajna služba, a kada počinje klan. To je jedna vrlo opasna situacija - ocijenio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1254%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbeslin-crnom-gorom-vladaju-jedna-obavjestajna-sluzba-i-jedna-crkva-koje-imaju-glavu-u-beogradu-kao-i-jedan-klan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje gdje je u svemu tome evropski put, odnosno da li Evropska unija pokušava samo da nas izvuče iz tih kandži ili je sve formalnost i što će se desiti kada postanemo članica EU, kaže da nema sumnje da je strateška odluka EU da Crna Gora bude iduća članica.
- To je potvrđeno unutrašnjom potrebom EU da održava proces integracija živim. Crna Gora "ne košta mnogo", odnosno nije nepopularna na zapadu, istraživanja javnog mjenja pokazala su da to neće ugroziti bilo koju vladu u EU, Crna Gora nema veliki broj stanovnika da će neka migracija krenuti ka evropskim društvima, mali je sistem i moguće su brže reforme. U tom smislu samu EU ne košta gotovo ništa, a u političkom smislu dobija puno toga zbog toga što se šalje poruka i drugim državam Zapadnog Balkana da taj proces nije prestao, jer dugo nijedna država nije postala članica EU - rekao je Bešlin.
S druge strane, kako dodaje, unutrašnja je potreba Crne Gore da se izvuče iz ralja srpskog ili ruskog sveta.
- Nema nikakve sumnje da će učlanjenje Crne Gore i sa ovakvom vlašću se pozitivno odraziti - naveo je Bešlin.
Ključno je pitanje, prema njegovim riječima, da li će Crna Gora sa ovakvom vlašću, istorijskim revizionizmom, ljudima koji idu na poklonjenje Vojislavu Šešelju u Beograd može postati punopravna članica i šta nam to govori o samoj EU.
- I da li je moguće onda da Crna Gora bude neka nova Mađarska, koja je formalo članica EU, a zapravo je neka vrsta ruskog trojanskog konja. Vjerujem da kad se približi 2028. godina, kada će se, nadamo, završiti proces pridruživanja Crne Gore, da će tu ipak morati da dođe do značajnih promjena, ako ne vlasti, onda prekomponovanja unutar vrha vlasti, jer ne mogu da vjerujem da bi sa ovakvom atmosferom i ovakvim ljudima na ključnim pozicijama moglo da se desi da u tom trenutku postane članica EU, da zaista Andrija Mandić uvede Crnu Goru u EU. To mi je stvarno teško zamislivo - zaključio je Bešlin.
J. B.&nbsp;

Bešlin: Institucije u Crnoj Gori u velikoj mjeri urušene, to nije apstraktna priča i odraziće se na kvalitet života

Andrija Mandić nije u očima Beograda postao manje vrijedan nakon podrške slanju crnogorskih vojnika u misiju pomoći Ukrajini, a na površinske i površne medijske trzaje ne treba nasjedati, već gledati korijen.
Tako politikolog i politički analitičar Aleksandar Musić za Pobjedu komentariše reakciju Aleksandru Vučiću bliskih osoba i medija nakon što je crnogorski parliament usvojio odluku u upućivanju vojnika u NATO misiju u Njemačkoj, gdje će pomagati u obuci ukrajinskih oružanih snaga, što je, između ostalih, podržala Nova srpska demokratija (NSD).
U međuvremenu, Mandić, prema riječima Musića, u Americi “dovršava projekat pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično”.
Podsjećamo, nakon niza manipulativnih medijskih interpretacija o odlasku crnogorskih vojnika u Ukrajinu, poruku za Mandića imao je i bivši potpredsjednik Vlade Srbije i Vučićev blizak saradnik Aleksandar Vulin, rekavši kako “srbi po potrebi građane šalju da ginu u Ukrajinu”.
- Nisu poslanicima ove srpske partije prijetili ni kamom ni jamom, ne bi im uveli sankcije, vladajuća koalicija se ne bi raspala. Možda bi im neka ambasada uskratila poziv na koktel, Mandić bi možda bio zamijenjen, a u Briselu bi im upisali jedan minus. Sigurno su neki Srbi u Crnoj Gori činili i bjednije izbore ali ne mogu da se sjetim koje - glasila je poruka Vulina.
<h2>Odbrana rusofilskog imidža Vučića</h2>
Ovu izjavu, koja Mandića zatiče u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, Musić vidi kao potez koji “učvršćuje (kvazi)rusofilski imidž Vučića”.
- Vulin ima svoju jasno definiranu ulogu u ekosistemu Vučićevog režima - on je tu poput kućnog ljubimca na lancu, koji se po potrebi malo pusti da urla za unutarnjopolitičku upotrebu, no lojalnost mu nije u Moskvi, nije nikad ni bila, nego je na Banjici, kod Vučića. Primjera radi - Vulin je tobože „proruski“, Zorana Mihajlović je tobože „proamerička“, a ni jedno ni drugo nisu ništa od toga – nego samo servisiraju Vučića - kaže Musić, napominjući da stvarni cilj nije “raniti” Mandića.
Kako navodi, Vučić i Knežević su u osjetno boljim odnosima nego Mandić i Knežević i Mandić i Vučić.
- No nije privatno to koje odlučuje – interes SNS duboke države, neo - crnorukaške strukture za rastućim uticajem u Crnoj Gori toliko je snažan da je tu privatno nebitno, u svim ključnim situacijama to je jedna, jedinstvena i uigrana vertikala gdje privatne čarke znače malo ili ništa. Nadalje, ni Mandiću ni Kneževiću se u Beogradu ne sudi po pitanjima stavova prema Ukrajini, Rusiji, Americi, ekonomiji, kulturi, tehnologiji itd. nego samo i isključivo prema njihovu sluganstvu, njihovoj poslušnosti, a tu dosad nisu iznevjerili - smatra sagovornik “Pobjede”.
Musić napominje i da je nelogično da Beograd dijelu svoje ekspoziture u Crnoj Gori zamjera eventualno omekšavanje stavova prema Ukrajini, kad je, kako kaže, i sam Vučić opstanak svog režima, kupovao rekordnim isporukama granata Ukrajini “dok je (kvazi)rusofilski urlao prema van ispod žita”.
U tom kontekstu, po mišljenju Musića, neće neće do raskola unutar ZBCG, jer, kako kaže, oni dijele gotovo isto biračko tijelo.
- Mandić je možda nijansu više klerikalan, Knežević je nijansu više boljševički i imaju istog gospodara. U tom smislu u svakom osjetljivom i presudnom trenutku, u svakoj „biti ili ne biti“ situaciji biće jedno, monolit, nezavisno o svojim ličnim, odnosima i mikro-ambicijama. Zapamtite, uvijek valja gledati što se radi, a ne što se govori. Gledati djela i dubinu, tektoniku, a ne riječi, zastave i simbole. Dnevno i nominalno izjašnjavanje je manje bitno, stare balkanske interesne igre su te koje su ključne - smatra on.
<h2>Mandić juri proboj u američku administraciju</h2>
Musić ističe kako Mandić ”zna gdje je, na kraju dana, moć i milost - na Zapadu.”
- Posjetom SAD-u on dovršava projekt pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično. Na kontaktima u SAD-u radilo se neko vrijeme, očito počelo davati plodove kolumnom u časopisu National Interest, a sada sebi, povezujući se s američkim židovskim organizacijama u trenucima kada je Izrael predmet snažne kritike – Mandić kupuje buduću reputaciju i zatvara ideološke bokove, navodi sagovornik našeg lista.
Dodaje da će te organizacije to znati cijeniti, kao i “one koji su u najtežim trenucima bili uz njih i vratiće višestruko”.
- Sljedeći cilj mu je kontaktima direktno prodrijeti u samu američku administraciju, ako već i nije. A kada mu negdje oko izbora 2027. (a tada će on možda biti i u ulozi mandatara) neki od protivnika spomene Rusiju, Đurišića ili državni udar – on će samo pokazati svoje nove prijatelje i odmahnuti rukom. Njegovi mu birači to neće zamjeriti, za njih će unutar zemlje imati stare poruke, SPC je uvijek tu za njega, a za dovršetak vanjske „legalizacije“ – priča se malo drugačija priča - navodi Musić.
<h2>Procrnogorska strana ništa ne shvata</h2>
Sagovornik Pobjede napominje kako Mandićevu taktiku procrnogorska struja uopšte ne shvata.
- Zato i nastavljaju recitovati istu priču od prije 10 godina misleći da nešto postižu, da to neko čuje - kazao je.
Kako dodaje, sve to se od Mandića odbija kao od teflona.
- Tu je naravno savjetnica Mandića, gospođa Nina Ofner Bokan, čija je uloga vrlo, vrlo zanimljiva. Sve ovo treba promatrati i u kontekstu Dodikovog dogovora sa Amerikancima – dogovora kojim je sebi kupio slobodu i spasio svoju ogromnu privatnu imovinu, kratkoročno smanjio pritisak na entitet RS, a dugoročno nepovratno ranio i utopio entitet RS, zajedno sa Vučićem koji radi još snažniji zapadni zaokret, dobro znajući da mu je to jedini način kupiti nešto vremena, ostati u stranoj milosti s obzirom na studentska kretanja u zemlji. Rusija se nastavlja sramotiti u Ukrajini, a na Balkanu u ovom trenutku ostaje prisutna više u površnoj rusofiliji i anti-zapadnom grču masa, a sve manje u konkretnoj poluzi na terenu kroz ljude i procese. Zapad je taj koji je za tzv. ove prostore uvijek bio ključan – i u dobrom i u lošem, ističe Musić.
<h2>Botun je primjer vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti</h2>
Komentarišući protivljenje Milana Kneževića izgradnju kolektora u Botunu, Musić kaže da je u pitanju “puno šire bojište”.
- Na kraju se svodi na to hoće li Crna Gora u EU ući slobodna ili okovana, u kavezu. Saga s kolektorom jedan je u nizu primjera i priča vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti. Imate spoj legitimnog lokalnog nezadovoljstva i perfidnog mešetarenja izvana, domaćeg problema i stranog interesa, spoj organskog i vještačkog, podstaknutog. Primjer je to usporavanja europskog puta, ne nužno i zaustavljanja istoga - kaže Musić.
Dodaje da je primarni cilj da se “permanentno stvarati nestabilnost, haos, unositi razdor, pretvarati svako pitanje u trakavicu oko koje se ljudi mjesecima i godinama svađaju i mrze.”
- Ono što treba shvatiti u odnosu SNS režima prema Crnoj Gori kada je riječ o EU – njemu nije nužno prioritet potpuno zaustaviti evropski put Crne Gore. Usporiti ga svakako, no prioritet svih prioriteta jeste promijeniti sadržaj Crne Gore. To mijenjanje sadržaja čak može biti i kompatibilno s ulaskom u EU (nije „ili-ili“) jer je bit tog nauma situacija u kojoj Crna Gora ako i ulazi u EU - ulazi uništena iznutra, sa slabim, zakrvljenim i nepovjerljivim društvom, društveno četnizirana, ekonomski razvaljena, ulazi kao ljuštura i žetončić u nekoj vrsti podređenog (utješnog) položaja u široj i većoj kombinaciji vodećih europskih država sa SNS režimom - dodaje Musić.
Kada se, kako kaže, nekoj državi promijeni unutarnji sadržaj, postaje nebitno čega je ona nominalno član.
- Ulazak u članstvo tada je tek birokratski čin i ništa više, a članstvo lijepo upakovano ropstvo i ništa više. To je najopasniji scenarijo i njega trebaju biti svjesni svi koji žele dobro Crnoj Gori. Ponavljam – zaboravite stare 2D kategorije, igra se danas igra na jednoj daleko perfidnijoj i za Crnu Goru kudikamo opasnijoj razini - zaključuje Musić.

Musić: Beograd fingira ljutnju, dok Mandić u SAD brusi zapadni imidž

Saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama nam je od posebne važnosti, a građani Crne Gore mnogo očekuju i vjeruju administraciji predsjednika Donalda Trampa, posebno kada su u pitanju napori da se postigne mir u djelovima svijeta koji su danas nažalost zahvaćeni ratnim sukobima - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u razgovoru sa kongresmenkom Republikanske stranke Elis Stefanik. Mandić je, kako se navodi u saopštenju, tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama imao niz sastanaka u Njujorku i Vašingtonu čiji dometi i realizacija će biti detaljno sagledani, praćeni i analizirani u narednim danima. Na sastanku sa bliskom saradnicom predsjednika SAD, koja je, kako se navodi u saopštenju, u Kongresu prepoznata po svom vrsnom poznavanju spoljne politike, Mandić je istakao sadašnju poziciju Crne Gore kao izvjesne prve naredne članice u Evropskoj uniji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114091156_7d8477ecd61a812ed8b82f002cd5d5769e689b2dceb365427ea32226a2dd3ef4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114091156_7d8477ecd61a812ed8b82f002cd5d5769e689b2dceb365427ea32226a2dd3ef4" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="Jovan Mirković i Andrija Mandić"><figcaption>Jovan Mirković i Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  On je u Vašingtonu imao sastanke i sa predstavnicima najvećih lobističkih grupa, nakon čega je posjetio ambasadu Crne Gore gdje ga je dočekao ambasador Jovan Mirković i naše diplomate u glavnom gradu SAD. - Naša ambasada u ovom gradu zaslužuje mnogo više podrške od strane države, kako u materijalnom, tako i u logističkom i kadrovskom smislu i lično ću se založiti da se dati elementi poboljšaju u narednom periodu - najavio je Mandić. Između ostalog, na svim sastancima jedna od najvažnijih tema odnosila se na investicije koje bi zainteresovane kompanije iz Sjedinjenih Država mogle da pokrenu u našoj zemlji u narednom periodu. - Crna Gora ima pripremljene projekte iz energetskog, infrastrukturnog, građevinskog i turističkog sektora - poručio je Mandić.

Mandić u SAD: Mnogo očekujemo od administracije Trampa

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić uručio je sliku Njegoševe kapele na Lovćenu vladiki vašingtonsko-njujorškom i istočnoameričkom Irineju. To je učinio, kako je rekao, kao simbol da se njegov zavjet nije zaboravio i da „kao država i društvo moramo ispraviti istorijsku nepravdu i učiniti da, ne remeteći postojeći spomenik kulture koji je simbol jednog vremena, kapela ponovo krasi vrh Crne Gore“.
Iz Skupštine Crne Gore je saopšteno da je Mandić razgovor koji se odvio u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) okarakterisao kao veliki blagoslov.
- Te da preosvećeni Vladika nastavlja tradiciju njegovih prethodnika koji su svoju Bogom danu dužnost da okupljaju, čuvaju i snaže srpski narod, koji je u raznim istorijskim periodima, a posebno nakon uspostavljanja komunističkog režima u našoj domovini nakon Drugog svjetskog rata, u Sjedinjenim Američkim Državama tražio svoj spas i budućnost - dodali su u saopštenju.
Zaključio je da upravo u tom kontekstu želi da iskoristi priliku da svim građankama i građanima Crne Gore najiskrenije čestita Njegošev dan, uz želju da se okupimo oko Njegoševih vanvremenskih, mudrih misli i nastavimo izgradnju zemlje slobodnih i srećnih ljudi.

Mandić uručio Irineju sliku kapele na Lovćenu: „Moramo ispraviti istorijsku nepravdu“

Nova srpska demokratija (NSD) je stranka koja baštini takozvane vrijednosti kolaboracije iz Drugog svjetskog rata, onih koji su sarađivali sa fašistima - ocijenio je predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije.Balša Božović.
On je, u izjavi za Antenu M, naglasio da je svako pomirenje &nbsp;njihovom narativu spin da se pomire žrtva i dželat.
- Mislim da je to samo još jedna provokacija. I ona je smišljena iz iste kuhinje iz koje i PES predlaže brisanje riječi nasilne, SNP sa njihovim prijedlogom o ujedinjenju i s druge strane Vučurović iz NSD-a, koji govori da treba sve to da se izbriše i da se to ne pominje, a sve u duhu pomerenja. Ne. Desila se jedna nasilna aneksija, anšlus, gdje je jedna vojska okupirala drugu državu - naveo je Božović.
Mogu, kaže, oni da je nazivaju bratskom - ali nijedna bratska to ne bi uradila.
- Ukinula je državu Crnu Goru, protivpravno smjenila njenu dinastiju i njen ustavni poredak. Napravila jednu lažnu skupštinu, koju se danas ne bi libio ni Mandić i to društvo ponovo da naprave, i od Crne Gore napravili Srbiju - istakao je Božović.
Božović smatra da je ovo samo još jedna provokacija koja se dešava da bi se društvo u Crnoj Gori podijelilo.
- Dakle, svako pomirenje je zapravo podjela i, s druge strane, mislim da je to u duhu onoga što se u Beogradu odavno obećava na raznim mjestima oko kabineta predsjednika Srbije. Dakle, da Crna Gora ne može da izađe iz srpskog zagrljaja, odnosno velikosrpskog zagrljaja i to je nešto što se svakodnevno dešava. To rade i Mandić, i Vučurović, i Knežević, i Joković i mnogi drugi. Mislim da će tih pritisaka da bude u narednom periodu još više, baš kao što je Krivokopić najavio kapelu itd. Dakle, sijaće se te stvari koje će praviti tenzije u crnogorskom društvu da bi se Crna Gora sklonila iz evropskog zagrljaja i vratila u što jači velikosrpski zagrljaj - smatra Božović.
Od crnogorskog društva zavisi, zaključuje Božović, da li će se oduprijeti zagrljaju u kom ne želi da bude ili ne.

Božović: Mandić se ne bi libio ni danas da organizuje lažnu skupštinu iz 1918, biće još pritisaka da se Crna Gora skloni iz evropskog zagrljaja

&nbsp;Sve počinje s rehabilitacijom četničkog pokreta u Srbiji, a dešavanja u Crnoj Gori odjek su onoga što je počelo 2000. godine, kada se velikosrpski nacionalizam prekomponovao, kaže izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
– Taj velikosrpski nacionalizam je ovoga puta, uz pomoć crkve, a ne JNA kao u vrijeme SFRJ, krenuo u jednu vrstu rehabilitacije ratnih zločinaca u Srbiji. Određenim zakonima, koji su usvojeni nakon 5. oktobra 2000, koje je čak demokratska vlast usvojila, rehabilitovan je četnički pokret i s tim u vezi se krenulo dalje – u mnogim postupcima pred sudovima u Valjevu i mnogim drugim mjestima krenula je rehabilitacija četničkih vojvoda i ostalih ratnih zločinaca – podsjetio je Božović.
Nakon 2020. godine, ta politika se preliva u Crnu Goru i sada, dodaje on, pokušava da osvjedočene koljače predstavi kao narodne heroje.
– To ni najmanje ne čudi. Krenulo je iz te radikalske tame koja je i dalje prisutna u političkom prostoru Srbije. Crkva je preuzela tu ulogu, vrši pritisak na pravosuđe u Srbiji i isto tako na pravosuđe i institucije u Crnoj Gori – konkretno na Ministarstvo kulture – ne bi li se osvjedočenim zločincima i onima koji su bili na pogrešnoj strani istorije sada podizali spomenici. Mislim da će to trajati do trenutka dok se Crna Gora ne vrati na građanski kolosijek. Mislim da joj treba još malo – nije sasvim kraj toj politici, ali sam sasvim optimističan da će ovaj proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji voditi ka izdisaju tih kleronacionalističkih snaga. Oni znaju da je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju zapravo za njih kraj i radiće sve da do toga ne dođe – istakao je Božović.
Izjavu premijera Milojka Spajića da su to „seoske teme“ smatra kombinacijom netalenta za politiku, neiskustva, ali i straha od koalicionih partnera.
– Kad god gurate pod tepih tako važne teme, one vam se vrate u još gorem obliku. Nijesam siguran da će Spajić, kao politička persona u Crnoj Gori, imati budućnost na političkoj sceni ukoliko te teme bude zanemarivao. Zaista vjerujem da će se on, kao premijer, vrlo brzo susresti sa jednom političkom silom koja će njemu ići u susret, a koja će poništavati sve ove napore ka evropskim integracijama. To su napori iza kojih stoje i Srpska pravoslavna crkva i te Vučićeve podružnice u Crnoj Gori, poput Kneževića, Mandića i mnogih drugih. Njima se već opoziciona scena u Beogradu smije, zato što se često predstavljaju kao veći jurišnici Aleksandra Vučića nego mnogi od onih koji se busaju u grudi iz „Ćacilenda“ u Beogradu. To je jednostavno jedna politička tragikomedija – naglasio je Božović.
Komentarišući situaciju sa protestima i blokadama u Srbiji, Božović kaže da Aleksandar Vučić neće raspisati izbore ukoliko ne može da ih dobije, jer se na dnevnom nivou bavi istraživanjem javnog mnjenja.
– Ostaje pitanje, i za nas i za njega, šta će uraditi na izborima 2027. godine. To je za Crnu Goru izborna godina, ali i za Srbiju. To su predsjednički izbori na kojima se uvijek mijenjala vlast u Srbiji, za razliku od Crne Gore. U Srbiji se na predsjedničkim izborima, po nekoj ustaljenoj praksi, mijenja vlast. Mislim da će biti zanimljivo ko će 2027. godine biti Vučićev kandidat, s obzirom na to da Aleksandar Vučić ne može da uđe u treći mandat. To jeste godina prekretnice za njega; ne mislim da on ima snagu da trči tu trku i da može da je dobije – istakao je Božović.
Podsjeća da ne postoji potez koji je povukao predsjednik Srbije, a da nije bio pogrešan, ali i da Vučić i dalje nastavlja da srlja u propast.
Smatra da je pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi, na Srbiju trajno ostavio jednu vrstu rane koja će dugo zarastati, kada je riječ o empatiji, moralnosti i časti onih koji vrše vlast.
– Jedan dan se izvinio, pred 1. novembar, misleći da će na taj način spustiti tenzije, a već dva dana kasnije se smijao u lice majci koja je u toj tragediji izgubila sina, a koja ne želi da se bavi politikom, već da zna ko je odgovoran. Ne samo da joj se smije u lice – potpuno je ismijavao njen čin štrajka glađu, govorio je da ona čuči u nekoj poslastičarnici i da krišom jede sladoled i kolače. Hoću da kažem da je u pitanju sociopatski potez nekoga ko pledira da bude predstavnik svih građana – kazao je Božović.
Vjeruje da se takvo ponašanje „zgadilo kompletnoj javnosti u Srbiji“, svim javnim ličnostima, i da je Aleksandar Vučić nepovratno prešao liniju iza koje se ne može vratiti.
– Kad puštate majci koja je izgubila sina pjesme, svakoga dana, 24 sata, od čuvenog četničkog komandanta „Ide majka da potraži sina“, onda bi svako trebalo da se zapita da li je taj čovjek za vođenje države ili za neku drugu instituciju. U svakom slučaju, mislim da se time vlast zgadila i evropskim partnerima i svima koji su zabrinuti za stanje u Srbiji – istakao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcEDrmjKiweU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Vučićevim podružnicama iz Crne Gore, poput Mandića i Kneževića, smije se cijela opoziciona scena u Beogradu

Prijedlog je podnio gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a ispred predlagača akt će pred Skupštinom Glavnog grada i njenim radnim tijelima "braniti" sekretarka za kulturu Lina Lakić.
U pitanju je spomen ploča, a na njoj će biti fotografija susreta nekadašnjeg mitropolita SPC Amfilohija i Halita Đečevića. Ploča će se nalaziti u ulici Oktobarske revolucije, pri čemu je vlasnik parcele kompanija "Zetagradnja".
Na ploči će biti i natpis: "Sloga je duhovno bogatstvo Podgorice, susret mitropolita Amfilohija i Halita Đečevića na Markovdan 1992. godine".
Rok za podizanje spomen-ploče je decembar ove godine.
Sjednica Skupštine Glavnog grada biće održana 24. novembra.

Na Mujovićev prijedlog: Na spomen-ploči "bratskoj slozi" u Podgorici biće i Amfilohijev lik

Službenici policije podnijeli su tri krivične prijave protiv tri pravna lica u Tivtu - "V. G.", "D.M.G." i "K. G.", kao i protiv vlasnika ovih kompanija, državljana Kosova, H. V. (38), D. M. (30) i Z. K. (48) zbog sumnje da su utajili više od 160.000 eura poreza i doprinosa. 
Tužbe su podnijete Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru zbog sumnje da su izvšili krivična djela utaja poreza i doprinosa, oštetivši budžet Crne Gore za 166.364 eura.
Kako je precizirano u saopštenju, oni se terete da su prikrili stvare prihode i nisu ih prijavili Poreskoj upravi, što su bili dužni da učine, te su na taj način izbjegli plaćanje poreza, doprinosa ili drugih propisanih dažbina.
H. V. se, kao odgovorno lice u kompaniji „V. G., tereti da je to činila od 2022. do 2023. godine.
D. M. je osumnjičen da nije prijavljivao stvare prihove kompanije "D. M. G." u periodu od oktobora do novembra 2021.
Z. K. se tereti da, kao odgovorno lice u kompaniji "K. G.", nije prijavljivao prihode od 2021. do 2022. godine.
- Prvoosumnjičeni su pričinili štetu u iznosu od 100.936 eura, drugoosumnjičeni u iznosu od 13.963 eura i trećeosumnjičeni u iznosu od 51.465 eura - precizirano j e u saopštenju.
U akciji su učestovali službenici Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finananijskih istraga Sektora za borbu protiv kriminala, nakon sprovedenih višemjesečnih aktivnosti u saradnji sa službenicima Poreske uprave.
Oni, kako se navode u saopštenju, nastavljaju sa pojačanim ciljanim aktivnostima usmjerenim na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih lica iz privrednog sektora čije kriminalne radnje direktno narušavaju ekonomski poredak države, u okviru nacionalnog projekta trajnog karaktera kodnog naziva „Evazija“.
- Kroz snažnu međuinstitucionalnu saradnju i koordinisane aktivnosti sa nadležnim organima, preduzimaju se konkretne, produktivne mjere radi zaštite ekonomskih interesa građana i očuvanja budžeta Crne Gore. Akcija „Evazija“ predstavlja odlučan sistemski odgovor države na poreske i finansijske malverzacije, sa jasnim ciljem jačanja odgovornosti, zakonitosti i finansijske discipline u svim segmentima privrede - istaknuto je u saopštenju.

Krivične prijave protiv tri kompanije u Tivtu i tri državljanina Kosova: Osumnjičeni da su utajili više od 160.000 eura poreza i doprinosa

Velike banke u eurozoni dobro su pozicionirane za suočavanje s krizama, s otpornim rezervama kapitala i likvidnosti, ocijenila je Evropska centralna banka (ECB).
&nbsp;U godišnjoj provjeri stabilnosti bankarskog sektora, ECB je navela da su banke profitabilne, iako posluju u nepovoljnim okolnostima, uključujući geopolitičke rizike, nove obrasce konkurencije zbog digitalizacije i konkurenciju virtualnih banaka.
&nbsp;- Sve to diktira pravovremenu procjenu rizika i dovoljnu otpornost - rekli su iz ECB.
&nbsp;ECB redovno provjerava održivost poslovnog modela i upravljanja rizicima velikih banaka, kao dio Procesa nadzornog pregleda i evaluacije (SREP).
SREP, između ostalog, određuje kapitalizaciju pojedinačnih banaka i ograničava iznos dividendi koje se isplaćuju dioničarima.
Nadzor bankarskog sektora jedna je od lekcija svjetske finansijske krize 2008. ECB direktno provjerava stanje 105 velikih banaka u eurozoni.

ECB: Banke u eurozoni otporne

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog protiv pravnog lica „V. M.“ iz Podgorice i odgovornog lica X. G. zbog toga što na gradilištu, na kom je 11. septembra 2023. pao A. T. i zadobio teške tjelesne povrede, nisu obezbijedili advekatnu zaštitnu opremu i uređaje.
X. G. je, kako se navodi, djelujući u ime i za račun pravnog lica, prema navodima optužnog prijedloga, postupao suprotno propisima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.
- Okrivljenima se stavlja na teret da su 11. septembra 2023. godine, ne preduzimajući propisane mjere bezbjednosti na gradilištu u Podgorici, omogućili nastanak opasne situacije u kojoj je došlo do pada radnika A. T. i njegovog zadobijanja teške tjelesne povrede. Na ovaj način su izvršili krivično djelo teška djela protiv opšte sigurnosti - navodi se u saopštenju.
Prema navodima optužnog prijedloga, odgovorno lice nije obezbijedilo adekvatnu zaštitnu opremu i odgovarajuće zaštitne uređaje na mjestu izvođenja radova, što je dovelo do opasnosti po život ili tijelo ljudi.

Nisu obezbijedili adekvatnu zaštitnu opremu i uređaje na gradilištu

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Krsmanović: Cilj nije bio Kurti lično, već da se ukaže da Abazović želi kontrolu nad ANB -om

Bivši sudija Jovan Stanković kazao je danas u Višem sudu da je "popustio" pod pritiskom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice kada je napisao presudu u korist Carina, iako tužba nije bila uručena tuženom, već njegovoj supruzi.
Današnje ročište trajalo je nešto više od četiri sata i prekinuto je oko 15 h nakon što je Vesni Medenici pozlilo.
U tom predmetu, kako je objasnio, očekivana je bila ta odluka, ali ona nije mogla biti donijeta iz procesnih razloga, jer tužba nije uredno uručena stranci.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Bivši sudija je ispričao da je odluku u korist Carina donio u martu 2022. godine i da je toj odluci prethodio susret sa Medenicom u jednom lokalu u Herceg Novom.
-Medenica je bila na liječenju u Igalu i poslala mi je poruku da se vidimo što sam ja i prihvatio. Sa njom je bila kuma, čijeg imena se ne sjećam - kazao je Stanković.
Na toj kafi, prema njegovim riječima, Medenica mu je rekla da su je zamolili iz Instituta Igalo da pita za jedan postupak, u pitanju je bio radni spor.
- Taj predmet za Igalo je bio zreo za zakazivanje. Tada mi je saopštila da treba da "bacim" pogled i na još jedan predmet ali da ne zna broj. Rekao sam da ću vidjeti da li je zreo za zakazivanje - ispričao je Stanković.
Dodao je i da joj je dan ili dva nakon susreta poslao poruku da mu pošalje broj predmeta i kada je dobio odgovor znao je "o čemu se tu radi jer je predmet bio za Carine čiji je vlasnik njen kum".
- Rekao sam da je tužbu za izjašnjenje primila supruga tuženog i pitao sam je: Što hoćeš od mene? Nadao sam se da će reći da uradim što mislim jer sam joj dva puta naglasio da tužba nije uručena tuženom. Ona mi je poslala poruku:"piši" što sam ja i uradio. Ja sam osjetio pritisak i poslao sam poruku: " dobro napisaću" - ispričao je bivši sudija.
On se pravdao i da ga je bilo strah da ne bude pokrenut disciplinski postupk protiv njega jer je imao dosta predmeta u radu, misli oko 600, i u nekima je prekoračio vrijeme zakazivanje. Iako Medenica više od godinu nije bila na čelu Vrhovnog suda on smatra da je imala uticaj na ljude iz pravosuđa i zato je "podlegao" pritisku.
Svjedok je naveo da je napravio dvije ključne greške -što je dozvolio Medenici da mu se približi i druga što nije rekao "ne".
Stanković je objasnio da ga je to sve natjeralo da podnese ostavku jer nije mogao da se pojavi pred kolegama i građanima.
Ipak, svjedok je na pitanje sutkinje Vesne Kovačević rekao da je on još ranije planirao da napusti sudijsko mjesto, ali je objasnio da je &nbsp;htio da završi sve predmete i da izađe dostojanstveno.
Jedan od branilaca Medenice, advokat Zdenko Tomanović predočio je iskaz svjedoku koji je dao u SDT-u u kojem je naveo da je "često donosio odluku sa falinkama" i " preko koljena". Stanković je rekao da je u Tužilaštvu bio pod velikim stresom a kada je rekla da donosi odluke sa falinkama i "preko koljena" mislio je na osnovu sudijskog uvjerenja i kad nedostaje jedan element da bude siguran u svoju odluku.
Na pitanje drugog branioca, advokat Zdravka Begovića bivši sudija je rekao da je nelogično &nbsp;da je njegov iskaz danas precizniji nego u Tužilaštvu.
- U suštini radi se o istinitom iskazu i u Tužilaštvu. Vjerujte mi - kazao je Stanković.
Na što se advokat Begović nadovezao i rekao da mu ništa ne vjeruje.
Vesna Medenica je predočila sudskom vijeću da je 50 odsto odluka Stankoviću ukidano i da mu je zbog toga skrenuta pažnja dok je ona bila na čelu Vrhovnog suda.
Advokat Begović je rekao da od "ovog čovjeka zavisi sudbina Vesne Medenice" koji je kalupio predmete preko koljena.
-Iskaz je sračunat, &nbsp;iskonstruisan, da Vesnu Medenicu predstavi kao ženu koja i poslije godinu od prestanka funkcije može da drma crnogorskim pravosuđem, a svi su joj okrenuli leđa - kazao je Begović.
Medenica je kazala da kada se vidjela sa Stankovićem već 15 mjeseci nije bila u pravosuđu.
-Koliko sam uticaja imala vidi se po tome što sam sedam mjeseci bila u pritvoru. Koliko sam uticaja imala vidi se po tome što mi je pritvorski osnov bio tačka 1, kolege su sigurno mislile da ću iskočiti kroz prozor. Koliki uticaj sam imala vidi se i po mom sinu, bio je tri godine u pritvoru, tri puta je odbijeno jemstvo. Toliko o mom uticaju. Više me zovu kolege iz inostanstva nego kolege od kojih sam pravila ljude i odlične sudije. Nije trebalo da se nađem na optuženičku klupu - istakla je Medenica.
Ponovila je da nikada ništa nezakonito od kolega nije tražila.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem vještaka.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Stanković: Donio sam presudu u korist Carina, jer sam "popustio" pod pritiskom Vesne Medenice

Bivši ministar odbrane Slovenije i predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič u razgovoru za TVE poručuje da je Crna Gora imala jasniju evropsku i evroatlantsku orijentaciju prije 2020. godine, dok danas vidi rasipanje vlasti, rast spoljnog uticaja i zabrinjavajuće pritiske na medije.&nbsp;
Ističe da ima dilemu da li su aktuelni lideri zaista predani evropskom putu, te upozorava da članstvo u EU znači i odgovornost pred evropskim tužilaštvom.
TV E: Kako Vam danas izgleda Crna Gora, predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU? Da li primjećujete rast nacionalizma, klerikalizma, populističkih politika i kako biste je uporedili sa periodom kada ste kao slovenački ministar sarađivali sa crnogorskim vlastima?
Jakič: Svaki period ima neku svoju specifičnost i svoje karakteristike, ali u svakom slučaju, saradanja u periodu kada sam ja bio ministar i poslije toga do 2020. godine bila je vrlo dobra. U suštini, iako je to na neki način bilo i kritikovano, bio je jedan centar odlučivanja i taj centar je bio stvarno za Evropsku uniju, za NATO i moram reći na segmentu medija, nismo nikada imali pitanje slobode medija. Poslije 2020. godine dolazi do rasipanja vlasti, znate koliko je bilo predsjednika Vlada do sada već, kreiraju se novi centri moći, nije samo jedan, tu je vladajuća koalicija, tu je i veliki uticaj Crkve i još nekih struktura spolja. Moram reći da me malo zabrinjava, naročito kada vidim na polju slobode medija da se događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije. Mislim, kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada.
TV E: A eto, mi smo na primjer, zatvorili poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji. Pa koliko je onda realno da jedna država, za godinu dana zatvori oko 20 poglavlja, da li je moguće da se sva ta mjerila suštinski ispune ili će to biti štrikovi i formalnost? Takođe, šta će se sa Crnom Gorom dogoditi kada najzad uđe u EU, da li će doživjeti katarzu ili će biti možda još jedna Mađarska u tom sistemu?
Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da su stvarno, što bi rekli Englezi “dedicated” (predani / trude se maksimalno), znači posvećeni tom cilju. U tom kontekstu imam dilemu, ne znam kako će oni to napraviti, pošto vi imate dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU. Naročito ako gledaju na to da, kada si član EU onda si i pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo, jedan Senader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera. Tako da, u tom kontekstu, ne znam da li se može. Mislim da se može, ali nisam siguran da sa tako brzim zatvaranjem će biti tako brz i kvalitet. Iako, sa druge strane, svi mi koji dolazimo u Crnu Goru i podržavamo je na tom putu, smo za to da se uhvati taj momenat koji jeste sada u EU, da se Crna Gora učlani i možda će unutar tog članstva Crna Gora i suštinski ispuniti te sve uslove koje sada na brzinu zatvara.
TV E: Znači, ne očekujete kada postane članica EU da će u Crnoj Gori jačati maligni uticaji i da može biti taj “trojanski konj” o kome govore zvaničnici EU?
Pa mislim da je Evropska unija otporna na sve “trojanske konje”, naročito uticaje iz Rusije i Kine. Mislim da su barijere postavljene i da to EU neće dozvoliti. A mislim i da kad se završi taj proces do tada ćete imati još koje izbore, pa će možda doći na vlast oni koji stvarno žele biti dio tog evropskog liberalno-demokratskog prostora.

Tag: andrija-mandic