Danilo Mandić, who is charged with causing general danger, serious bodily harm, illegal possession of weapons and vehicle theft, has had his detention extended, the ETV Portal was informed by the Basic Court.
- By a decision of the out-of-court panel of this court dated December 25th, the detention of the defendant Danilo Mandić has been extended - the response submitted to our portal states.
Danilo Mandić is the nephew of Andrija Mandić, the President of the Parliament of Montenegro.
He was engaged as the private security guard of his uncle, Andrija Mandić. On the night of April 19th one person was wounded on Ivan Crnojević Boulevard.
The investigation against Danilo Mandić was conducted by the Higher State Prosecutor’s Office, but after evaluating all the evidence, it determined that the case falls under the jurisdiction of the Basic State Prosecutor’s Office because, as they explained, the accused did not have the intent to kill Darko Perović and Aris Turković. In the shooting, Perović was injured.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Danilo Mandić’s detention extended

Ne treba bježati od pitanja koja su politički legitimna, ali moje mišljenje je da u ovom trenutku fokus treba da bude na članstvu u Evropskoj uniji, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Novu M komentarišući izjave predsjednika Skupštine Andrije Mandića da treba promijeniti ustavni status srpskog jezika.
- U Crnoj Gori po posljednjem popisu najveći broj ljudi govori sprskim jezikom, veliki broj govori crnogorskim.Treba napraviti dobronamjeran dogovor i ići naprijed- kazao je predsjednik Crne Gore i istakao da, po ovom pitanju, ne želi da staje na ovu ili onu stranu.
Milatović je naglasio da pitanje jezika jeste legitimno, ali trenutno fokus treba da bude na onom što nam je zajednički imenitelj, a to je članstvo u EU.
Ponovio je da on ne stavlja ove teme na sto, već da je to pitanje parlamentarne većine, te da &nbsp;možda nakon članstva u EU treba pristupiti &nbsp;jednom inkluzivnom dijalogu i govoriti o ovim pitanjima.
- Pitao sam da li iko u Crnoj Gori zna u čemu je razlika između službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi, i ja ne vidim na koji način to mene čini manje Crnogorcem- kazao je Milatović.
Smatra da za ustavnu izmjenu službenog jezika u ovom trenutku nema dovoljno podrške.&nbsp;
- Ustav je tu jasan, potrebna je kvalifikovana većina u Skupštini i tri petine građana na referendumu da se izjasni tako da bi se Ustav promijenio u odnosu na trenutno stanje- podsjetio je Milatović.
Predsjednik Crne Gore, osvrćući se na politiički program dijela skupštinske većine, kazao je da se može legitimno reći da su naredni parlamentarni izbori ustvari izbori za skupštinu koja će promijeniti Ustav, te da će se onda vidjeti mišljenje glasača o tom pitanju.
Na kraju je još jednom naglasio da, bez obzira na političku legitimnost pitanja koja je postavio Mandić oko statusa jezika, on smatra da članstvo u EU ipak u ovom trenutku treba da je u fokusu.

Portal ETV

Milatović: Pitanje jezika legitimno, ali fokus treba da bude članstvo u EU

Božić je praznik koji nas podsjeća na univerzalne i trajne vrijednosti čovjekoljublja, međusobnog poštovanja, solidarnosti i razumijevanja, kao i na značaj praštanja i zajedništva u vremenima izazova - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitajući Badnji dan i Božić po gregorijanskom kalendaru nadbiskupu barskom monsinjoru Roku Đonlešaju, biskupu kotorskom monsinjoru (fra) Mladenu Vukšiću, sveštenstvu, monaštvu i svim vjernicima Rimokatoličke crkve u Crnoj Gori.
Upravo te vrijednosti, kaže on, predstavljaju čvrst temelj na kojem možemo graditi skladno i stabilno društvo.
- Vama, sveštenstvu, monaštvu i svim vjernicima Rimokatoličke crkve upućujem srdačne čestitke povodom Badnjeg dana i Božića, sa iskrenom željom da ove svete praznike provedete u miru, zdravlju i radosti, okruženi svojim najmilijima - naveo je on.
Neka, dodaje on, radost i svjetlost Božića budu podsticaj da kroz otvoren dijalog i međusobno uvažavanje, zajedno doprinosimo izgradnji sigurnije, pravednije i prosperitetnije budućnosti naše Crne Gore.
- Uz najbolje želje za mir, zdravlje i blagostanje, neka Božić donese toplinu, nadu i radost u vaše domove i srca - zaključio je Mandić.

Mandić: Božić nas podsjeća na univerzalne i trajne vrijednosti čovjekoljublja, međusobnog poštovanja, solidarnosti i razumijevanja

Sistematski se radi na tome da se progresivno, građansko, multietničko i sekularno društvo pretvori u retrogradno, nacionalističko i klerikalno okruženje, u kojem se afirmišu nazadne ideologije, a osuđeni zločinci glorifikuju i slave. Zbog takve politike, Crna Gora danas prolazi kroz duboko institucionalno, kulturno i civilizacijsko posrnuće, kazao je predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović na panel konferenciji pod nazivom „Quo vadis Montenegro“, u organizaciji Fondacije Gusinje, udruženja crnogorskih iseljenika u Njujorku.
Šehović je, kako se navodi u saopštenju, istakao da današnja Crna Gora ni izbliza, u onom najvažnijem, vrijednosnom smislu, ne liči na onu koja je 2020. godine predata u ruke novoj parlamentarnoj većini.
- Dijaspora oduvijek bila i da mora ostati jedan od ključnih stubova crnogorske države i politike - dodao je Šehović.
On je naglasio da su njeni predstavnici uvijek na jasan i odgovoran način razumijevali i percipirali političke prilike u Crnoj Gori.
Poslanik u Skupštini Crne Gore Nikola Zirojević je ocijenio da nikada nije bilo više laži i prevare, a nikada manje ljubavi prema državi u redovima onih koji vrše vlast.
- Nije Andrija Mandić i njegova politika jedini problem. Imate Demokrate koje na unutrašnjem planu razaraju institucije sistema, dok na spoljašnjem planu rade sve da zaustave evropski put Crne Gore. Imate PES koji sve ovo nijemo posmatra, dok više od polovine njih podržava navedenu politiku. I imate one koji su legitimizatori svega ovoga, predstavnike bošnjačke i albanske manjinske partije. Dobro je što ste prozreli tu politiku i dobro je što takvi nijesu dobrodošli kod vas - rekao je on.
Zirojević je, osvrćući se na ekonomsku situaciju u državi, rekao da su cijene hrane u njujorškom Trump Toweru približno iste kao u podgoričkom City kvartu, te da to dovoljno govori o tome kako se živi u Crnoj Gori.
Konferencija je bila prilika da, sa predstavnicima crnogorske dijaspore, razmijene stavove i mišljenja o brojnim temama, dominantno uključujući političke i ekonomske teme.
Kako se navodi u saopštenju, zaključak panel konferencije bio je da saradnja sa dijasporom mora biti intenzivirana, te da Crna Gora, kao matica, ne smije zaboraviti one koji su, usljed različitih okolnosti, napustili svoja ognjišta i bolji život zasnovali u inostranstvu.

Šehović i Zirojević: Crna Gora doživljava institucionalno, kulturno i civilizacijsko posrnuće

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Tamara Klikovac

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od vijeća Apelacionog suda da optužene u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarniih izbora 16. oktobra 2016. godine oglasi krivim jer je, prema njihovom stavu, nesporno dokazana krivica agenata GRU -a - Eduarda Šišmakova, Vladimira Popova ali i lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića, Milana Kneževića i još devet osoba. U ovom predmetu do sada su donesene tri presude. Prvu presudu donijela je sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša i sve optužene osudila je na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu odluku i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu, sudija Zoran Radović, oslobodio je sve optužene, ali se Specijalno državno tužilaštvo žalilo na tu presudu. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, koju je pročitala, sudija izvjestilac Zorica Milanović, dokazano je "da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu organizaciju čiji je cilj bio da se nasilno promijeni vlast u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Tužioci smatraju da je u kriminalnoj organizaciji nesporna uloga Mandića, Kneževića, Mihaila Čađenovića, penzionisanog generala srpske Žandarmerije Bratislava Dikića ali i sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanje Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristine Hristić, Branke Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1511" loading="lazy" alt="Bratislav Dikić"> </figure>  Iako u oslobađajućoj odluci sudija Zoran Radović navodi da je iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića nelogičan i da mu se ne može vjerovati, Specijalno državno tužilaštvo je bilo drugačijeg stava. - Iskaz svjedoka saradnika potvrđen je materijalnim dokazima. Postoji trag novca da mu je uplaćeno 800 dolara pred dolazak u Moskvu na sastanak sa Eduardom Šišmakovim. Taj novac mu je uplatio Šišmakov. Sud tvrdi da nije došlo do njihovog susreta ali da je sudsko vijeće cijenilo sve činjenice prihvatilo bi iskaz Sinđelića kao istinit. Sinđelić je uveden preko pasoške kontrole da bi ostao neevidentiran i neprimijećen. To je završio Šišmakov jer je bio obavještajac - navodi se u žalbi SDT-a. Ukazali su i na 125.000 eura i opremu koje je Sinđelić predao. Iako je stav suda da nema dokaza da je novac od jednog od organizatora - Šišmakova, tužioci smatraju da je jasno da je novac dobio od ruskog državljanina i da je oprema koja je zaplijenjena bila pogodna za izazivanje nerede. Tužioci su u žalbi ukazali i na izjavu svjedoka Mirka Velimirovića koji je dan uoči planiranih nereda i napada došao u Crnu Goru i pred vlastima razotkrio namjere kriminalnog djeovanja. - Utvrđeno je da je Velimirović postupao po nalogu Siniđelića a on po nalogu Šišmakova - stav je tužioca. Oni smatraju da je Šišmakov predao dva telefona Sinđeliću i da je bilo "devet specijalnih brojeva koji počinju sa 44 ". Iz te serije, kako su objasnili, pet brojeva registrovano je na Zlatiboru i Čajetina. Telefoni su, prema nalazima vještaka, aktivirani 13. oktobra. Osim tih pet brojeva koje su registrovani na Zlatiboru, specijalne brojeve, prema stavu SDT-a, imali su Šišmakov, Sinđelić, a dva su, kako se osnovano sumnja, pripala Milanu Kneževiću. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva navodi se da je vještak za telekomunikacije Predrag Boljević ukazao u nalazu da se 15. oktobra 2016. godine poklapa kretanje okrivljenog Kneževića i ta dva specijalna broja&nbsp; Specijalno državno tužilaštvo se u žalbi osvrnulo i na iskaz Bratislava Dikića koji je u prvoj odbrani negirao krivicu da bi kasnije priznao krivična djela. Iz njegovog telefona ekstrakovani su podaci među kojima je bila i mapa Skupštine. Tužilaštvo smatra da je nesporno učešće i Andrije Mandića i da je njegova uloga bila da izdaje uputstva i vrbuje. Na sjutrašnjem ročištu pred vijećem sutkinje Vesne Moštrokol biće pročitani odgovori advokata na žalbu Specijnog državnog tužilaštva.

SDT: Mandić vrbovao i davao uputstva, a Kneževićevu ulogu razotkrili specijalni brojevi

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Danijela Jovanović

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Cilj Andrije Mandića i Milana Kneževića je da ispune želje, očekivanja i planove zvaničnog Beograda, a zvanični Beograd mora da spriječi završetak pregovora između Crne Gore i Evropske unije i ubrzano članstvo u EU – kazao je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vujovic-cilj-mandica-i-knezevica-je-da-ispune-zelje-zvanicnog-beograda">Pobjedu</a> Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), povodom ponovnog pokretanja identitetskih pitanja od šefa parlamenta Mandića, i to u trenutku kada je veoma aktuelna priča o zatvaranju pet poglavlja i uspješnom putu naše države ka EU. 
Mandić je, na prijemu povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, za Pobjedu kazao da najviši pravni akt, usvojen prije gotovo dvije decenije, ne odslikava u potpunosti stvarno stanje u društvu, da je veliki broj odredbi tog propisa „sazreo za usklađivanje sa savremenom državom“, te da treba „upodobiti“ i status srpskog jezika.
- Kad govorimo o postupcima koje povlači gospodin Mandić, mislim da postoji kontinuitet poteza koji imaju za cilj da destabilizuju Crnu Goru i homogenizuju njihovo biračko tijelo – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, građani možda misle da postoji neka bitna razlika između poteza koje povlači Milan Knežević i onih koje povlači Mandić.
- Međutim, to može biti samo na nekom taktičkom nivou, kad govorimo o nekoj vremenskoj dinamici. Kada govorimo konkretno o ovim pitanjima, cilj Mandića i Kneževića je da ispune želje, očekivanja i planove zvaničnog Beograda. Zvanični Beograd mora da spriječi završetak pregovora između Crne Gore i Evropske unije i ubrzano članstvo u EU – istakao je Vujović za Pobjedu.
Kazao je da, politički gledano, nije realno očekivati da se Ustav može u ustavnoj, preciziranoj proceduri promijeniti.
- To znači da bi ova konkretna pitanja trebalo promijeniti dvotrećinskim odlučivanjem u parlamentu koje bi kasnije pratila i odluka na referendumu podržana od tri petine upisanih birača. To je, politički gledano, nerealno očekivati – istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, paralelno sa tim dešava se proces imenovanja kandidata Andrije Mandića i ekstremnih srpskih političkih partija koji bi, po njima, trebalo da obezbijede na neustavan način promjene Ustava.
- Mislim da je to razlog zašto je dat ovakav značaj izboru članova Ustavnog suda. Realno gledajući, sudije Ustavnog suda ne odlučuju o velikom broju politički značajnih pitanja, ali očigledno, kada govorimo o eventualnoj promjeni Ustava Crne Gore, oni dobijaju na značaju kao institucija koja bi bila uključena u proces određivanja da li je određena procedura ispravna ili ne, iako je Ustav u ovom konkretnom slučaju veoma jasan – kazao je Vujović.
Rekao je da vidi dvije povezane stvari – s jedne strane destabilizacija Crne Gore i s druge, pokušaj kontrole nad Ustavnim sudom i pokušaj, u krajnjoj liniji, promjene Ustava na neustavan način, jer, kako je kazao, posebnu ulogu bi imao Ustavni sud pod punom kontrolom Demokratskog fronta, odnosno partija pod kontrolom zvaničnog Beograda i Moskve.
- Sve bi to negdje, ukoliko bi se otišlo toliko daleko, imalo za cilj ne samo destabilizaciju, nego i stvaranje određenih konflikata, gdje bi se pokušalo da se nasilno promijeni Ustav i, eventualno, jednom dramatičnom destabilizacijom Crne Gore spriječi njen ulazak u EU – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, postoji veliki broj scenarija koji se sada sprovode u Crnoj Gori, a koje su kreirali Beograd i Moskva.
- Ipak, moram reći da ono što sada gledamo jeste da građani žele u EU i EU želi nas, tako da su svi ti pokušaji osuđeni na neuspjeh. Mislim da je tim akterima plana Beograda i Moskve bolje da odustanu od toga i da, ako nijesu konstruktivan, makar da ne budu remetilački faktor u tom, uslovno rečeno, projektu ulaska Crne Gore u EU 2028. godine – kazao je Vujović, dodajući da to, ipak, nije realno.
- Realno je da oni nastave da destabilizuju i daju svoj maksimum da politički destabilizovana Crna Gora ne okonča pregovore zacrtanom dinamikom – dodao je Vujović.
Mandić je, na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, rekao da sadašnji Ustav Crne Gore, „donesen od jedne parlamentarne većine, prije gotovo 20 godina, kako tada, tako i danas, ne odslikava stvarno stanje u našoj zemlji“.
- Postoje mnogi elementi koji su spremni da se upodobe sa sadašnjicom, među njima je i status srpskog jezika - saopštio je Mandić.
Kazao je da građani traže da najviši pravi akt predstavlja stvarnost.
- Niko ne želi da se aktuelni status drugih jezika u Ustavu ne mijenja. Vrijeme je da se ispravi istorijska nepravda od ljudi koji su 30 godina dijelili Crnu Goru i da budemo odgovorni kao što su bili naši preci, koje ovdje spominjemo - rekao je Mandić.
Milan Knežević (DNP), takođe, zagovara promjenu Ustava i uvođenje srpskog kao službenog jezika.

Vujović: Cilj Mandića i Kneževića je da ispune želje zvaničnog Beograda

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Slobodan Jovanović

Obezdržavljenost

Podgorica, kao administrativno, kulturno i ekonomsko središte Crne Gore, kroz vjekove je bila mjesto susreta ljudi, ideja i vizija. Njena bogata istorijska vertikala - od rimskog municipijuma Duklje, preko Ribnice, rodnog mjesta Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića, zbog čega je s pravom prepoznata i kao Nemanjin grad - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije čestitajući 19. decembar.
Dodao je da savremena Podgorice odnedavno nosi i laskavu titulu evropske prestonice mladih, te ocijenio da to svjedoči o snazi, istrajnosti i duhu njenih građana.
- Ovaj značajan datum predstavlja priliku da se sa ponosom podsjetimo istorijskih prekretnica koje su oblikovale Podgoricu, ali i da zajedno proslavimo njen kontinuirani razvoj i napredak. Podgorica danas predstavlja moderan i dinamičan evropski grad, simbol ubrzanog razvoja i sveobuhvatne urbane transformacije - rekao je on naglasivši da napredak ostvaren u oblastima infrastrukture, kulture i ekonomije potvrđuje njenu ulogu pokretača ukupnog razvoja Crne Gore.
Zajednička vizija i odgovorna posvećenost nastavljaju, kaže Mandić, da oblikuju Podgoricu kao grad koji je ponos svih nas.
- Grad otvorenih mogućnosti, koji sa jednakim poštovanjem čuva svoju tradiciju i hrabro korača u budućnost. Uvjereni smo da će Podgorica nastaviti da se razvija kao mjesto u kojem svi njeni građani mogu ostvariti svoje ideje, snove i ambicije, te da ćemo svaki naredni Dan Glavnog grada obilježavati sa još više razloga za ponos, radost i optimizam - zaključio je on.

Mandić: Podgorica prepoznata i kao Nemanjin grad

Moskva raspoređuje nove hipersonične balističke projektile sposobne da nose nuklearne bojeve glave u bivšoj vazdušnoj bazi u istočnom dijelu Bjelorusije, što bi moglo da poveća sposobnost Rusije da tim projektilima dosegne ciljeve širom Evrope, zaključila su dva američka istraživača proučavanjem satelitskih snimaka.
Zaključak istraživača uglavnom je u skladu s nalazima američke obavještajne službe, rekao je izvor upoznat s tim pitanjem, koji je govorio pod uslovom anonimnosti kako bi podijelio informacije koje nijesu bile odobrene za javno objavljivanje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je dao do znanja da u Bjelorusiji planira rasporediti rakete srednjeg dometa Orešnik, s procijenjenim dometom do 5.500 kilometara, ali tačna lokacija prethodno nije objavljena.
Raspoređivanje Orešnika dodatno bi istaklo sve veću zavisnost Kremlja od prijetnje nuklearnim oružjem, budući da pokušava da obeshrabri članice NATO-a da snabdijevaju Kijev oružjem koje može pogoditi duboko unutar Rusije, rekli su neki stručnjaci. Ruska ambasada u Vašingtonu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, dok je bjeloruska ambasada odbila da komentariše.
Državna novinska agencija Belta citirala je u srijedu ministra odbrane Viktora Krenjina, koji je rekao da raspoređivanje Orešnika neće promijeniti ravnotežu snaga u Evropi i da je to "odgovor na agresivne akcije Zapada". Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, a CIA je odbila da komentariše.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdambrv%2Fstatus%2F2003436848102932906%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003436848102932906%7Ctwgr%5Ef01a75b9b0213462ab3afc29172678a740ee94c7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Revidirana ruska strategija</h2>
Istraživači Džefri Levis iz Instituta za međunarodne studije Middlebury u Kaliforniji i Deker Evelet iz istraživačke i analitičke organizacije CNA u Virdžiniji rekli su da su svoje nalaze o raspoređivanju Orešnika temeljili na snimcima satelitske kompanije Planet Labs, koje su pokazale karakteristike koje odgovaraju ruskoj strateškoj raketnoj bazi.
Levis i Evelet tvrde da su 90 odsto sigurni da će mobilni lanseri Orešnika biti stacionirani u bivšoj vazdušnoj bazi u blizini Kričeva, oko 307 kilometara istočno od glavnog grada Bjelorusije, Minska, i 478 kilometara jugozapadno od Moskve.
Moskva je ispitivala konvencionalno naoružani Orešnik protiv cilja u Ukrajini u novembru 2024. Putin se hvali da ga je nemoguće presresti zbog brzina koje navodno prelaze deset Macha.&nbsp;
- Putin planira da rasporedi oružje u Bjelorusiji kako bi proširio njegov domet dalje u Evropu - rekao je Džon Forman, stručnjak Chatham Housea koji je služio kao britanski vojni ataše u Moskvi i Kijevu.
Forman je rekao da takav potez vidi i kao reakciju na planirano stacioniranje konvencionalnih projektila SAD-a u Njemačkoj sljedeće godine, što uključuje hipersonični projektil srednjeg dometa Dark Eagle.
Putin je nakon sastanka sa svojim bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom u decembru 2024. rekao da bi Orešnik mogao biti stacioniran u Bjelorusiji u drugoj polovini ove godine, što je dio revidirane strategije u kojoj Moskva prvi put od Hladnog rata postavlja nuklearno oružje izvan svog teritorija.
Lukašenko je prošle sedmice rekao da su prvi projektili raspoređeni, bez navođenja lokacije, dodajući da će u Bjelorusiji biti smješteno do deset Orešnika. Američki istraživači procijenili su da je lokacija dovoljno velika da primi samo tri lansera i da bi drugi mogli biti smješteni na drugoj lokaciji.
<h2>Politička poruka Moskve</h2>
Levis je rekao da raspoređivanje Orešnika u Bjelorusiji naglašava kako rusko stacioniranje nuklearnog oružja izvan svog teritorija šalje "političku poruku" o povećanom oslanjanju na njih.
- Možete li zamisliti da u Njemačkoj postavimo nuklearno naoružani Tomahawk umjesto samo konvencionalnih? Nema vojnih razloga za postavljanje sistema u Bjelorusiji, samo političkih - rekao je Levis.

Amerikanci: Znamo gdje Putin razmješta Orešnik, može da gađa ciljeve širom Evrope

Ministri spoljnih poslova Egipta, Somalije, Džibutija i Turske održali su hitan telefonski sastanak nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio da će priznati nezavisnost Somalilenda, dijela Somalije koji je pokušao da se otcijepi od zemlje.
Na inicijativu šefa egipatske diplomatije Badra Abdelatija, ove četiri zemlje su osudile izraelski potez.
Takođe su, kako je saopšteno, potvrdili podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Somalije, kao i jedinstvu ove zemlje.
Ministri spoljnih poslova ove četiri zemlje takođe su izjavili da bi „priznavanje separatističkih regiona predstavljalo opasan presedan u međunarodnom pravu“.
Na kraju saopštenja je takođe navedeno da odbacuju svako prisilno raseljavanje Palestinaca i protive se stvaranju paralelnih vlada koje podrivaju legitimitet države.
Benjamin Netanjahu danas je objavio da će Izrael priznati Somalilend, dio Somalije koji je proglasio nezavisnost 1991. godine. U prethodnih 34 godine, nijedna zemlja osim Izraela nije priznala nezavisnost ovog dijela Somalije.
Ono što ovu vijest čini posebno intrigantnom, a prema nekim izvještajima koji su uslijedili nakon ovog diplomatskog prodora, jeste mogućnost da je priznanje dio šireg sporazuma. Naime, pojavile su se informacije da bi Somalilend mogao da prihvati palestinske izbjeglice iz Pojasa Gaze.
Iako detalji ovog potencijalnog sporazuma nisu zvanično potvrđeni, analitičari smatraju da bi to mogao biti ključni motiv Izraela za ovaj rizičan diplomatski potez.

Egipat i Turska osudili najavu Izraela o priznanju Somalilenda

Evropski saveznici Ukrajine sastaće se u januaru da bi finalizovali planove za bezbjednosne garancije nakon završetka rata, uključujući moguće raspoređivanje trupa na terenu, izjavio je danas zvaničnik Jelisejske palate za Euraktiv.
Izvor je naveo da francuski predsjednik Emanuel Makron želi da grupa zemalja koje podržavaju Ukrajinu, poznata kao "koalicija voljnih", finalizuje detalje podrške Ukrajini sljedećeg mjeseca, dok zapadne prijestonice čekaju odgovor Rusije na mirovni plan. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Ukrajinci, Evropljani i Amerikanci su saglasni i vjerujemo da je sada na Rusiji da pruži jasan odgovor - istakao je izvor.
Izvor je rekao da se očekuje da će pitanje garancija biti riješeno sa operativnog stanovišta, dajući Ukrajini jasnu sliku o tome kako bi izgledala dugoročna podrška saveznika.
Novi razgovori između američkih i ukrajinskih zvaničnika rezultirali su planom od 20 tačaka za okončanje rata u Ukrajini o kojem sada treba da se izjasni Rusija.
Desetine zemalja, predvođene Francuskom i Velikom Britanijom, mjesecima rade i pripremaju bezbjednosne garancije za Ukrajinu koje uključuju raspoređivanje trupe na terenu, finansijsku pomoć, isporuke oružja kako bi se Rusija odvratila od mogućnog ponovnog napada na Ukrajinu.
Pojedine garancije, posebno one koje daju Sjedinjene Američke Države, još su u fazi rasprave.
Očekuje se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovati na Floridu da se sastane sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u "bliskoj budućnosti" kako bi bio završen plan o bezbjednosnim garancijama, navodi Euractiv.&nbsp;

Jelisejska palata: Evropa će finalizovati bezbjednosne garancije za Ukrajinu u januaru

Američki vojni avioni i osoblje primijećeni su u četvrtak u bivšoj pomorskoj bazi Roosevelt Roads u Ceibi u Portoriku, čime se nastavlja gomilanje snaga u Karibima.&nbsp;
Predsjednik SAD-a Donald Tramp je ranije ovog mjeseca naredio blokadu svih sankcionisanih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele, što predstavlja najnoviji potez Vašingtona za povećanje pritiska na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Američki predsjednik optužio je Venecuelu da preplavljuje SAD drogom, a njegova administracija mjesecima napada brodove iz Južne Amerike za koje tvrdi da prevoze drogu. Mnoge države osudile su te akcije kao vansudska ubistva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F2003689827183845757%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003689827183845757%7Ctwgr%5E4d3aa86ee8314faaa8b2550a2570914374348e4f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema izvještaju Rojtersa, u bazi su primijećeni američki borbeni avioni F-35A, jurišni avion AC-130J, kao i brojni drugi avioni parkirani na pisti bivše mornaričke baze.
Tramp je takođe često prijetio da će bombardovati infrastrukturu za drogu na kopnu i odobrio je tajne operacije CIA-e usmjerene prema Karakasu.
Do sada ovog mjeseca, američka Obalna straža presrela je dva tankera u Karipskom moru, oba potpuno natovarena venecuelanskom sirovom naftom.

Objavljen novi snimak gomilanja američkih trupa blizu Venecuele: Desetine borbenih aviona čeka znak za akciju

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči kazao je da je tokom napada Izraela na Iran došlo do promjene zahtjeva od "bezuslovne predaje", da bi se na kraju nudilo "bezuslovno primirje".
- Oni su došli s očekivanjem da će natjerati iranski narod na predaju u roku od dan ili dva. Na osnovu pogrešnih pretpostavki, poput destabilizacije oružanih snaga nakon šehadeta komandanata ili očaja stanovništva nastojali su zadati odlučujući udarac. Međutim, epsko prisustvo naroda na terenu u odbrani sistema, države i vlastitog dostojanstva osujetilo je sve te planove - kazao je Arakči.
Ministar vanjskih poslova podsjetio je na međunarodne pritiske tokom nedavne eskalacije između Irana i Izraela, ukazujući na značajnu promjenu u retorici protivnika.
- U jednom trenutku, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je u objavi na društvenim mrežama zahtijevao bezuslovnu predaju Irana - rekao je Arakči.
Međutim, kako dodaje, zahvaljujući mudrosti rukovodstva i otporu naroda, situacija je došla do tačke u kojoj su, dvanaestog dana rata, Amerikanci poslali poruku njemu, navodeći da će Izrael obustaviti napade u 4:00 sata ujutro i tražeći da oni učine isto.&nbsp;
- To znači da je slogan 'bezuslovna predaja' za manje od deset dana pretvoren u "bezuslovno primirje", što je direktan rezultat našeg ustrajavanja - istakao je Arakči.
Iako je priznao unutrašnje slabosti i izazove u upravljanju, pozvao je na pojačan oprez prema novim zavjerama.
Nakon što su izgubili nadu da će ciljeve ostvariti vojnim udarima, protivnici su se, kako je naveo, okrenuli ugrožavanju životnog standarda građana. Ono što nisu uspjeli postići na bojnom polju, sada pokušavaju ostvariti putem ekonomskog rata i sankcija.
Vlada, prema njegovim riječima, djeluje punim kapacitetom kako bi sprovela neophodne reforme, usvojila efikasne zakone i angažovala sposobne kadrove radi poboljšanja trenutne situacije.
Na kraju obraćanja, ministar vanjskih poslova je poručio da će, kao što je iranski narod izašao kao pobjednik iz vojnog sukoba, isto tako prevladati i u ovom ekonomskom ratu kroz otpornost i strateško planiranje, čuvajući istorijski duh istrajnosti.

Arakči o ratu s Izraelom: Na početku su tražili "bezuslovnu predaju", a na kraju "bezuslovno primirje"

Ukrajina je pogodila veliku rusku naftnu rafineriju britanskim raketama, saopštili su ukrajinski vojni i bezbjednosni zvaničnici u četvrtak. Raketni sistem "Storm Shadow" izazvao je više eksplozija u naftnoj rafineriji Novošaktinsk u Rostovu, prema podacima Ukrajinskog generalštaba.
- Zabilježene su višestruke eksplozije. Cilj je pogođen - saopštio je Generalštab na aplikaciji Telegram u četvrtak.
Rafinerija je bila jedan od najvećih snabdjevača naftnim proizvodima u južnoj Rusiji i snabdijevala je dizel i avionsko gorivo ruske trupe koje se bore u Ukrajini, naveli su zvaničnici.
Velika Britanija je prošle godine dala Ukrajini dozvolu da koristi svoje rakete "Storm Shadow" unutar Rusije, a prvi poznati napadi su se dogodili u novembru iste godine.
Ukrajinski dugometni dronovi pogodili su rezervoare naftnih proizvoda u ruskoj luci Temrjuk u Krasnodarskoj oblasti i postrojenje za preradu gasa u Orenburgu.
Postrojenje u Orenburgu je najveće te vrste i nalazi se oko 1.400 kilometara od ukrajinske granice.
Ruski zvaničnici u Krasnodaru saopštili su da su nakon napada dronova u luci Temrjuk planula dva rezervoara naftnih proizvoda. Plamen je zahvatio oko 2.000 kvadratnih metara, saopštile su vlasti Krasnodarskog operativnog štaba na Telegramu.
I Kijev i Moskva su u posljednjih nekoliko mjeseci pojačali napade na energetske objekte.
Kijev je povećao udare na ruske rafinerije nafte i drugu energetsku infrastrukturu od avgusta, nastojeći smanjiti ruske prihode od nafte, ključni izvor finansiranja rata.
Drugdje u sukobu, ruski zvaničnici su rekli da je postignut "spor, ali stalan napredak" u mirovnim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama.
- U procesu pregovora o rješenju sukoba u Ukrajini, mislim na proces pregovora sa Sjedinjenim Državama, dolazi do sporog, ali stalnog napretka - rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u četvrtak.
Dodala je da zapadnoevropske sile pokušavaju da sabotiraju napredak mirovnih pregovora i da SAD trebaju da se suprotstave takvim potezima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je na Telegramu da je razgovarao sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom "gotovo sat".
- Bio je to zaista dobar razgovor: mnogo detalja, dobrih ideja, i razgovarali smo o njima. Imamo neke nove ideje kako približiti pravi mir, a to se tiče formata, sastanaka i, naravno, vremena - rekao je Zelenski.

Ukrajina pogodila ključnu rafineriju na jugu Rusije koristeći britanske rakete

Jake kiše u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a do božićne noći poginule su tri osobe.
Oluje za koje se očekivalo da će trajati do petka donijele su 27 centimetara kiše po metru kvadratnom u nekim dijelovima okruga Los Anđeles te izazvale evakuacije i zatvorile glavne ceste.
Hitne službe su morale izvršiti nekoliko akcija spašavanja, uključujući i spašavanje ljudi zaglavljenih u vozilima zbog porasta poplavne vode. Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je u srijedu vanredno stanje u Los Angelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bilo je bez struje od četvrtka naveče.
Američki Centar za vremenske prognoze saopštio je u četvrtak da su "moguće brojne bujične poplave".
Brzina vjetra u području zaliva San Francisco premašila je 161 km/h u jednoj opservatoriji u blizini San Hosea, izvijestio je San Francisco Kronikl.
Oluje su dolazile od više atmosferskih rijeka koje su nosile velike oblake vlage iz tropa tokom jedne od najprometnijih turističkih sedmica u godini.

Oluja u Kaliforniji odnijela tri života, 100 hiljada ljudi ostalo bez struje

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je kako je naredio smrtonosni napad na teroriste tzv. Islamske države (ISIL) u Nigeriji, koje je optužio za progon hrišćana u toj zemlji.
U objavi na društvenim mrežama, Tramp je naveo da je naredio "snažan i smrtonosan udar protiv ISIL terorističkog ološa u sjeverozapadnoj Nigeriji", za koje je rekao da su ubijali nevine hrišćane.
Američka Komanda za Afriku (AFRICOM) saopštila je da je izvela napade u saveznoj državi Sokoto, koja na sjeveru graniči s Nigerom, "u koordinaciji s nigerijskim vlastima".
Prema početnoj procjeni AFRICOM-a, "više ISIS terorista je ubijeno u ISIS kampovima", navodi se u saopštenju. SiEnEn (CNN) je zatražio dodatne komentare od AFRICOM-a i Bijele kuće.
U odvojenoj objavi na društvenim mrežama, ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je "zahvalan na podršci i saradnji nigerijske vlade".
U saopštenju koje je podijeljeno s SiEnEn-om, Ministarstvo vanjskih poslova Nigerije potvrdilo je saradnju sa SAD-om na vazdušnim udarima na "terorističke ciljeve" i ponovilo opredijeljenost zemlje za poštovanje prava svih građana, "bez obzira na vjeru ili etničku pripadnost".
DaniJel Bvala, specijalni savjetnik nigerijskog predsjednika Bola Tinubua, rekao je za SiEnEn da su "SAD i Nigerija na istoj strani u borbi protiv terorizma".
- Ranije sam upozorio ove teroriste da će, ako ne prestanu s klanjem hrišćana, uslijediti pakao, i večeras se to i dogodilo. Ministarstvo rata izvelo je brojne savršene udare, kakve samo Sjedinjene Američke Države mogu izvesti. Pod mojim vodstvom, naša zemlja neće dozvoliti da radikalni islamski terorizam napreduje. Neka Bog blagoslovi našu vojsku i sretan Božić svima, uključujući i mrtve teroriste, kojih će biti još mnogo ako se njihovo klanje hrišćana nastavi - napisao je Tramp na Truth Socialu u četvrtak naveče.
Tramp se posljednjih nekoliko mjeseci fokusirao na položaj hrišćana u Nigeriji, uključujući i poziv upućen u novembru svom ministru odbrane da "pripremi moguće djelovanje", te upozorenje da će SAD ući u Nigeriju "s oružjem u rukama" kako bi zaštitile hrišćansko stanovništvo najnaseljenije afričke zemlje.
Na Badnje veče, Tinubu je podijelio "božićnu poruku dobre volje" u kojoj je hrišćanima širom svoje zemlje i svijeta poželio sretan Božić i pomolio se za mir među ljudima različitih vjerskih uvjerenja.
- Ostajem posvećen tome da učinim sve što je u mojoj moći kako bih učvrstio vjerske slobode u Nigeriji i zaštitio hrišćane, muslimane i sve Nigerijce od nasilja - naveo je Tinubu u objavi na mreži Iks (X).
Ova zapadnoafrička zemlja godinama se suočava s duboko ukorijenjenim sigurnosnim problemima, koji su podstaknuti različitim faktorima, uključujući vjerski motivirane napade.
Posmatrači navode da drugi nasilni sukobi proizlaze iz komunalnih i etničkih tenzija, kao i sporova između poljoprivrednika i stočara zbog ograničenog pristupa prirodnim resursima.
Tokom jeseni, Tramp je optužio Nigeriju za kršenja vjerskih sloboda, tvrdeći da se "hrišćanstvo suočava s egzistencijalnom prijetnjom u Nigeriji", te je zemlju označio kao "zemlju od posebne zabrinutosti" prema Zakonu o međunarodnim vjerskim slobodama". Ova oznaka predstavlja sugestiju da je njegova administracija utvrdila da je Nigerija učestvovala u ili tolerisala "sistemska, kontinuirana i teška kršenja vjerskih sloboda".
I hrišćani i muslimani, dvije glavne vjerske grupe u zemlji s više od 230 miliona stanovnika, bili su žrtve napada radikalnih islamista, navode stručnjaci i analitičari.
Položaj hrišćana u Nigeriji godinama je snažna tema među američkim konzervativcima, a neki od Trampovih najbližih saveznika, uključujući senatora Teda Kruza, posljednjih mjeseci pozivali su na američku intervenciju, tvrdeći da nigerijska vlada ne čini dovoljno kako bi spriječila napade na hrišćane.
Tramp se predstavljao kao mirotvorac i na dužnost stupio obećavajući da će ograničiti američke vojne intervencije u inostranstvu. Međutim, od povratka na vlast, naredio je i udare na iranski nuklearni program, te nadgledao masovno vojno jačanje oko Venecuele, uz prijetnje kopnenim udarima.
U još jednoj izjavi objavljenoj u četvrtak na mreži Iks (X), koja je kasnije obrisana, AFRICOM je naveo da je napad izveden na zahtjev nigerijskih vlasti.

Tag: andrija-mandic