Davor Đenero, istaknuti hrvatski analitičar i stručnjak za prilike u Crnoj Gori, u razgovoru za Portal ETV analizira aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori i perspektive njenog pristupanja Evropskoj uniji. Đenero detaljno razmatra izazove koje Crna Gora mora prevazići, moguće političke blokade, kao i uticaje regionalnih sila na crnogorski integracioni put.
<h2>Može li Crna Gora sa sadašnjom vlašću u EU?</h2>
Portal ETV: Može li Crna Gora sa aktuelnom vlašću u EU ili je potrebna rekonstrukcija vlasti prije članstva?
ĐENERO: Godina u koju ulazimo trebalo bi da bude odlučujuća za zatvaranje pristupnih pregovora i u toj godini Crna Gora bi trebalo da zatvori čak 20 poglavlja. Na kraju prošle godine skinuta je „pozlata“ s priče o kapacitetima crnogorskog pregovaračkog tima i spremnosti javne uprave za članstvo. To se desilo sa dva poglavlja – poljoprivredom i ribarstvom – koja su budžetski veoma važna i koja otvaraju prostor za evaziju evropskog novca.
Iako su diplomatskom akcijom krajem prošle godine oba poglavlja „privremeno zatvorena“, ostalo je jasno da dio aktuelne Vlade ne obavlja svoj posao kako treba, da se Ministarstvo poljoprivrede pokazalo nekompetentnim, a da je ministar, koji dolazi iz stranke van evropskog bloka u Crnoj Gori, agresivno tvrdio da je riječ o političkoj opstrukciji.
Kao što sukob ministra odbrane, koji nije dio bloka stranaka koje zagovaraju evropsku integraciju Crne Gore, sa predsjednikom države kontaminira političku scenu, kao i zahtjevi predsjednika Skupštine za ustavnom reformom koja ne dotiče prilagođavanje crnogorskih institucija acquisu, već predstavlja pokušaj udara na ustavnu definiciju Crne Gore, te aktivnosti populističkih političara u Botunu usmjerene na blokadu ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje poglavlja o zaštiti životne sredine – tako i u ovoj godini valja očekivati dodatne udare iz kruga stranaka iz koalicije Za budućnost Crne Gore i Bečićevih Demokrata.
Za Crnu Goru je ključno da završi pregovore sa parlamentarnom većinom koja je proevropski orijentisana i koja će uspostaviti dogovor o brzom rješavanju svih pitanja preduslova za članstvo u EU. Isto tako, važno je da se nakon parlamentarnih izbora 2027. godine održi takva politička većina, sposobna da završi osjetljiv proces ratifikacije Ugovora o pristupanju u parlamentima svih država članica.
Siguran sam da Crna Gora može završiti pristupne pregovore samo sa konzistentnom proevropskom većinom, dakle bez DF-a i Demokrata, ali je jednako važno da takva većina opstane i nakon završetka pregovora kako bi obavila veoma osjetljiv posao ratifikacije.
<h2>Hoće li Hrvatska usporavati Crnu Goru?</h2>
Portal ETV: Hoće li Hrvatska, zbog aktuelnih političkih dešavanja i pojedinih političara, zatezati i potencijalno usporiti Crnu Goru ka EU?
ĐENERO: Interes Hrvatske je da Crna Gora što prije postane članica EU, jer bi se time konsolidovala crnogorska državnost i zatvorio prostor patogenim uticajima totalitarnog režima iz Moskve i autoritarnog režima Aleksandra Vučića.
Međutim, Hrvatska nema interesa da otvara evropski prostor crnogorskim političkim opcijama koje su pod uticajem Beograda i Moskve i koje bi potencijalno u Uniju mogle unositi nepotrebne nestabilnosti, poput onih koje je Crna Gora nakon 2020. godine generisala unutar NATO saveza.
<h2>Odnos Beograda prema Podgorici</h2>
Portal ETV: Kakav će biti odnos Beograda prema Podgorici kako bude napredovao crnogorski integracioni put?
ĐENERO: Bojim se da će u Crnoj Gori biti nastavljeno ono što smo već vidjeli prošle godine – djelovanje „Vučićeve nevidljive ruke“. Sve će jasnije biti da blok DF–Demokrate, po instrukcijama iz Beograda, otežava pristupni proces Crne Gore.
Mine su već posijane – neke smo već pomenuli (promjena Ustava, pročistač), neke već sada blokiraju zatvaranje poglavlja (poštovanje načela sukcesije vojne imovine), a teško je zamisliti šta se može desiti u čak dvadeset pregovaračkih poglavlja i koji od ministara može ponoviti ono što je krajem prošle godine uradio ministar Vladimir Joković sa svojim timom.
Jedno je sigurno: režim u Beogradu ne gleda blagonaklono na mogućnost da Crna Gora iduće godine završi pristupne pregovore, baš kao što 2016. godine nije gledao blagonaklono na pristupanje Crne Gore NATO savezu. Razlika je u tome što akteri koji su tada bili opozicija danas formalno učestvuju u vladajućoj koaliciji, a jedan od njih, kao predsjednik parlamenta, de facto obavlja kontrolnu funkciju u Crnoj Gori.
<h2>Mađarska i eventualni uticaj Srbije</h2>
Portal ETV: Da li postoji bojazan da Mađarska, zbog eventualnog uticaja Srbije, bude kamen spoticanja za Crnu Goru?
ĐENERO: Crna Gora treba da se fokusira na pitanja koja su u dometu njene administracije. Kao što je pokazao slučaj francuskih rezervi, priča o Vučićevom uticaju na predsjednika Makrona bila je potpuno promašena. Francuska administracija je rezervama branila budući budžet EU i sprječavala evaziju fondova.
U narednoj godini nedostaci koje je propustilo Jokovićevo ministarstvo u crnogorskom pravnom sistemu biće otklonjeni. Mađarska, ko god bude premijer i kakva god koalicija upravljala tom državom, nema razloga posebno pogodovati Vučićevom režimu. Nijedna članica EU neće se u odlučivanju voditi interesom „prijateljske“ neeuropske države, već zaštitom acquisa i sopstvenih interesa.
Uticaj „Vučićeve nevidljive ruke“ ne treba tražiti u Briselu, gdje preovladava povoljna klima za crnogorsko pristupanje EU, već na domaćoj crnogorskoj političkoj sceni.
<h2>Pitanje Prevlake</h2>
Portal ETV: Hoće li se otvoriti pitanje Prevlake i kako se može riješiti?
ĐENERO: To zavisi isključivo od Crne Gore. Samo jednom je postojala prijetnja da pitanje razgraničenja na Prevlaci postane ozbiljno bilateralno pitanje koje bi moglo dovesti u pitanje pristupanje EU. To se desilo kada je nekompetentna vlada Zdravka Krivokapića pokušala da pokrene pitanje kopnenog razgraničenja, što je već riješeno odlukama Badinterove komisije i sukcesijom.
Dovodeći ovo u pitanje, Krivokapićeva vlada bi de facto blokirala sopstveni pristupni proces. Kopneno razgraničenje je definitivno riješeno, a na moru već funkcioniše „privremeni sporazum“ koji je oblikovao ugledni hrvatski međunarodni i pomorski pravnik, profesor Bakotić. Od njegovog stupanja na snagu nijedan incident na moru nije zabilježen.
Dakle, ukoliko „Usual Suspects“ u crnogorskoj koaliciji – svi Mandići, Kneževići i Bečići i njihovi sljedbenici – ne dovode u pitanje postojeći poredak, bilateralno pitanje razgraničenja Hrvatske i Crne Gore na moru neće biti na dnevnom redu ove godine.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đenero: Vučićeva “nevidljiva ruka” i blok Mandić-Bečić udaraju na evropsku Crnu Goru

Danas je molitva za mir i razum među narodima od posebnog značaja u vremenu kada brojna područja istočne Evrope i svijeta, nažalost, potresaju ratna stradanja, a srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u čestitki povodom Badnjeg dana i predstojećeg Božića.
On je čestitku uputio patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Porfiriju, mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikiju, mitropolitu budimljansko-nikšićkom Metodiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, &nbsp;mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da im Božić donese blagoslov i mir.
- Najradosniji hrišćanski praznik vječno nas podsjeća na suštinske vrijednosti naše vjere - ljubav prema bližnjima, opraštanje i zajedništvo. Rođenje Spasitelja svijetu donosi nadu i podsticaj za duhovno obnavljanje, moralno sazrijevanje i stremljenje ka jedinstvu i pomirenju među ljudima, kako bi čovječanstvo koračalo putem istinskog mira i bratstva - naveo je Mandić.
Dodaje da pomirenje, dijalog i zajednički život nemaju alternativu.
- Upravo nas praznik Hristovog rođenja neprestano poziva da tim vrijednostima budemo dosljedni i da činimo sve što je u našoj moći da ljubav, vjera i nada preovladaju nad mržnjom, mrakom i bezumljem - kazao je Mandić.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Mandić: Molitva za mir i razum od posebnog značaja danas, srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu

&nbsp;,,Sjutra u 11 sati – svi na kružni tok prema Aerodromu. Okupljamo se odlučno, sa svom raspoloživom mehanizacijom – bageri, traktori, kamioni i ostalo. Ovo je borba za Botun i za dostojanstvo naroda. Ne povlačimo se i ne ćutimo...“ Ovako je bilo ispisano na plakatu koji je 30. decembra kružio društvenim mrežama. I djelovalo je kao najava novogodišnje zetske bune u Botunu, ali i kao objava ozbiljne krize u parlamentarnoj većini, političkoj krizi koja bi mogla da ustalasa Crnu Goru. &nbsp; I počelo je vrlo organizovano, više od hiljadu Zećanki i Zećana, predvođenih Milanom Kneževićem, krenulo je u dobro osmišljeni, pasivni otpor. Sve je bilo spremno za buru, čak je za tu priliku iz Beograda doputovala televizijska ekipa Informera, što je bio posredni dokaz da na nikoljdanskoj slavi kod Vučića u Beogradu, dobri đak Milan i strogi učitelj Aleksandar nijesu pričali samo o skadarskom krapu, nego, bogme, i o Botunu... &nbsp; I biće da je lider DNP-a dobio domaći zadak. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105180144_2806ac3f4bcaa3a14372af8ab09abe46e794f53fceb8b2b41d99c9797a710c60.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260105180144_2806ac3f4bcaa3a14372af8ab09abe46e794f53fceb8b2b41d99c9797a710c60" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="VOĐA BUNE U BOTUNU: Knežević u akciji"> <figcaption>VOĐA BUNE U BOTUNU: Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TARAS BULJBA IZ ZETE &nbsp; Tako se, desetak dana od susreta u Beogradu, Milan Knežević stavio na čelo kolone. &nbsp; I odmah se uživio u ulogu zetskog Tarasa Buljbe, samo što naspram njega nijesu bili Poljaci iz Gogoljevog romana nego – njegovi koalicioni partneri, koji su na vlast došli zajedno sa njim. &nbsp; Pokazalo se da pasivni otpor malo kada ostvaruje revolucionarne rezultate. Iako su Zećanke i Zećani ležeći na zemlji pokušali da spriječe prolazak mašina na predviđenu lokaciju - nijesu uspjeli u tome; premda su tražili podršku koalicionih partnera iz parlamentarne većine - ostali su usamljeni... I onda je Milan Knežević, u grču, najavio izlazak njegove Demokratske narodne partije iz vlasti i u Podgorici i iz državne vlasti. &nbsp; Ali, kada se očekivala velika buka i bijes – sve je utihnulo. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105180144_7c68555b00b57fcebe1eaa290dfc71f6e1aa98cfbdfcdd2368d4694b98452ee7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260105180144_7c68555b00b57fcebe1eaa290dfc71f6e1aa98cfbdfcdd2368d4694b98452ee7" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="NAJAVA VELIKE BUNE: Detalj iz Botuna 30. decembra"> <figcaption>NAJAVA VELIKE BUNE: Detalj iz Botuna 30. decembra(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  IZNENADNI PREKID I... &nbsp; Sad je tišina, zetski revolucionari su kućama u toplom. Zvanično je saopšteno da neće biti protesta tokom novogodišnjih i božićnih praznika, sve dok dvije strane pregovaraju. &nbsp; O čemu pregovaraju - e to je lukavo prećutano. &nbsp; Jer, očito, nije ni moglo biti saopšteno. Prije svega zato što su, vođeni Kneževićem, pobunjeni Zećani već odbili sve što su im nudili iz vlasti Podgorice, kao i iz Vlade. &nbsp; Na drugoj strani, nakon što su nudili sve što su mogli, niko više iz Mujovićeve ili Spajićeve ekipe nema ovlašćenje da Zećanima ponudi otkazivanje radova, čak ni minimalnu promjenu lokacije. Jer je sve ranije dogovoreno i ugovoreno sa uticajnim Evropljanima. &nbsp; I sve je već izglasano u parlamentu, kroz Prostorni plan. I za sve to su glasali ministri i poslanici Kneževićeve DNP. &nbsp; O čemu onda pregovaraju već nekoliko dana? &nbsp; ...IZNENADNI PREGOVORI &nbsp; Ni o čemu, naravno! Priča o pregovorima je samo politička maska, da se kupi vrijeme. Sve da bi navodni bundžija Knežević i tobožnji mirotvorac Mandić s jedne, kao i kripto-premijer Spajić i njegovi sudružnici iz parlamentarne većine na drugoj strani, pokušali da pronađu časan izlaz iz situacije. &nbsp; Najteže će biti Milanu Kneževiću: njegovi iz stranke glasali su za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a onda su – sve u jurnjavi za političkim poenima i očito po nalogu iz Beograda – manipulisali osjećajima Zećana i podstakli ih na pobunu. &nbsp; I sad su – ni tamo, ni ovamo. Zato će ovih dana biti zatišje, jer se svi političari parlamentarne većine nadaju u božićna čudesa koja će riješiti problem. &nbsp; PUT DOBRIH NAMJERA Ali, kako naći častan izlaz, ako su namjere, odnosno političke ideje od starta nečasne? &nbsp; Jer, borba protiv postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, nije nalik časnom suprotstavljanju kopanju rude litijum, kada se onečišćava priroda i truje živi svijet. Kolektor neće, kao Termoelektrana zagaditi vazduh građana; niti će, kao nelegalne deponije zapaljenih guma, uništavati životnu sredinu Podgoričana... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260105180156_0474ae3caf8e1fba05cf1b530820c4b914c9824560dc881b11ade93a8c5b17d9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260105180156_0474ae3caf8e1fba05cf1b530820c4b914c9824560dc881b11ade93a8c5b17d9" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="KOME SMETA ČISTIJA SREDINA: Skica postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu"> <figcaption>KOME SMETA ČISTIJA SREDINA: Skica postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Na prostoru država Evropske unije nalazi se više od 30.000 sistema za prečišćavanje vode, i ni jedan od njih nije proglašen nekim novim Černobiljom. &nbsp;&nbsp; A tu, oko nas, nizvodno od Podgorice, Morača kroz Zetu, sve do uliva u Skadarsko jezero godinama i godinama nosi neprerađene, ljudske izlučevine koje zagađuju i životnu sredinu na kopnu i sve živo u vodi. &nbsp; Dakle: biti protiv izgradnje postrojenja za prečišavanje otpadnih voda znači biti protiv sigurne, zdrave budućnosti svoje i sopstvene đece. &nbsp; I jasno je: većina Zećanki i Zećana progutali su poluistine i gole laži koje su prostirali pred njih Milan Knežević i ostali iz te stranke. I sada su dovedeni u paradoksalnu poziciju - da se bore protiv zdravije budućnosti; i svoje i vlastite đece. &nbsp;&nbsp; I zato sada caruje šutnja, dok Mandić, Knežević, i ostala ekipa nekadašnjeg Demokratskog fronta pokušavaju da nađu način, da smisle neku priču kako bi na kraju i građani Zete bili siti i Milan Knežević bio na broju, poslanika. &nbsp; Samo, teško je sakriti istinu i neodrživa je priča o poštenju postavgustovske vlasti i dobrim namjerama oslobodilaca. &nbsp; Jer, put popločan dobrim namjerama znamo kuda vodi. Naravno, ne u raj već u kloaku. &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Buna u Botunu i druge bajke

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ocijenio je da inicijativa da srpski jezik dobije status službenog ne bi nanijela štetu evropskim integracijama Crne Gore.
– Bilo bi dobro da Crna Gora, prilikom pristupanja Evropskoj uniji, uvede i taj jezik kao službeni. Dakle, da i srpski postane službeni jezik u EU, uz onaj koji bi već bio prihvaćen – rekao je Mandić u izjavi za RTCG.
Podsjetimo, iz koalicije Za budućnost Crne Gore prethodnih sedmica ponovo je otvoreno pitanje izmjena Ustava u dijelu koji se odnosi na službeni jezik.
Mandić je, takođe, izrazio uvjerenje da će aktuelna parlamentarna većina, ukoliko uspješno realizuje zacrtane politike, ostati na vlasti i nakon 2027. godine.

Mandić: Bilo bi dobro da Crna Gora prilikom pristupanja EU uvede srpski jezik kao službeni

Crnogorski parlament suštinski kreira ukupno raspoloženje u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Dodaje i da uprkos razmiricima koje se ponekad mogu čuti unutar većine, to je normalno, te kaže da će vlast ispuniti četvorogodišnji mandat.
Čvrsto vjerujem da će ova parlamentarna većina, ako bude odradila sve kako treba, biti većina i nakon 2027. godine, kazao je Mandić za TVCG.&nbsp;
"Mi smo veliki demokratski iskorak napravili, napravili smo velike iskorake na svakom polju. Da ne ispadne da sam ja samo evrofanatik koji govori o EU, Evropska unija je između ostalog i sredstvo da se popravi kvalitet života u Crnoj Gori", kazao je predsjednik Skupštine.
Govorio je i o ekonomskim prilikama i životnom standardu.
- Kada pogledate od 2020. godine do današnjeg dana i uporedite sa vremenom prije 2020. godine, posebno u dijelu visine ličnih dohodaka, penzija, danas je stopa nezaposlenosti na istorijskom minimumu, danas je stepen zaduženosti Crne Gore gotovo 20 odsto manji nego 2019. godine. Vidite potpuno drugačiju životnu dinamiku - rekao je Mandić.
Govoreći o ljudskim pravima i slobodama, podvukao je, da danas u Crnoj Gori ljudi govore slobodno.
- Ćesto ističem te primjere, dugo sam poslanik, kako je recimo samo bilo u ovoj instituciji, a bilo je sliično i u drugim institucijama. Kakva je to bila stroga disciplina. Sve u funkciji jedne partije. Danas su ljudi slobodni - naveo je Mandić.

Mandić: Parlament suštinski kreira ukupno raspoloženje u državi

U prazničnom intervjuu za Portal ETV, bivši izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, a sadašnji izvjestilac EP za Srbiju, Tonino Picula, poručuje da Brisel „pažljivo vaga“ političke poruke koje stižu iz Podgorice, upozorava da u EU neće biti mjesta za države sa proruskim i antievropskim akterima, te oštro komentariše „provokacije“ vrha crnogorske vlasti i jačanje uticaja SPC. Ističe da Crna Gora ima realnu šansu da iskoristi ostatak mandata ove Evropske komisije, ali samo ako pokaže opipljive rezultate u vladavini prava i izbjegne unutrašnje blokade. Vučićev prijedlog zajedničkog ulaska regiona naziva „izrazom političke nemoći i zavisti“.
<h2>„EU neće tolerisati ucjenjivačke partnere u vlasti“</h2>
Portal ETV: Crna Gora je godinama važila za lidera u procesu evropskih integracija, ali nakon 2020. godine bilježi stagnaciju u ključnim reformama, posebno u pravosuđu i pregovaračkim poglavljima, uz produbljene političke podjele. Iz perspektive Evropske unije - koliko je danas realno govoriti o zadržavanju liderske pozicije i da li je najavljena ambicija ulaska u EU do 2028. godine ostvariva u postojećim okolnostima?
- Prije svega, pozdravljam nedavno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, momentum je tu, ali ključna odgovornost i dalje ostaje na Crnoj Gori. Vjerujem da je Europskoj uniji, kako državama članicama, tako i Komisiji i Parlamentu, bitno da u EU ulazi istinski spremna članica, usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, te neupitnom vladavinom prava. Ono što je također bitno jest da su ključne reforme istinski sprovedene i da su održive, jer će se samo zbroj spomenutog uzimati u obzir na kraju pregovaračkog procesa. O datumima ne bi trebalo nagađati, ali treba sve uraditi da mogući vremenski okvir za ulazak Crne Gore u sastav EU zaista bude ovaj tekući mandat Europskog parlamenta i Komisije. Sljedeći europski izbori su sredinom 2029., a otvoreno je pitanje u kakvim okolnostima i kako će izgledati sastav europskih institucija, te kakvo će biti političko raspoloženje nakon njih. Zato je sada od velike važnosti da naredni period bude optimalno iskorišten. EU je tu da usmjerava proces i pomaže, ali temeljna odgovornost za uspjeh pregovora je, ponavljam, na Crnoj Gori.
Portal ETV: Koliko EU zabrinjava činjenica da mnoge ključne državne resore vode ljudi otvoreno antizapadnih stavova? Može li takav disbalans unutar vlasti blokirati pregovarački proces?
- Heterogenost vladajuće koalicije može imati pozitivne i negativne reperkusije. Okupljanje oko projekta ulaska u EU je u osnovi nadstranačko jer treba osigurati široku podršku ozbiljnim i često bolnim reformama, ali unutar koalicije može rasti i ucjenjivački potencijal partnera sa drugačijom agendom. Ovo posljednje kao mogući tok događanja definitivno može zabrinjavati, premda treba priznati da i današnja EU ima vlastitih problema s anti EU politikama nekih država članica jer nažalost zbog kriznih previranja antizapadne politike interno jačaju. Upravo to je razlog što će neke institucije EU kao i države članice dobro vagati kod primanja novih članica s proruskim i antieuropskim akterima jer se ne žele unedogled opterećivati lošim iskustvima stečenim u natezanjima s političarima poput Orbana i sličnih.
<h2>„Mandićeva slika Karađorđevića je smišljena provokacija“</h2>
Portal ETV: Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nedavno je, tokom posjete Londonu, uručio domaćinima sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu – simbola nestanka crnogorske državnosti. Da li takvi politički gestovi zabrinjavaju EU kada razmatra da li je Crna Gora vrijednosno usklađena sa Evropom?
- To je očito smišljena politička provokacija za koju smatram da nije primjerena funkciji koju taj gospodin trenutno obnaša. Predsjednik Skupštine bi po definiciji trebao djelovati kao umjeren i uključiv faktor sposoban surađivati i s političkim oponentima bez demonstriranja bilo kakvog radikalizma. To svakako vrijedi i za nastupe u inozemstvu. Postoje puno prikladniji darovi koji se mogu pokloniti u svečanim i diplomatskim prilikama, a koji ne iritiraju značajan broj građana vlastite zemlje. U svakom slučaju, i ova gesta upućuje na oprez kada se razmišlja koliko su sa zajedničkim vrijednostima EU usklađeni najviše rangirani pojednici crnogorske vlasti, a ne samo država.
Portal ETV: Kako u u evropskim institucijama tumačite rast uticaja Srpske pravoslavne crkve u institucijama i javnom životu Crne Gore?
- Utjecaj SPC-a je kontinuirano vidljiv i prisutan, pogotovo nakon velikih političkih promjena u Crnoj Gori od 2020., kada su se i bitne političke odluke donosile s crkvenim visokodostojnicima. SPC u Crnoj Gori ima ambiciju da funkcionira gotovo kao nadvladina organizacija i agent beogradskih interesa. Ono što je bitno za EU institucije jest da se mora dosljedno inzistirati na sekularnosti, što je i ustavno načelo, ali i bitan faktor odvajanja svjetovnog i vjerskog. To načelo je, kao i puna sloboda vjeroispovjesti, također ugrađeno i u pretpristupne pregovore.
<h2>„Vladavina prava i nezavisno pravosuđe – ključ za 2026. godinu“</h2>
Portal ETV: Što bi bili ključni zadaci koje Crna Gora mora završiti 2026. godine ako zaista želi da ostane u trci za prvu narednu rundu proširenja?
- Poruke koje dolaze iz europskih institucija su kristalno jasne, jer je naglasak na borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala uz osiguravanje pune neovisnosti pravosudnog sustava kao i nastavak sinkronizacije s zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Sažeto, vladavina prava i pravosuđe su krucijalne teme na kojima će inzistirati relevantan broj država članica. Iz hrvatskog iskustva mogu reći da su rezultati u tim segmentima bili od izuzetne važnosti kako bi se uvjerile rezerviranije države članice da nam je mjesto u Europskoj uniji. To svakako i Crna Gora mora u narednom razdoblju pokazati.
Portal ETV: Samit Evropska unija - Zapadni Balkan biće održan 1. juna 2026. godine u Crnoj Gori, a domaćinstvo su potvrdili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, što je ocijenjeno kao velika čast i politička poruka za region. Možete li prokomentarisati najavu predsjednika Milatovića da će na tom Samitu biti potpisan dokument o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, da li je to realno očekivati?
- Slažem se kako je vrlo dobra poruka za Crnu Goru što će se summit održati baš na njenom tlu. To je nesumnjivo velika prilika za Podgoricu i jasna podrška Brisela u finalu pristupnih pregovora. Smatram da je najava predsjednika Milatovića u duhu optimizma i aktivizma koji se pokazuje kod političkih aktera proteklih dana u Crnoj Gori. Izjava ima, prije svega, motivacijski karakter. Bilo bi svakako dobro za Crnu Goru da do summita napravi neke značajne korake, te da se u okviru nastupajućeg ciparskog predsjedanja Vijećem EU može reći kako je dobra prilika dobro iskorištena.
<h2>"Očekujem da se kriza u Srbiji razriješi novim fer i poštenim izborima"</h2>
Portal ETV: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predlaže da sve države Zapadnog Balkana istovremeno uđu u EU. S obzirom na to da je i ranije postojala ideja tzv. „train principle“ koja nikada nije formalno prihvaćena iz više razloga, koliko je takav koncept ostvariv i da li bi mogao da ugrozi princip individualnog napretka zasnovanog na reformama?
- Taj je prijedlog izraz političke nemoći i slabo prikrivene zavisti budući da Vučićeva Srbija ne želi ni promovirati europsku agendu u vlastitoj zemlji niti uspjeva ostvariti minimalan napredak u pregovorima o članstvu. On je i neostvariv jer je suština procesa proširenja bazirana na meritumu, honorira države koje istinski sprovode reforme, koje se sustavno mijenjaju na bolje i koje se sve više, a ne sve manje rimuju s geopolitičkim interesima Unije. Naravno da zemlje predvodnice proširenja ne žele i ne moraju čekati države koje nisu spremne, stagniraju ili nazaduju. To je stav europskih institucija oko kojeg su i Vijeće i Komisija i Parlament usuglašeni i jednostavno ne vidim da bi se u pogledu toga radili neki loši kompromisi na štetu država kandidatkinja koje zaslužuju pristup. Naravno da bi Vučić želio navrat nanos uspostaviti neki novi “coupling” njegove Srbije s Crnom Gorom ne bi li otežao ulazak Podgorice u EU.
Portal ETV: U posljednjem izvještaju koji ste predstavili u EP ukazali ste na “ozbiljne nedostatke” u izbornom zakonodavstvu, stanju medija, nezavisnosti pravosuđa, i na problem selektivne pravde? Što, konkretno, očekujete od vlasti u Srbiji da urade u narednom periodu da pokažu da zaista teže evropskoj orijentaciji, a ne samo deklarativno?
- Za početak, bilo bi dobro da se predsjednik države pojavljuje na visokim summitima EU i država Zapadnog Balkana, jer u suprotnom šalje sliku neodgovornosti i odustajanja. Nažalost, ne vidim neke tragove poboljšanja situacije u Srbiji te pokušaje adresiranj nagomilanih problema koji su spomenuti u izvješćima Komisije i Parlamenta. Očekujem da se kriza razriješi na način koji traži značajan broj građana, a to su novi izbori. Ti izbori moraju biti fer i pošteni što podrazumjeva da izborno zakonodavstvo mora biti prilagođeno preporukama relevantnih međunarodnih organizacija prije toga. To je paket realnih zahtjeva koje vlast u Beogradu mora ispuniti, ukoliko postoji istinska politička volja za rješavanje nagomilanih unutarnjih problema i želja za deblokadom pristupnog procesa.

Danijela Jovanović

Picula za Portal ETV: EU neće primati države sa proruskim akterima, Crna Gora mora da pokaže da je vrijedna povjerenja

Vjera Ljuljđuraj

Lovćen nije prostor za „predosjećaje“ i neće biti poligon za tuđe političke projekte

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je čestitku rukovodstvu Opštine Bijelo Polje i svim građankama i građanima povodom Dana opštine.
- Bijelo Polje predstavlja autentičan primjer ljepote multietničkog sklada i zajedništva, koji čine samu suštinu Crne Gore. Uvjeren sam da će posvećen rad i zajednički napori svih aktera doprinijeti da ovaj grad nastavi da se razvija i postane još snažniji simbol naše zajedničke budućnosti - istakao je Mandić u čestitki.
On je poručio da Bijelo Polje, kao značajno ekonomsko i privredno središte na sjeveru Crne Gore, posjeduje izuzetne razvojne potencijale, te da posebno ohrabruju planovi za modernizaciju željezničke infrastrukture.
Kako je naveo, ti projekti, zajedno sa ostalim kapitalnim investicijama, mogu označiti početak nove razvojne etape, ne samo za Bijelo Polje, već i za Crnu Goru u cjelini.

Mandić čestitao Dan opštine Bijelo Polje: Grad multietničkog sklada i snažnih razvojnih potencijala

Anja Ivanović

Trenutno sve ide u prilog negaciji istorije i na mlin Mandiću i Kneževiću, izbori 2027. biće novo crnogorsko „biti ili ne biti“

Skupština Crne Gore završila je rad za ovu godinu, potvrđeno je Portalu ETV. 
Iako je trebalo u 16 sati da počne Deveta sjednica Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025, to se nije desilo.
Nakon što su poslanici usvojili set zakona važnih za pristupanje Evropskoj uniji, izabrali Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda, razriješili ministra sporta i mladih Dragoslava Šćekića, izabrali članove Savjeta Centralne banke i Savjeta AMU, predsjednik parlamenta Andrija Mandić sazvao je Kolegijum.
Kako prenosi CdM, Mandić je saopštio da zbog komplikovane situacije u Zeti vezanih za gradnju postrojenja za prečišćavbanje otpadnih voda i bunta mještana Botuna i građana najmlađe crnogotske opštine, on danas ne može nastaviti da vodi sjednicu parlamenta.
Kako je kazao i poslanici Nove srpske demokratije neće učestvovati u nastavku današnje sjednice Skupštine Crne Gore.
Zvaničnog saopštenja iz Skupštine nema nakon održanog Kolegijuma, pa nije poznato kad je planirano zakazivanje nastavka neodražih sjednica.
T.K.

Skupština završila rad za ovu godinu, Mandić zbog situacije u Zeti nije želio da nastavi sjednicu

Hrvatska je zavijana snijegom, koji je u glavnom gradu tek jutros oko 4 sata prestao da pada. Nevrijeme pravi probleme u Zagrebu, gdje se tenda jednog restorana obrušila, a mnoga vozila su zatrpana.
Na hrvatskim autoputevima otežano se kreće, a zbog orkanskog vjetra out A1 je zatvoren.

Hrvatska: Zagreb pod snijegom, zbog snažnog vjetra zatvoren autoput

Mediji ostaju jedan od ključnih izvora informisanja crnogorskih građana, uz stabilnu dominaciju digitalnih medija, ali odnos građana prema njima postaje sve složeniji, jer to prati pad povjerenja u plasirane informacije, naročito na društvenim mrežama.
&nbsp;To pokazuje istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO), sprovedeno u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
&nbsp;Iz CGO-a su rekli da su društvene mreže i tokom protekle godine ostale najintenzivnije korišćen medij.&nbsp;
&nbsp;- U prošloj godini, 34,8 odsto ispitanih navodi da ih prati veoma često, dok 30,7 odsto to čini često. U odnosu na 2024. godinu, kada je 40,1 odsto veoma često pratilo društvene mreže, bilježi se pad najintenzivnijeg korišćenja, uz istovremeni rast udjela onih koji ih prate rijetko, što ukazuje na promjenu navika i mogući zamor publike- kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da, za razliku od društvenih mreža, internet portali bilježe rast učestalosti praćenja.&nbsp;
&nbsp;- U prošloj godini, 32,7 odsto građana i građanki navodi da portale prati često, a 21,7 odsto veoma često- dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Iz CGO-a su rekli da je posebno značajan pad broja onih koji portale uopšte ne prate - sa 20,7 odsto u 2024. na 14,1 odsto u prošloj godini, što potvrđuje njihovo jačanje kao centralnog izvora informacija, naročito za dnevne i aktuelne teme.
Istraživanje je pokazalo da tradicionalni mediji nastavljaju da gube publiku.&nbsp;
&nbsp;Prema rezultatima istraživanja, štampu uopšte ne prati 50,3 odsto građana, dok je 19,6 odsto prati veoma rijetko, što ukazuje na nastavak pada interesovanja.&nbsp;
&nbsp;- Radio 28 odsto građana i građanki prati rijetko, a 24,2 odsto veoma rijetko, dok je udio onih koji ga prate često ili veoma često dodatno smanjen- kaže se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da televizija, iako i dalje prisutna u svakodnevici značajnog dijela javnosti, takođe bilježi pad - 28,5 odsto građana prati često, a 21,5 odsto veoma često, što je manje nego u 2024. godini.
&nbsp;Ističe se da je praćenje medija u Crnoj Gori snažno uslovljeno starosnim i obrazovnim razlikama.&nbsp;
&nbsp;Istraživanje je pokazalo da su štampani mediji najzastupljeniji među starijima od 65 godina, gdje zbir onih koji ih prate često ili veoma često iznosi 31,4 odsto, dok ih mladi (18 do 24 godine) gotovo u potpunosti ne prate, pa čak 95,8 odsto navodi da ih nikada ili rijetko koristi.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da se sličan obrazac bilježi se i kod radija, koji najčešće prate oni sa osnovnim obrazovanjem (29,6 odsto) i stariji od 65 godina (28,7 odsto), dok ga mladi najmanje prate, uz negativni zbir od 89,3 odsto.
&nbsp;- Televizija je najzastupljeniji medij među najstarijima – 83 odsto starijih od 65 godina prati je često ili veoma često, dok je među mladima negativni zbir 76,7 odsto- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Ističe se da je kod digitalnih medija obrazac obrnut, pa internet portale najintenzivnije prate ispitanici sa visokim obrazovanjem, kod kojih zbir pozitivnih odgovora iznosi 74,1 odsto, dok ih najmanje prate ispitanici stariji od 65 godina (negativni zbir 75,1 odsto).&nbsp;
- Najizraženija generacijska podjela vidljiva je kod društvenih mreža: mladi ih prate vrlo intenzivno (93,6 odsto), a stariji od 65 godina u najvećoj mjeri ne koriste, sa negativnim zbirom od 79,7 odsto- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz CGO-a su rekli da promjene u medijskim navikama prate i promjene u izboru sadržaja koje građani konzumiraju. Z
&nbsp;- Zabavni sadržaji su najzastupljeniji (29,1 odsto), a slijede informativno-politički sadržaji, koje najčešće prati 27,5 odsto građana, što predstavlja osjetan pad u odnosu na 2024. godinu, kada je taj procenat iznosio 33 odsto- kazali su iz CGO-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su dodali da sportski sadržaji ostaju stabilni sa 15,4 odsto, dok dokumentarni bilježe rast sa 11,9 u odnosu na 7,1 odsto u 2024. godini.&nbsp;
&nbsp;Iz CGO-a su istakli da su obrazovni i kulturni sadržaji i dalje su na marginama interesovanja, sa blagim porastom.
&nbsp;- Uprkos visokom procentu upotrebe društvenih mreža, povjerenje u informacije koje se putem njih plasiraju nastavlja da opada. Prosječna ocjena povjerenja u 2025. godini iznosi 2,64 (na skali od 1 do 5), u poređenju sa 2,8 u 2024. godini, što potvrđuje blagi rast skepticizma prema digitalnim sadržajima- naveli su iz CGO-a.
&nbsp;Podaci o korišćenju društvenih mreža pokazuju da Fejsbuk /Facebook/ u prošloj godini prati 26,8 odsto građana, Instagram 25,1 odsto, Jutjub /YouTube/ 18 odsto.
Istraživanje je pokazalo da TikTok koristi 14,8 odsto, a platformu X 4,4 odsto građana, pa te društene mreže bilježe pad u odnosu na 2024. godinu.&nbsp;
&nbsp;- Istovremeno, 5,5 odsto navodi da uopšte ne koristi društvene mreže, što je novina u odnosu na prethodnu godinu- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz CGO-a su istakli da nalazi istraživanja ukazuju da je potrebno jačanje profesionalnih standarda, odgovornosti u informisanju i medijske pismenosti, kako bi građani mogli da donose informisane odluke u sve složenijem medijskom okruženju.
&nbsp;Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar, &nbsp;od 9. do 16. decembra prošle godine, primjenom CAPI metode, na troetapnom, stratifikovanom, slučajnom uzorku od 1.010 punoljetnih građana.

CGO: Digitalni mediji dominantni u informisanju, a povjerenje u sadržaje u padu

Direktorat za zaštitu i spašavanje ima izrađen nacionalni plan za borbu protiv poplava, a trebalo bi da ga imaju i sve opštine. Situacija u Crnoj Gori je ozbiljna, ali nije katastrofalna, kazao je generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović.
Ministarstvo unutrašnjih poslova organizovalo je konferenciju za medije povodom aktuelne situacije sa poplavama širom Crne Gore.
Miodrag Bešović saopštio je da se proteklih dana situacija zakomplikovala usljed velike količine padavina.
- Svi naši kapaciteti su angažovani, službenici u opštinskim timovima stalno su na terenu. Imamo komunikaciju i sa kolegama iz Albanije o količini vode koju oni ispuštaju zbog obilnih padavina u toj zemlji - rekao je Bešović.
Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju od sjutra se očekuje manje padavina, pa bi vodostaj rijeka trebalo da opada.
- Vodostaji su u jadranskom i u dunavskom slivu u opadanju ili stagniraju. Sjutra nas očekuju bolje vremenske prilike i nadamo se da će vodostaji dalje opadati - kazao je Bešović.
Bešović je kazao da su obezbijedili smještaj za građane u područjima najteže pogođenim poplavama, ali da zasad nisu pokazali veće interesovanje.
Danas je situacija najkomplikovanija u Danilovgradu, Podgorici i Nikšiću, a iznijeti su presjeci stanja i za ostale opštine.
- U Danilovgradu situacija je i dalje najkritičnija. Saobraćaj je u toj opštini zatvoren na više lokacija, a u mjestu Sekulići nekoliko kuća je poplavljeno. Tokom noći evakuisano je 12 osoba - saopštio je on.
- Podijeljene su vreće sa pijeskom, kabanice, čizme i druga oprema lokalnim službama, a u nekim slučajevima direktno građanima. Imamo veću količinu opreme koja bi bila neophodna u slučaju neke značajnije elementarne nepogode - izjavio je Bešović.
Situacija jeste vanredna, ali nije katastrofalna, ocijenio je Bešović.
Podsjetio je da smo imali jaku požarnu sezonu prije aktuelnih poplava, navodeći da će to uskoro postati normalna pojava zbog klimatskih promjena.
- Apelujem na medije da ne prenose neprovjerene informacije od nekih osoba sa društvenih mreža. Trenutno je vodostaj Skadarskog jezera neka tri metra ispod kritičnog nivoa, možete da zamislite koliko je to na površinu jezera - pojasnio je Bešović odgovarajući na novinarska pitanja.
Načelnik Direkcije za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa Ljuban Tmušić naveo je da nekoliko opština još nema plan zaštite i spašavanja i pozvao je lokalne vlasti da što hitnije izrade takav dokument.
- Očigledno je da te mjere zaštite u prethodnom periodu nisu sprovođene na način na koji bismo voljeli da su sprovođene - kazao je Tmušić.
Građani na sajtu MUP-a mogu pronaći koristan vodič za postupanje u vanrednim situacijama.
Pres konferenciji prisustvuju Radomir Šćepanović, načelnik Direkcije za operativne poslove, Zlatko Mićanović, načelnik Operativno-komunikacionog centra Direktorata za zaštitu i spašavanje, Vojin Vojinović, načelnik Područne jedinice Direktorata za zaštitu i spašavanje Podgorica i Nikola Blečić, načelnik Direkcije za logistiku i tehničku podršku.

Bešović: Situacija se zakomplikovala usljed velike količine padavina, ali nije katastrofalna

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda prošle godine je, povodom postupanja Uprave policije, primila 66 pritužbi, što je osam više nego 2024. godine.
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su agenciji MINA kazali da je broj pritužbi povećan za 13,8 odsto i da je najveći broj pritužbi iz Podgorice.
- Rast broja pritužbi ukazuje na pojačanu aktivnost građana u korišćenju ustavnog i zakonskog prava na podnošenje pritužbi, ali i na potrebu kontinuiranog praćenja policijskih postupanja sa aspekta zakonitosti, proporcionalnosti i poštovanja ljudskih prava- rekli su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su ocijenili da se taj porast može tumačiti i kao rezultat povećane informisanosti građana o mehanizmima zaštite, jačanja povjerenja u instituciju Zaštitnika, kao i promjena u društvenim očekivanjima u pogledu standarda policijskog postupanja.&nbsp;
&nbsp;- Problematika u pritužbama je uglavnom ista i odnosi se na povrede procesnih prava uhapšenih osoba - nedovoljno ili neblagovremeno obavještavanje o razlozima hapšenja, neomogućavanje ili odlaganje kontakta sa advokatom, neobavještavanje članova porodice, produženo zadržavanje bez zakonskog osnova ili mimo propisanih rokova- kazali su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su dodali da se pritužbe odnose i na primjenu fizičke sile i sredstava prinude koja nije bila nužna ni srazmjerna okolnostima konkretnog slučaja, neopravdanu upotrebu vatrenog oružja ili prijetnje njegovom upotrebom i grubo i neprimjereno ponašanje policijskih službenika (vrijeđanje, omalovažavanje, prijetnje).
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su, upitani o stanju u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), kazali da kontinuirano prate postupanje UIKS-a, uključujući uslove boravka i zdravstvenu zaštitu u Upravi i Istražnom zatvoru.
&nbsp;Kako su naveli, posljednja posjeta predstavnika Zaštitnika UIKS-u bila je 26. decembra.
&nbsp;- Stanje se u osnovi nije značajno promijenilo u odnosu na prethodne godine i zahtijeva sistemske reforme, kako bi se osigurali standardi u skladu sa međunarodnom praksom, posebno član 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, o zabrani nehumanog i ponižavajućeg tretmana- rekli su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su naveli da, iako je zdravstvena zaštita u UIKS-u formalno organizovana i pritvorenicima dostupna, u izvještajima i preporukama ukazuju na niz sistemskih ograničenja.
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su istakli da se ta ograničenja prije svega odnose na nepostojanje umreženosti sa javnozdravstvenim sistemom, koja za posljedicu ima da ljekarima u UIKS-u nije omogućeno da se blagovremeno i potpuno upoznaju za zdravstvenim stanjem pritvorenika ili osobe na izdržavanju kazne zatvora.
&nbsp;Oni su ukazali i na to što nema ni mogućnosti elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda.
&nbsp;Kako su rekli iz institucije Zaštitnika, problemi su i neujednačeni higijensko-materijalni uslove u pojedinim objektima, kao i dugo čekanje specijalističkih pregleda.&nbsp;
&nbsp;„Ovi faktori u praksi mogu otežati efikasno ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu“, naveli su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su kazali da je, u predmetima koje je razmatrao Zaštitnik, uključujući one koji su bili u fokusu interesovanja javnosti, utvrđeno da su nadležni organi preduzimali mjere u okviru zakonskih ovlašćenja, obezbjeđivali ljekarske preglede i dokumentovali zdravstveno stanje uhapšenih i pritvorenih, u mjeri mogućeg.
&nbsp;Institucija Zaštitnika je, kako su dodali, nastavila da insistira na preporukama koje bi suštinski doprinijele boljoj zdravstvenoj zaštiti osoba koje borave u UIKS-u.
&nbsp;Oni su podsjetili da, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, država ima pozitivnu obavezu da uhapšenim osobama obezbijedi adekvatnu zdravstvenu zaštitu i humane uslove boravka.&nbsp;
&nbsp;- Zaštitnik će i dalje insistirati na sprovođenju preporuka i na sistemskim reformama, jer dugogodišnji problemi poput prenatrpanosti i infrastrukturnih ograničenja ne mogu biti riješeni pojedinačnim mjerama, dok istovremeno predstavljaju veliki rizik za kršenje ljudskih prava- poručili su iz te institucije.

Tag: andrija-mandic