Skupština Crne Gore završila je rad za ovu godinu, potvrđeno je Portalu ETV. 
Iako je trebalo u 16 sati da počne Deveta sjednica Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025, to se nije desilo.
Nakon što su poslanici usvojili set zakona važnih za pristupanje Evropskoj uniji, izabrali Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda, razriješili ministra sporta i mladih Dragoslava Šćekića, izabrali članove Savjeta Centralne banke i Savjeta AMU, predsjednik parlamenta Andrija Mandić sazvao je Kolegijum.
Kako prenosi CdM, Mandić je saopštio da zbog komplikovane situacije u Zeti vezanih za gradnju postrojenja za prečišćavbanje otpadnih voda i bunta mještana Botuna i građana najmlađe crnogotske opštine, on danas ne može nastaviti da vodi sjednicu parlamenta.
Kako je kazao i poslanici Nove srpske demokratije neće učestvovati u nastavku današnje sjednice Skupštine Crne Gore.
Zvaničnog saopštenja iz Skupštine nema nakon održanog Kolegijuma, pa nije poznato kad je planirano zakazivanje nastavka neodražih sjednica.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skupština završila rad za ovu godinu, Mandić zbog situacije u Zeti nije želio da nastavi sjednicu

Predsjednik DPS-a Danijel Živković pozvao je danas u Skupštini predsjednika parlametna Andriju Mandića da se javno izjasni&nbsp;
- Vidite šta se dešava danas u Zeti, situacija je pred ivicom eksalacije i najavljuje se krvavi obračun i polaganje glave u Botunu. To je kazao jedan od lidera ove parlamentarne većine, tako da ste Vi ovdje obavezni da saopštite svoj stav po ovom pitanju i odgovorni ste. Vi ste uostalom i lider ove parlamentarne većine, a juće Vam je premijer jasno kazao i po pitanju Savjeta za odbranu i bezbjednost i Vašeg odnosa u ovoj većini. Ta vrsta kalkulacije i skrivanja glave je prošla. Ovdje mora da se podnese politička odgovornost, a Vi ste ovdje najodgovorniji jer čini osovinu ove većine. Kažete da je Milan Knežević Vaš partner, da ste sa njim toliko puta suzavac gutali, išli na suđenja, pa se postavlja pitanje šta je &nbsp;Vaš odnos prema ovome- kazao je Živković.
Poručio je Mandiću da je njegov partner kazao da će sjutra sa bagerima i buldožerima i kamionima krenuti da ruši ono što je prepreka u procesu izgradnje kolektora i da će padati mrtve glave. Podsjetio je da su 2019. godine sličnu retoriku slušali i pred glasanje o Zakonu u slobodi vjeroispovjesti.&nbsp;
- Danas, u pitanju je Vaš koalicioni partner koji najavljuje obračune u Botunu i krvave glave, Vi ćutite i pravite se da se ništa ne dešava, glasaju se zakoni, dok vidimo stotine građana tamo. Blokirane su saobraćajnice i kružni tokovi, građani ne mogu do aerodroma. Vi danas snosite odgovornost za ono što se može desiti u Crnoj Gori, jer je to najavljeno. Vi ste vlast i Vi morati odgovoriti građanima Crne Gore- poručio je Živković.
Predsjednik DPS-a upozorio je da je situacija vanredna i da ozbiljno prijeti da destabilizuje prilike u Crnoj Gori.
Mandić mu je odgovorio da je cijeli dan u Skupštini i da ne zna šta se sve dešava i govori u Zeti.
- Znam jedno, to je da se veoma radujem činjenici da je na demokratski način smijenjena vlast &nbsp;2019. bez kapljice krvi i da smo odbranili svetinje. Ja msilim da sve naše probleme unutar Crne Gore treba da riješimo smireno i dijalogom. Vi ste opozicija i imate smanjenu odgovornost i povećanu slobodu i možete reći i više od onih koji obavljaju funkcije- kazao je Mandić.
Dodao je da je tražio od premijera juče da se traži rješenje jer ne ovo nadležnost Vlade, te da neke crvene linije koje su bile razmaknute, da se sužavaju i da ne bi bilo dobro da uđemo u turbulentne situacije.
- Ja sam čvrsto uvjeren i radim u mojim nadležnostima da se pronađe rješenje- kazao je Mandić i dodao da on nije lider parlamentarne većine, jer je najbrojnija stranka premijerov PES.
Na kraju, Mandić je rekao da ovo nijesu teška vremena kao što su bila kad su se on, Knežević i Nebojša Medojević borili zajedno, na šta mu je Živković odgovorio da ga čudi što onda nije danas u Botunu sa njim, da dijeli borbu, te da očigledno sa pozicije vlasti se drugačije gleda.
B.M.

Živković Mandiću: Vaš kaolicioni partner poziva na krvavi obračun, Vi ste vlast i snosite odgovornost prema građanima

Predsjednik Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindzi Hojl prihvatio je poklon (sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu) od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića „isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima“.
To je, između ostalog, odgovoreno iz Hojlovog kabineta, politikološkinji za informisanje, novinarki, bivšoj odbornici u nikšićkom parlamentu Tatjani Knežević Perišić, na otvoreno pismo koje mu je uputila 5. decembra, iskazujući oštar protest zbog toga što je od Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je, na mjestu Njegoševe, podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori.
<h2>NEMA POLITIČKIH KONOTACIJA</h2>
- Predsjednik Hojl želi da Vam se zahvali na Vašem nedavnom pismu i na tome što ste s njim podijelili svoje viđenje. Molimo Vas da budete uvjereni da je prihvatanje poklona bilo zamišljeno isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima. Ujedinjeno Kraljevstvo cijeni svoje dugogodišnje prijateljstvo s Crnom Gorom i prepoznaje značaj međusobnog poštovanja u našim odnosima. Vaše zabrinutosti su pažljivo razmotrene i ostajemo posvećeni njegovanju dijaloga i saradnje koji odražavaju zajedničke principe i vrijednosti naših država – piše u dopisu koji je Knežević Perišić juče stigao iz Hojlovog kabineta.
Knežević Perišić zahvalila je na odgovoru ističući da se nada da je Hojl „u potpunosti razumio zabrinutost koju je željela iznijeti povodom prihvatanja poklona - naime, slike dugo srušene kapelice koju je sagradio Aleksandar Karađorđević tokom perioda okupacije Crne Gore“.
<h2>SIMBOL OKUPACIJE</h2>
- Takođe, želim jasno naglasiti da politika koju danas promoviše predsjednik Skupštine Crne Gore gospodin Andrija Mandić počiva na istom historijskom okviru koji je postavio Aleksandar Karađorđević početkom dvadesetog vijeka — politika koja je imala za cilj uskraćivanje Crnogorcima državnosti, prisvajanje naše slavne istorije i nasilno uklanjanje svih koji se nijesu slagali sa uništenjem crnogorske države. Upravo u ovom kontinuitetu simbolika poklona postaje posebno problematična i uznemirujuća – istakla je Knežević Perišić juče u dopisu Hojlovom kabinetu.
Objasnila je da joj je „iz tog razloga, kao Crnogorki koja je duboko svjesna i ponosna na svoju nacionalnu istoriju“, bilo „teško gledati kako gospodin Hojl prihvata tu sliku s osmijehom“.
- Za nas, ona je simbol okupacije Crne Gore, ubijanja njenih građana, rušenja kuća i progona. Smatram da je od presudne važnosti da se ovakve stvari sagledaju u kontekstu historijske i nacionalne osjetljivosti. Zahvaljujem vam na pažnji i nadam se da će se ovaj aspekt razmotriti sa dužnim uvažavanjem – napisla je Knežević Perišić.
A osim Hojlu, ona se 5. decembra protestnom notom obratila Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva, od kojih do danas nije dobila odgovor.
<h2>OTVORENO PISMO</h2>
Ona je Hojla, u pismu 5. decembra, podsjetila da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“.
- Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije – istakla je ona, pored ostalog.
Zamolila je Hojla da poštuje „osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje“.
- Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je u tom pismu Knežević Perišić.
Hojl nije Mandiću vratio dar, ali su, očito, u njegovom kabinetu ozbiljno razmotrili pismo Knežević Perišić i odgovorili joj da je poklon primljen isključivo kao gest pristojnosti.
Tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK Mandić je, 4. decembra, uručujući dar Hojlu, - sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu, krivotvorio istorijske činjenice, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.

Kaćuša Krsmanović

Hojl sliku kapele Karađorđevića prihvatio od Mandića isključivo kao gest učtivosti

Poglavlje 27, bez ovakvih projekata i odlučnih akcija u tom pravcu, ne može da se zatvori - poručio je premijer Milojko Spajić govoreći o postrojenju za prečišćavanje voda u Botunu. On je u tom kontekstu zahvalio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, ali i Upravi policije na današnjoj intervenciji. - Prvo bih da se zahvalim gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, Upravi policije koja je fenomenalno reagovala i u potpunosti u okviru zakona. Pokazala je demokratski kapacitet naše zemlje. Postoji pravo da se protestuje protiv bilo koje odluke. Ponosan sam na transparentno, demokratsko postupanje. To je evropski put kojim treba da teži Crna Gora - poručio je on. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.3819%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffoto-policija-pocela-obezbjedivanje-lokacije-u-botunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pitanje pročišćivača vode je, kaže Spajić, prvenstveno pitanje zdravstvenog karaktera. - Ponavljali smo koliko je benefita za građane. Za sve građane projekat Botuna je jako bitan i najbitniji interes je zdravstveni - rekao je on. Izbjegli smo, naglašava on, veliku finansijsku kaznu. - Mislim da je država zaštićena i sa te strane - decidan je on. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić mu je na to poručio da on nije lider koji ima 41 poslanika iz svoje stranke. - Nego morate da usaglašavate svoju politiku sa koalicionim partnerima. Koalicioni partneri ne misle ovako kao što mislite Vi, i negdje te crvene linije koje su ranije bile jako razmaknute, sa ovim postupcima naglo se sužavaju. Tako da insistiram da se razgovori nastave - rekao je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230141240_242516b479161b3bd1213baf411d8afdb0b77645ba0e843ece21bbb833d3c3d3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251230141240_242516b479161b3bd1213baf411d8afdb0b77645ba0e843ece21bbb833d3c3d3" data-rendition-name="original" width="947" height="582" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>Andrija Mandić - stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  Nijesu, kako je konstatovao, uspjeli da organizuju Savjet za odbranu i bezbjednost.&nbsp; - Novac je važan ali ne bih mu dao prioritet u odnosu na bilo kojeg pojedinca iz Zete - rekao je on dodajući da se plaši sljedećih akcija policije ako ne pronađu dogovor. <h2>Mandić se plaši upotrebe sile i potencijalnih povreda</h2> Na početku premijerskog sata, Mandić je poručio da ne podržava nikakvu upotrebu sile. - A boijm se da će doći do upotrebe sile koja bi mogla da ima i povrede, da neko bude ugrožen. To sigurno nije na dobro Crne Gore i mira i stabilnosti - naveo je on. Stoji, kaže, uz Milana Kneževića u odbrani da se ispoštuje ono što su odlučili građani Zete. - Na prvom mjestu su mir i stabilnost koji mislim da su ugroženi - naglasio je on. Želio bi, kaže, da nas premijer upozna sa čitavim tokom.&nbsp; - Znam šta je on zastupao, ali svakako želim da pronađemo rješenje jer vjerujem da nije pređena granica. Danas smo svjedoci nemilog događaja u Botunu. Rekao bih prvi put od 2020. godine da smo imali intervenciju, u kojoj niko nije povrijeđen - ali gdje se nijesu razbijale blokade - nego su građani bili na svojim mjestima. I to oni sa kojima smo Knežević, Medojević i ja borili protiv jednog tridesetogodišnjeg režima. Želio bih da dobijem odgovore od premijera Spajića. To je nestandardno, ali to je veoma važno uzimajući u obzir da smo imali puno razgovora na temu rješavanja problema prečišćača voda u Botunu - naveo je Mandić. Istakao je da je blokiran Aerodrom, saobraćajnice prema Petrovcu, željeznički prevoz... - Imamo situaciju gdje poslije intervencije imamo gore stanje u zemlji. Bio sam zagovornik da se to stanje prevaziđe tako što je bolje bilo i štetovati ono što treba da se štetuje ali da očuvamo mir i stabilnost i da na našem evropskom putu ne postoji nijedna prepreka. Nijesmo izgubili mogućnost da još razgovaramo ako su mir i stabilnost i život građana na prvom mjestu - rekao je Mandić. Crnom Gorom se, poručuje on, ne može upravljati kao državama koje imaju desetak miliona građna ili više. - Kada povrijedite nekoga i riječju a ne guranjem, ne daj Bože povredom, to se dugo pamti i čovjek se osjeća vrlo neprijatno. Pozivam Vladu, parlamentarnu većinu i premijera da pronađemo rješnje - rekao je Mandić. <h2>Anđušić: Preko 20.000 neadekvatno u javnoj upravi, Spajić: Zakon o tome će ubrzo biti u parlamentu</h2> Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić je saopštio da je preko 20.000 ljudi prekomjerno zapošljeno u javnoj administraciji. - Od toga 10.000 nema adekvatnu stručnu spremu. Imamo oko 200 funkcionera koji su nezakonito na funkcijama koje obavljaju - istakao je on. Spajić je, u odnosu na to, poručio da je menadžment upravljanja privrednih društava u državnoj svojini jedan od prioriteta u mjesecima koji slijede. - Zakon o tome će biti brzo u parlamentu. Imaćete priliku da se uvjerite u njegov kvalitet. Izrađen je u saradnji sa MMF-om i Evropskom komisijom. Imamo planove po pitanju monitoringa državnih preduzeća i krijterijuma za izbor organa upravljanja, sistem praćenja učinka itd. Mislim da ćete biti oduševljeni prijedlogom zakona i nadam se vašoj podršci - rekao je on. Sa druge strane, premijer tvrdi da je broj zaposlenih u javnoj upravi racionalizovan. - Što se tiče broja zaposlenih u javnoj upravi: on je racionalizovan sa smanjenjem udjela zaposlenih od 26 odsto - koji je bio 2021. godine - do 21.1 odsto, koliko je trenutno. Tako da govorimo o udjelu zaposlenih u odnosu na ukupne zaposlene. Naravno može mnogo bolje - naveo je on. <h2>Nula stanova i kredita za funkcionere</h2> Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitao je Spajića koliko je ova Vlada dodijelila stanova funkcionerima. - Odgovor je: nula kvadrata - i stanova i povoljnih kredita - kazao je Spajić. On je dodao da su na Veljem brdu planirani stanovi za sve građane. <h2>Abazović: Neko će morati da odgovara za TE Pljevlja, Spajić: Za sve tvrdnje imate nadležne organe</h2> Poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović ocijenio je da Spajić možda živi u paralelnom univerzumu - pa da ga zato ne interesuje što se dešava ovih dana u Crnoj Gori. - Crna Gora je osvanula sa intervencijom policije gdje su uhapšene 54 osobe. Osvanula je sa time oće li se ugasiti kotlarnica u Pljevljima po nalogu inspekcije ili ne. Trenutno je blokada puta prema Aerodromu, željeznici, a mi čekamo prve turiste koji trebaju da dođu na primorje na proslavu praznika. Juče su se stotine kamiona vozile Podgoricom iz protesta, protest u Pljevljima zbog zagađenja, tražili smo neke papire i dokumenta, a vi se pravite da je sve med i mlijeko i falite jedni druge rezultatima - dok se ovdje dešava nešto što ne bi trebalo, a naročito ne uoči praznika - rekao je Spajić. U četiri ujutru se, kaže on, hapse organizovane kriminalne grupe ili ljudi koji imaju mogućnost da pruže organizovani otpor. - Policija je mogla i u devet, 10 i u 11 jujutru. Tamo su građani bili evo dva mjeseca. Ne znam što će biti odluke nekadašnjeg DF-a, ja mislim da su oni u vječitoj trgovini. Zna da se da je izbor direktora Uprave policije (Lazara Šćepanovića) u punom mandatu bio jer to nije htio da uradi u v.d. mandatu... - naveo je on. On je Spajića pitao je li Termoelektrana Pljevlja puštena u rad u skladu sa zakonom i važećim propisima. - Zamolio sam premijera da ovdje, pred licem crnogorske javnosti, pokaže dokumenta ako je sve urađeno u skladu sa zakonom. Nijesam vidio da je pošao zvanično da podrži ljude u Pljevljima - odakle je on. Sa istim žarom nijesam protiv TE, bilo čega što bi nanijelo neku štetu Crnoj Gori. Jesam za to da se poštuju propisi. Neko će, za to što se tamo desilo, morati da odgovara - ocijenio je on. Spajić mu je odgovorio da su nadležni organi tu za sve nepravilnosti za koje tvrdi da postoje. - Pođite u tužilaštvo tvrdnje i dokaze. Mislim da su naši organi otvoreni za vaše tvrdnje. Tužilaštvo radi sjajan posao. Potpuno su nezavisni. Pozivam ih da rade i na ovom slučaju. Nedoumice treba da se razriješe na pravnom a ne političkom terenu - naevo je Spajić. Ocijenio je da je Abazovićev žar nedostajao kad je on bio premijer. - Znate da je najveći zagađivač u Pljevljima lokalne kotlarnice koje su godinama i decenijama bile problem. Kada sam išao u Osnovnu i srednju školu u Pljevljima niko se nije okretao na zagađenje koje je bilo veće nego danas. Upravo smo na pragu da riješimo to zagađenje. Imamo plan da do maja imamo rješenje za završetak ekološke rekonstrukcije elektrane i da imamo napredak u poslu vrijednog 8.8 miliona eura i za toplifikaciju Pljevalja - naveo je Spajić. Nakon njegovog izlaganja Abazović pročitao je pisani odgovor premijera Spajića u kojem se navodi da „rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE još nije donijeto“. <h2>Bečić: Policija je nezavisna, Zirojević: Sa njima imate veze samo kad vam odgovara&nbsp;</h2> Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević pitao je je li juče ili sinoć bila sjednica Vlade gdje su bile određene kadrovske promjene. U tom kontekstu je naglasio da je potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić izjavio da nema nikakve veze sa postupanjem policije u Botunu. - Treba citirati korektno ako se poziva na mene. Ja sam precizno saopštio da se držim zakona nadležnosti i da neću raditi i pretvarati sektor bezbjednosti u ono u što su neki od mojih prethodnika. Ako je nekom neobično da postoji zakon u kojem je zapisano da je policija operativno nezavisna u svom postupanju... - odgovorio mu je Bečić. Zirojević ga je podsjetio da on predstavlja partjiu koja je pozvala sektor bezbjednosti da upotrijebi silu nad građanima, jer će u suprotnom srušiti vladu, kada je bilo okupljanje na Belvederu, te da je likovao kada je uhapšena bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović. - I tada ste i te kako imali veze sa radom Uprave policije, danas - kako vidimo - nemate. Podsjetiću da se iz vaših redova svakodnevno u plenarnoj sali najavljuju hapšenja, a danas kad se ovo dešava u Botunu - vi sa tim nikakve veze nemate... Podsjetiću na konstantne hvalospjeve na rad policije, a danas kada vam to odgovara - sa tim nikakve veze nemate... Govorili ste o maksimalnoj trpeljivosti - koju ste trebali da pokažete i prema građanima, uglavnom ženama i licima starije dobi, koji su se okupili pod Goricom braneći Ustav ove države. Njih ste zasuli suzavcem. Podsjetiću i da je Branislav Nenezić iznio ozbiljna saznanja za Dragalj i ne bi trebalo ni prema tome trebalo da pokazujete toliku trpeljivost - već ste, umjesto dva saobraćajna policajca, trebali da pošaljete nekoga da zaista provjeri šta se tamo dešava i da pođe - ne do prve crkve, nego dalje - rekao je on. Zirojević je pitao Spajića smatra li da dio parlamentarne većine opstruira put u EU, namećući teme poput jezika, zastave, državljanstva, promjena Ustava i sličnih pitanja. - Dok hrlite ka Evropi, vi imate otvorenu opstrukciju zatvaranja poglavlja 27, vama funkcioneri ne mogu preko Debelog brijega, jedan politički subjekt samo čeka priliku da nas što prije posvađa sa Hrvatskom, pričaju bajke o Podgoričkoj skupštini. Za to vrijeme, dio poslaničkog kluba vam je na jednoj, a dio na drugoj ili trećoj strani, insistira se na zakonima koji mogu imati koban uticaj po naš evropski put - konstatovao je on.

Anja Ivanović

Spajić: UP reagovala fenomenalno i u okviru zakona; Mandić: Morate da usaglašavate svoju politiku sa koalicionim partnerima koji ne misle kao Vi

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopštio je da je, zbog današnjih dešavanja u Botunu i Zeti, zatražio hitno održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Kako je naveo, uspostavio je kontakt sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, koji je ranije za danas u 13 časova zakazao nastavak sjednice Savjeta, te zatražio da se ona održi “što je moguće prije”.
Mandić je dodao da još nije uspio da stupi u direktnu komunikaciju sa predsjednikom Vlade, kojem je takođe želio da prenese zahtjev za hitno zasijedanje.
– O ovome što se desilo u Botunu treba da razgovaramo mi u Savjetu, a naravno da postoje i nadležna tijela Vlade Crne Gore koja se mogu pozabaviti ovim velikim problemom – poručio je Mandić.
Istakao je da je Crnoj Gori “potreban mir, stabilnost i dobra rješenja”, te izrazio uvjerenje da će, nakon razgovora i uvida u sve informacije, biti moguće pronaći adekvatno rješenje za, kako je naveo, krizu sa kojom se zemlja danas suočava.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DO2P3Hn-X8SE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić traži hitnu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost povodom događaja u Botunu

Poslanici su sa 54 glasa podržali odluku da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ostane na funkciji sutkinje Ustavnog suda do izbora novog sudije ove sudske instance.
Ovu odluku su podržali svi prisutni poslanici u parlamentu, nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je njoj 27. decembra istekao mandat.
- Kad sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlagač ne predloži ili Skupština na izabere novog sudija, Skupština će donijeti odluku o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda kome je istekao mandat i odluku da nastavi da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog, ali ne duže od godinu - obrazložio je Mandić.
Podsjetio je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
- S obzirom na to da se Skupština još nije izjasnila o ovom prijedlogu, u obavezi smo da donesemo odluku da Lopičić prestaje funkcija zbog isteka mandata, te da nastavlja da vrši funkciju sutkinje do izbora novog - rekao je Mandić.
Ova odluka, kako dodaje, stupa na snagu danom donošenja.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je pitala da li to znači da neće izabrati kandidata Milatovića, ističući da je Lopičić napunila 66 godina.
- Da li je politika inata i osvete jača od politike osvete, te da li se vraćamo u 19. vijek ili idemo u Evropu - upitala je Ćinćur.
Mandić je rekao da će, prema njegovim informacijama, Krstonijević biti izabran u utorak.
- Mislim da za to postoji većina, ali moramo da donesemo odluku koja će da reguliše ovo - naveo je Mandić.
J. B.&nbsp;

Lopičić nastavlja da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda do izbora novog

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Slobodan Jovanović

Eskapizam ili ambivalencija

Danilo Mandić, who is charged with causing general danger, serious bodily harm, illegal possession of weapons and vehicle theft, has had his detention extended, the ETV Portal was informed by the Basic Court.
- By a decision of the out-of-court panel of this court dated December 25th, the detention of the defendant Danilo Mandić has been extended - the response submitted to our portal states.
Danilo Mandić is the nephew of Andrija Mandić, the President of the Parliament of Montenegro.
He was engaged as the private security guard of his uncle, Andrija Mandić. On the night of April 19th one person was wounded on Ivan Crnojević Boulevard.
The investigation against Danilo Mandić was conducted by the Higher State Prosecutor’s Office, but after evaluating all the evidence, it determined that the case falls under the jurisdiction of the Basic State Prosecutor’s Office because, as they explained, the accused did not have the intent to kill Darko Perović and Aris Turković. In the shooting, Perović was injured.

Marija Žižić

Danilo Mandić’s detention extended

Ne treba bježati od pitanja koja su politički legitimna, ali moje mišljenje je da u ovom trenutku fokus treba da bude na članstvu u Evropskoj uniji, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Novu M komentarišući izjave predsjednika Skupštine Andrije Mandića da treba promijeniti ustavni status srpskog jezika.
- U Crnoj Gori po posljednjem popisu najveći broj ljudi govori sprskim jezikom, veliki broj govori crnogorskim.Treba napraviti dobronamjeran dogovor i ići naprijed- kazao je predsjednik Crne Gore i istakao da, po ovom pitanju, ne želi da staje na ovu ili onu stranu.
Milatović je naglasio da pitanje jezika jeste legitimno, ali trenutno fokus treba da bude na onom što nam je zajednički imenitelj, a to je članstvo u EU.
Ponovio je da on ne stavlja ove teme na sto, već da je to pitanje parlamentarne većine, te da &nbsp;možda nakon članstva u EU treba pristupiti &nbsp;jednom inkluzivnom dijalogu i govoriti o ovim pitanjima.
- Pitao sam da li iko u Crnoj Gori zna u čemu je razlika između službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi, i ja ne vidim na koji način to mene čini manje Crnogorcem- kazao je Milatović.
Smatra da za ustavnu izmjenu službenog jezika u ovom trenutku nema dovoljno podrške.&nbsp;
- Ustav je tu jasan, potrebna je kvalifikovana većina u Skupštini i tri petine građana na referendumu da se izjasni tako da bi se Ustav promijenio u odnosu na trenutno stanje- podsjetio je Milatović.
Predsjednik Crne Gore, osvrćući se na politiički program dijela skupštinske većine, kazao je da se može legitimno reći da su naredni parlamentarni izbori ustvari izbori za skupštinu koja će promijeniti Ustav, te da će se onda vidjeti mišljenje glasača o tom pitanju.
Na kraju je još jednom naglasio da, bez obzira na političku legitimnost pitanja koja je postavio Mandić oko statusa jezika, on smatra da članstvo u EU ipak u ovom trenutku treba da je u fokusu.

Milatović: Pitanje jezika legitimno, ali fokus treba da bude članstvo u EU

Božić je praznik koji nas podsjeća na univerzalne i trajne vrijednosti čovjekoljublja, međusobnog poštovanja, solidarnosti i razumijevanja, kao i na značaj praštanja i zajedništva u vremenima izazova - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitajući Badnji dan i Božić po gregorijanskom kalendaru nadbiskupu barskom monsinjoru Roku Đonlešaju, biskupu kotorskom monsinjoru (fra) Mladenu Vukšiću, sveštenstvu, monaštvu i svim vjernicima Rimokatoličke crkve u Crnoj Gori.
Upravo te vrijednosti, kaže on, predstavljaju čvrst temelj na kojem možemo graditi skladno i stabilno društvo.
- Vama, sveštenstvu, monaštvu i svim vjernicima Rimokatoličke crkve upućujem srdačne čestitke povodom Badnjeg dana i Božića, sa iskrenom željom da ove svete praznike provedete u miru, zdravlju i radosti, okruženi svojim najmilijima - naveo je on.
Neka, dodaje on, radost i svjetlost Božića budu podsticaj da kroz otvoren dijalog i međusobno uvažavanje, zajedno doprinosimo izgradnji sigurnije, pravednije i prosperitetnije budućnosti naše Crne Gore.
- Uz najbolje želje za mir, zdravlje i blagostanje, neka Božić donese toplinu, nadu i radost u vaše domove i srca - zaključio je Mandić.

Mandić: Božić nas podsjeća na univerzalne i trajne vrijednosti čovjekoljublja, međusobnog poštovanja, solidarnosti i razumijevanja

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu 2026. godinu!
Iza nas je godina obilježena brojnim izazovima koji su testirali društvo, institucije i svakodnevni život građana. U novu ulazimo s optimizmom i željom da vam donosimo pregršt dobrih, povoljnih i konstruktivnih vijesti, koje će voditi stabilnoj i boljoj budućnosti.&nbsp;
Zahvalni smo vam na povjerenju i podršci koje ste nam pružali tokom cijele godine!
Čitamo se i u 2026!

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu Novu godinu!

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Da klerikalizacija države Crne Gore metastazira i prijeti njenom uništenju kao sekularne i građanske države potvrđuje i najnovija odluka Vlade Crne Gore od 29.12. 2025. godine da nastavi da finansira rad vjerskih škola Medrese „Mehmed Fatih“ i vjerske škole Gimnazija „Sveti Sava”. Za 2025. godinu Vlada svakoj od ovih škola iz budžeta dodjeljuje po 800 hiljada eura.
Za svoju odluku Vlada se pozvala na član 139 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i član 56, stav 2, Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Oba Zakona predviđaju da licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Imaju pravo!
Ovdje se logično nameće pitanje da ako licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore, da li privatne licencirane laičke škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju isto pravo? Da napomenem da je Ustavom Crne Gore zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu (član 8 Ustava).
Ustavni sud bi morao da razmotri ustavnost članova ovih Zakona koji predviđaju finasiranje rada vjerskih škola u odnosu na član Ustava 14 o odvojenosti vjerskih zajednica od države. Dobro bi bilo da razmotre po ovom pitanju rješenja sudova u Sjedinjenim Američkim Dražavama, Francuskoj i Sloveniji.
Pošto pomenuti zakoni predviđaju da vjerske škole imaju pravo na finansiranje iz budžeta, postavlja se pitanje ko je odlučio da se ovim školama dodijeli novac, da ostvare to pravo? Odgovor je: Vlada, ali na osnovu čega? Na osnovu ispunjenja neustavnih zakonskih rješenja? Ne treba zaboraviti da je Vlada finansirala za osnivanje školu "Sveti Sava" i u godini kada nijesu imali učenika i nastave.
Očigledno je da Vlada oboljela od Crkva Srbije, da je klerikalizacija države u fazi metastastke bolesti. Crkvi Srbije se poklanja zemlja diljem Crne Gore, dodjeljuju joj se sredstva iz budžeta i evo gradi vjerska škola.
Ministar pravde koji će potpisati rješenje o transferu novca školama trebalo bi da odgovori na sljedeća pitanja: sa kim Vlada sklapa sporazum o finansiranju škole, sa vjerskom zajednicom ili sa školom? Opštim zakonom o obrazovanju je propisano da se taj ugovor potpisuje sa školom. Potpisuje li se sa Medresom? Da li je Medresa dobila licencu da bi imala pravo na finansiranje? Da li se zna, kada je u pitanju licenca, koliki broj učenika može da godišnje upiše vjerska gimnazija "Sveti Sava"? Ne zna, jer toga u licenci nema, ali to ne smeta ni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.
Kako su Vlada i ministar pravde donijeli odluku da se "Medresi" i vjerskoj gimnaziji za godinu dodijeli isti iznos sredstava? Postoji li neki pravilnik za dodjelu sredstava za finansiranje rada škola, da li Ministar pravde zna da ove škole imaju različite uslove za rad, da imaju različit broj učenika i angažovanih nastavnika? Da li je Ministru poznato da Zakon o slobodi vjeroispovijeti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica propisuje da se vjerske škole finansiraju srazmjerno broju učenika?
Ministarstvo finansija se pridružuje ovom bezakonju i daje pozitivno mišljenje za podršku vjerskim obrazovnim ustanovama, iako u budžetu za 2025. nijesu bila predviđena sredstva za to.
I na kraju, nešto neočekivano i neviđeno do sada. "U konačnom, ministar pravde mr Bojan Božović zaključiće sa vjerskim školama Ugovore o finansiranju tih obrazovnih ustanova u narednom petogodišnjem periodu."
Ko je došao na ideju i zašto da se uradi ovako nešto i može li to da se uradi i bude zakonito? Mandat ova Vlade prestaje 2027. godine, a Vlada potpisuje ugovor o finansiranju škola do 2030? Jedan od odgovora može biti ono što sam već napisao da je ova Vlada oboljela od Crkve Srbije i da se oni ne liječe od te bolesti.

Ima li kraja bezakonju?

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz promjenljivu oblačnost u sjevernim predjelima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, krajem dana ili tokom noći u slabljenju.
Jutarnja temperatura od minus 11 do tri, najviša dnevna od minus osam do osam stepeni.

Danas pretežno sunčano, do osam stepeni

Uzet je istorijski kontekst, diversifikacija svih haplogrupa, raznolikost svih markera i došli su do zaključka da su Petrovići najvjerovatnije sa područja sjeverno od Skadra i da pripadaju malisorskim korpusu, starobalkanska koja je opstala milenijumima na tom prostoru - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istraživač i predsjednik Udruženja ,,Crnogorski DNK kod” Arben Murić.
Pored testiranja muških i ženskih linija se Udruženje bavi, objašnjava Murić, autosomalnim testiranjem, a autosomalna testiranja su par hromozoma koji čine fenotip, kako neko izgleda čine ta 22 hromozoma.
- Bitno je kada se hromosomi analiziraju, pošto se nasljeđuju i od oca i od majke i mješavina tih hromozoma može da nam ukaže na porijeklo odakle potičemo, ko smo, šta smo i kakvu genetsku strukturu i mješavinu imamo u nama, bitni su kao dopuna u drugim i ostalim istraživanjima genetskim koje radimo u Crnoj Gori i šire - rekao je Murić.
Tri testirana muškarca iz porodice Petrović, na sopstveni zahtjev, dodaje Murić, jer su htjeli da znaju o svom porijeklu, o kome se godinama manipuliše.
Kaže da su istraživanjem pokušali da dublje dođu do korijena crnogorske dinastije Petrović, što su i uspjeli analizom Petrovića na dubinske testove i dodatno prebacili te testove na jače baze podataka gdje su upoređivali sa ostalim uzorcima na filogenetskim stablima.&nbsp;
- Filogenetsko stablo je stablo čovječanstva koje nam pokazuje kako je tok ljudske evolucije razgranat kroz istoriju i kroz vrijeme i onda smo mogli da ih pozicioniramo na jednoj od tih grana, faktički genetskom forenzikom smo došli do njihovih markera, do ljudi koji se sa njima podudaraju, inače muškaraca koji nemaju veze sa Petrovićima ali se podudaraju u toj liniji. Na osnovu tih studija smo mogli da dođemo do pravog zaključka odakle Petrovići mogu da potiču… Shvatili smo da uzorak iz Albanije i Grčke imaju istog pretka i isto porijeklo kao Petrovići, oni su se razgranali, dok je grupa ljudi iz Crne Gore koja je nosila taj marker ostala u Crnoj Gori - zaključio je Murić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBBw_HoxfzQ0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: andrija-mandic