Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša saopštio je da je sinoćnje glasanje u Skupštini o izboru sudija Ustavnog suda ogolilo političku realnost u kojoj, kako kaže, lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić „upravlja skupštinskom većinom“.
Mugoša tvrdi da je „namjerno promijenjen redoslijed glasanja“ kako bi se, kako navodi, rezultat prilagodio interesima Mandića.
– Namjerno je promijenjen redosljed glasanja o kandidatima za Ustavni sud, kako bi rezultat bio onakav kakav Mandiću odgovara. PES-u i predsjedniku Crne Gore ostalo je da i dalje slijepo vjeruju njemu – poručio je Mugoša na mreži Iks.
On je ocijenio da je još jednom postalo jasno ko zaista kontroliše političke procese unutar vladajuće većine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Mandić ponovo pokazao da vodi većinu

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Vuković: Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću, o Jakovu Milatoviću da ne govorimo

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Draško Đuranović

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Dan Opštine Bar rukovodstvu te opštine i svim građanima Bara.
- Bar je oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu. Njegov značaj u Crnoj Gori, ali i širem regionu, čini ga neizostavnim centrom sa velikim razvojnim potencijalom – istakao je &nbsp;Mandić.
Naglasio je da puna valorizacija kapaciteta Luke Bar, rekonstrukcija pruge Beograd–Bar i nastavak izgradnje autoputa otvaraju nove perspektive, pozicionirajući Bar kao značajno, ne samo regionalno već i globalno saobraćajno i ekonomsko središte.
- Ubijeđen sam da će Bar nastaviti da se razvija kao savremena opština koja uspješno spaja tradiciju i modernizaciju, na korist svojih stanovnika i cijele Crne Gore – zaključio je Mandić.

1250x600

1084x550

Mandić: Bar nastavlja da se razvija kao savremena opština koja uspješno spaja tradiciju i modernizaciju

Crna Gora ostaje čvrsto opredijeljena izgradnji multietničkog, inkluzivnog i demokratskog društva, a Parlament potpuno otvoren za saradnju sa institucijom Visokog predstavnika u oblastima prevencije tenzija, izgradnje povjerenja i jačanja učešća manjinskih zajednica, poručio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić na sastanku sa visokim predstavnikom OEBS-a za nacionalne manjine Kristofom Kampom. Mandić je upoznao sagovornika sa ključnim reformama u oblasti rodne ravnopravnosti, uključujući zakon koji propisuje najmanje 40 odsto žena na izbornim listama — jedan od najnaprednijih standarda u regionu.&nbsp; Takođe je istakao da Crna Gora usklađuje svoje propise sa novom EU direktivom o rodnoj zastupljenosti u upravnim odborima, te da Skupština finalizuje novu Strategiju rodne ravnopravnosti 2026–2029, sa posebnim fokusom na političko učešće žena, ekonomsko osnaživanje, digitalnu sigurnost i podršku najranjivijim grupama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121101112_27223bf3fcac852a75690f7c5817222219872847b5a0eae333d0f31932c11198.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121101112_27223bf3fcac852a75690f7c5817222219872847b5a0eae333d0f31932c11198" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Mandić sa Kampom"> <figcaption>Mandić sa Kampom(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Crna Gora ostaje primjer multietničke stabilnosti u regionu, sa ustavnim i institucionalnim garancijama prava manjina i njihovom aktivnom participacijom u državnim institucijama, lokalnim samoupravama i javnom sektoru. Siguran sam da je to i jedan od razloga zbog kojih nas Brisel prepoznaje kao lidera u evropskim integracijama - poručio je Mandić. Na kraju sastanka, predsjednik Skupštine poručio je da Crna Gora želi da bude pouzdan partner OEBS-a u jačanju mira, stabilnosti i evropskog puta, te da je spremna da, zajedno sa institucijom Visokog predstavnika, razvija dodatne programe koji doprinose socijalnoj koheziji i ravnopravnom učešću svih zajednica u demokratskim procesima.

Mandić sa Kampom: Crna Gora ostaje primjer multietničke stabilnosti u regionu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Dan opštine Kotor predsjedniku Opštine Vladimiru Jokiću, predsjednici Skupštine opštine Maji Mršulji i svim građanima Kotora, kao i Dan opštine Tivat predsjedniku Opštine Željku Komnenoviću, predsjedniku Skupštine Miljanu Markoviću i svim građanima Tivta.
- Kotor, dragulj našeg primorja i Boke, predstavlja trajni stub naše istorije, kulture i tradicije. Njegova neponovljiva ljepota i snažan duh čine ga jednim od najprepoznatljivijih simbola Crne Gore i svjedoče da različite kulture i narodi vijekovima mogu živjeti u miru i skladnom zajedništvu - navedeno je u čestitci Mandića.
On je poručio da je obaveza i čast svih koji brinu o ovom gradu da nastave njegov put napretka, te da se zajedno gradi Kotor kao otvoren, moderan i inspirativan grad, spreman da prihvati nove ideje i prilike.
- Vjerujem da ćemo zajedno nastaviti da oblikujemo Kotor kao mjesto susreta ljudi, kultura i tradicija, čija različitost predstavlja istinsku snagu i ljepotu naše države - zaključio je Mandić.
U čestitci povodom Dana opštine Tivat, Mandić je naglasio da Tivat svojim dinamičnim razvojem i postignutim rezultatima postaje jedan od najznačajnijih primjera modernizacije na crnogorskom primorju.
- Tivat, blagoslovljen izuzetnom prirodnom ljepotom i važnim strateškim položajem, predstavlja primjer uspješne i dinamične transformacije u jedan od najprosperitetnijih primorskih gradova. Brz razvoj Tivta i rezultati koji ga prate ponos su čitave Crne Gore, jer ovaj grad sve snažnije postaje simbol modernizacije i uspjeha - istakao je Mandić.
Posebno je naglasio značaj infrastrukturne umreženosti Tivta, koja stvara snažan potencijal za dalji razvoj turizma i privrede.
- Danas je Tivat istinski turistički centar koji svojim izgledom, sadržajima i atmosferom privlači posjetioce iz čitavog svijeta, nudeći im jedinstven doživljaj u kojem se prožimaju tradicija, savremeni duh i prirodne ljepote. Uvjeren sam da će Tivat nastaviti svoj uspješan put, donoseći nove razvojne prilike i podižući kvalitet života građana, uz očuvanje svog autentičnog karaktera i identiteta - zaključio je Mandić.

Mandić: Kotor trajni stub istorije - obaveza da ga zajedno gradimo, Tivat sve snažnije postaje simbol modernizacije i uspjeha

Neophodno je pažljivo čuti djecu i djelovati po njihovim uputstvima, jer su ona naša motivacija i naš svjetionik, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na 13. zasijedanju Dječjeg parlamenta, održanom u saradnji sa Centrom za prava djeteta Crne Gore i uz podršku UNICEF-a.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120151136_94cbfabdf82082683e12c99f01f8b4403fb4021d5515b73f4a17a85a7aed09f4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120151136_94cbfabdf82082683e12c99f01f8b4403fb4021d5515b73f4a17a85a7aed09f4" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Dječiji parlament"></figure>  Otvarajući sjednicu, Mandić je čestitao je 20. novembar, Međunarodni dan djeteta – dan kada su usvajanjem Konvencije o pravima djeteta ozvaničena prava najmlađih: pravo na život i razvoj, pravo na najbolji interes djeteta, pravo na učešće i pravo na jednakost. Mandić je istakao da se u plenarnoj sali okupilo skoro 60 djece iz 25 gradova cijele Crne Gore, spremnih da iznesu svoje stavove i utiske o politikama u društvu. Naglasio je da se danas nalaze na mjestu gdje se donose važne odluke za cijelo društvo i da je prilika koju su dobili da govore mnogo više od svečanosti. - Ovo je poruka da ste važni, ministri i poslanici su došli da čuju vaše ideje - poručio je predsjednik parlamenta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120151136_9eb2c881a9eceb599f205a9ea2f6d35413fcb406e421a8c25891c3683d09cc7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251120151136_9eb2c881a9eceb599f205a9ea2f6d35413fcb406e421a8c25891c3683d09cc7b" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Dječiji parlament"></figure>  Mandić je ohrabrio učesnike Dječjeg parlamenta da pokažu znanje i slobodno iznesu stavove, podsjećajući da djeca često vide ono što odrasli ponekad zaborave – da društvo napreduje samo onda kada u njemu postoje jednaka prava za sve. Dječji parlament organizuje se svake godine sa ciljem afirmacije prava djeteta na učešće i zagovaranje kao važnih društvenih vrijednosti. Ovaj mehanizam omogućava najmlađima da iskažu svoje stavove i da se njihov glas čuje u najvišem zakonodavnom domu. Tokom zasijedanja, djeca su imala priliku da postavljaju pitanja poslanicima, ministrima, gradonačelnicima i drugim donosiocima odluka, te da ukažu na probleme sa kojima se suočavaju u porodici, školi i lokalnoj zajednici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120151136_19cf3d0717138c3bb5c69d372700ca97e7281baa126432d2e0be403fa7204027.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251120151136_19cf3d0717138c3bb5c69d372700ca97e7281baa126432d2e0be403fa7204027" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Dječiji parlament"></figure>  - Na ovaj način djeci se omogućava da procijene poštovanje njihovih prava, izraze potrebe, iznesu prijedloge i utiču na procese odlučivanja koji se tiču njihovog života i razvoja - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore. Dječji parlament istovremeno podstiče međusobno povezivanje djece iz različitih sredina i promoviše standarde utvrđene Konvencijom o pravima djeteta. - Dosadašnja zasijedanja pokazala su da djeca posjeduju visok nivo razumijevanja društvenih procesa, kao i razvijene vještine argumentovanog zagovaranja, analize i istraživanja. Njihova društvena vidljivost i aktivno učešće doprinose jačanju institucija i izgradnji inkluzivnog društva u kojem se dječji glas poštuje i uvažava - navedeno je u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120151136_e004f9f50c1c9f95f52311e355eebb55f9c3f34ec307b4893d8a81ea8f63dacc.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251120151136_e004f9f50c1c9f95f52311e355eebb55f9c3f34ec307b4893d8a81ea8f63dacc" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Dječiji parlament"></figure>  U zasijedanju su učestvovali predstavnici Skupštine i Vlade Crne Gore, predstavnici domaćih institucija i međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom i unapređenjem prava djeteta, kao i članovi diplomatskog kora. - Skupština Crne Gore nastaviće da unapređuje mehanizme participacije djece, promoviše njihova prava i podstiče njihovo aktivno učešće u demokratskim procesima - poručeno je u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120151136_842df26922d7d43f8319b771af8eabc54614600c097015df876d62b716755444.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251120151136_842df26922d7d43f8319b771af8eabc54614600c097015df876d62b716755444" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Dječiji parlament"></figure>

Mandić: Neophodno pažljivo čuti djecu i djelovati po njihovim uputstvima, ona su motivacija i svjetionik

Rečenicom – "sa ovom većinom bi mogli promijeniti i Ustav" – predsjednik Skupštine Andrija Mandić izazvao je opravdanu sumnju javnosti na potencijalno veoma opasnu namjeru, koja bi mogla da vodi ka promjeni jezika i državnih simbola.
Predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza, Mirko Stanić, u razgovoru za Portal ETV govorio je o postupcima predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Jasan je – Mandić je političar prošlosti, relikt mračnih devedesetih, i ne može predstavljati budućnost Crne Gore.
- Ne bih pridavao preveliku važnost onome što Mandić govori, ali svakako bih pridavao ozbiljnu pažnju onome što radi. Njegova opaska o većini odnosila se na izbor viceguvernera CBCG, kojeg je parlamentarna većina odbila, zbog čega je iz EU dobila ozbiljne ‘packe’. Time je pokušan udar na samostalnost CBCG – jedne od rijetkih nezavisnih institucija na koju još uvijek nije stavljena partijska šapa Mandića i njegove šarene vlasti - navodi Stanić.
Upozorava da mnogo veća opasnost po našu zemlju dolazi upravo od onoga što on i njegova vlast rade.
- U toj vlasti partije poput PES-a funkcionišu samo kao izvršioci nacionalističke politike čiji je cilj posvađana, podijeljena Crna Gora ispunjena mržnjom. Ta mržnja čas se usmjerava prema našim susjedima, čas prema građanima ove zemlje, stvarajući ambijent u kojem će se čovjek osjećati sigurno samo kada je okružen pripadnicima "svoje" nacije i vjere - navodi on.
Zato je, kako dodaje, važno da odgovor građanske Crne Gore bude čvrst, sistemski i jasan. Ne smije biti saradnje ni koalicija sa ovako nakaradnom vlašću, koja će već na prvim narednim izborima otići u opoziciju.
- Što je veći pritisak na temeljne vrijednosti naše države – a Ustav to svakako jeste – to mora biti jači i odgovor evropske, napredne i moderne Crne Gore - ističe Stanić.

Miraš Dušević

Stanić: Mandić je relikt mračnih devedesetih, opasnija od riječi je politika koju sprovodi

Hrvatski politički analitičar Davor Đenero ocijenio je za portal ETV da je opaska predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića — prema kojoj sada postoji gotovo potrebna većina za izmjenu Ustava — izrazito opasna i politički motivirana poruka. Podvukao je da Mandić želi da izazove unutrašnje sukobe i nestabilnost u državi.&nbsp;
Đenero upozorava da inicijativa dolazi u trenutku kada se Crna Gora nalazi u ključnoj fazi pregovora s Evropskom unijom, što dodatno povećava rizik od destabilizacije procesa.
Đenero je poručio da „ako računa na završetak pristupnih pregovora s EU iduće godine, Crna Gora će morati sprovesti ustavnu reformu, koja bi omogućila usklađivanje crnogorskog pravnog poretka s acquisom“.
"Ono što Andrija Mandić najavljuje, naravno, promjena je Ustava sa sasvim drukčijom svrhom, jer nije riječ o prilagođavanju evropskom acquisu, nego onome takozvanog "srpskog sveta“.
Prema Đeneru, „sigurno nije slučajno da je ova ‘inicijativa’ pokrenuta upravo sada, kad se čini da je Crna Gora u svojevrsnom zamahu pristupnog procesa, a kad Evropska unija jasno pokazuje i veću volju za integraciju Crne Gore nego što je pokazuju institucije u Crnoj Gori“.
"Istovremeno, sve je očitija razlika u pristupnim procesima Crne Gore i Srbije i sve su očitije rezerve Evropske unije i Evropskog vijeća prema mogućnosti proširenja na Srbiju, u kojoj je Aleksandar Vučić uspostavio autoritarni režim i sve više promoviše vrijednosti suprotne onima koje obilježavaju Evropsku uniju“, navodi Đenero.&nbsp;
Upozorio je da „otvaranjem rasprave o promjeni političke definicije Crne Gore, u vrijeme pristupnog procesa, Mandić ima samo jedan cilj – izazvati unutrašnje sukobe i oslabiti pristupne kapacitete Crne Gore“.
Đenero smatra kako je malo vjerovatno da bi za svoj ‘ustavni projekat’ mogao okupiti dvotrećinsku skupštinsku većinu, ali blokada formiranja takve većine na projektu razgradnje crnogorske države lako bi se prelila i na blokadu formiranja ustavne većine za projekt pridruživanja Uniji“.
"Mandiću je sadašnja vladajuća koalicija prepustila poziciju ‘kontrolne vlasti’, iako nije bilo nikakve potrebe da on i njegova stranka sudjeluju u parlamentarnoj većini, a Mandić sada tu svoju kontrolnu poziciju koristi radi otežavanja pristupnog procesa i izazivanja nestabilnosti u Crnoj Gori“, navodi on za Portal ETV.&nbsp;
Na kraju je naglasio da je „posve svejedno radi li to na podticaj svojih patrona iz Moskve i Beograda ili iz vlastite marljivosti“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.9697%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-da-li-je-mandic-naumio-da-prekraja-ustav-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đenero: Mandić hoće da izazove unutrašnje sukobe i nestabilnost u Crnoj Gori

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je danas, tokom posjete Pljevljima, kazao da razmišlja o raspisivanju referenduma za otvorene liste.
On je tokom obilaska Pljevalja poseban akcenat stavo na demokratizaciju političkog sistema.
- Partijski zaokruženo društvo nas je dovelo dovde. Otvorene liste su rješenje – da biramo građane, a ne političke partije. Zato razmišljam o raspisivanju referenduma za otvorene liste- istakao je predsjednik.

Milatović: Razmišljam o raspisivanju referenduma za otvorene liste

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Alen Bajrović, sin žrtve ratnog zločina deportacije izbjeglica Osma Bajrovića, uputili su 10. novembra Ministarstvu kulture i medija inicijativu za uklanjanje Ulice Pavla Bulatovića u Pljevljima.
- Više puta smo pozdravili uklanjanje nezakonito postavljenih spomen-obilježja širom Crne Gore. U inicijativi smo podsjetili ministarku na njenu jasnu poruku da je „svako nezakonito postavljanje i zadržavanje spomen-obilježja, bez obzira na to da li je riječ o nazivima ulica, pločama, spomenicima ili drugim oblicima obilježavanja, predstavlja direktno kršenje zakona i nepoštovanje vrijednosti na kojima počiva Crna Gora“, te da „nema izuzetaka, nema selektivne primjene i tolerancije“ u takvim slučajevima- kazali su.
Cijene i što je ministarka tokom svog rada na uklanjanju ovakvih obilježja posjetila Opštinu Petnjica, gdje je utvrdila da nema table sa natpisom Ulica Osmana Rastodera, ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata.
- Međutim, u Pljevljima se već 25 godina nalazi Ulica Pavla Bulatovića, koji je, kao ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, bio nalogodavac nezakonite deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Prema zvaničnim dokumentima, crnogorska policija je, po njegovom naređenju, bez zakonskog osnova, uhapsila i izručila oružanim snagama Srpske Republike, najmanje 66 civila, od kojih je samo 12 preživjelo. Ove činjenice potvrđene su i u presudi Ks. 6/12 iz 2012. godine (dostupnoj na sudovi.me). Dodatno, kao ministar odbrane SRJ od 1993. do 2000. godine, Bulatović je bio nadležan za strukture čiji su pripadnici počinili teške ratne zločine u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Zamjenik glavnog tužioca Haškog tribunala, Grejem Bluit, javno je potvrdio da je “ubijeni jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović bio pod istragom i to ne samo za događaje na Kosovu” - navode u saopštenju Bajrović, Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje i Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
U korespondenciji koja je prethodila inicijativi, kako kažu, Ministarstvo kulture i medija im je potvrdilo da ne posjeduje nikakvu dokumentaciju o saglasnosti za naziv ove ulice.
- Iako je imenovanje izvršeno u vrijeme SRJ, član 50 Zakona o spomen-obilježjima jasno propisuje da se svi objekti i nazivi koji su dodijeljeni nakon 15. novembra 1971. godine bez odobrenja nadležnog organa smatraju bespravno postavljenim. Uz to je prekršen i član 10 Zakona, koji zabranjuje podizanje spomen-obilježja ličnostima koje su u istoriji Crne Gore ili čovječanstva imale negativnu ulogu, što se za Pavla Bulatovića nesumnjivo može reći- navode iz ovih organizacija.
Od podnošenja inicijative, opominju, prošlo je više od 15 dana, a nemaju informaciju da je Ministarstvo po inicijativi postupilo, iako je u sličnim predmetima ranije reagovalo prilično brzo.
- Pozivamo Ministarstvo da djeluje dosljedno, u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima, i naloži uklanjanje Ulice Pavla Bulatovića. Ovakva obilježja nisu samo uvreda za sjećanje na žrtve, jer predstavljaju opasan pokušaj prekrajanja istorije, produbljuju podjele u društvu i udaljavaju Crnu Goru od evropskih demokratskih vrijednosti- zaključuju u saopštenju.&nbsp;

CGO, HRA i Bajrović: Pozivamo Ministarstvo da djeluje dosljedno i naloži uklanjanje Ulice Pavla Bulatovića

Popularni podgorički KIC pop hor održaće tradicionalno, u subotu, 29. novembra 2025. godine koncert „Bez dileme – antifašizam“ pod dirigentskom palicom prof. Mladena Čelebića, u restoranu „Desetka“, od 19 sati.
Na repertoaru će se naći poznate partizanske, revolucionarne i antifašističke pjesme: Po šumama i gorama, Oj đevojko drugarice, Komandant Sava, Uz maršala Tita, Padaj silo i nepravdo, Teče Tara, Bilećanka, Odiseja, Zemljo moja i mnoge druge. Solisti hora su Slavica Dragović i Igor Đurić, a premijerno će biti izvedena autorska kompozicija „Gdje ste sada hej Sloveni?“ podgoričkog ljekara Vladimira Pavićevića.
Ove godine program u „Desetki“ obogatiće dio velikog modnog performansa Slobodanke Seke Martinović „Drugarica Broz, omaž ženi i jednom vremenu“ koji je prije 10 godina imao premijeru na Trgu nezavisnosti. Ovog 29. novembra modele gđe Martinović nosiće članice KIC pop hora.
Podsjetimo, prvi koncert projekta „Bez dileme – antifašizam“ po ideji Snežane Burzan Vuksanović, osnivačice i menadžerke hora, održan je 29. novembra 2017. godine u prepunoj velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Od tada hor je taj program pjevao skoro 50 puta, i to desetak u KIC-u, na Trgu nezavisnosti, nekoliko puta, na platou ispred Skupštine Crne Gore, u skoro svim gradovima u Crnoj Gori, ali i u: Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Skoplju, na Tjentištu, Jajcu, Prijepolju, Subotici, Vrbasu...
Domaćini u restoranu Desetka, obezbijedili su za sve goste besplatan vojnički pasulj (tokom cijelog dana), ali i kviz na temu poznavanja SFRJ i gostovanje DJ Kubanca.

Koncert KIC Pop Hora: Kultura antifašističkih sjećanja u subotu u ''Desetki''

Parlamentarna većina u Skupštini opštine Berane još jednom je pokazala potpunu nezainteresovanost za standard građana i odsustvo elementarne društvene odgovornosti. Nakon drastičnog, preko 100 odsto poskupljenja cijene vode i povećanja cijena usluga Agencije za izgradnju i razvoj Berana, vlast je danas otišla i korak dalje – dodatno opterećujući džepove građana povećanjem cijena parkinga, poručili su odbornici DPS-a u Beranama.
- Ovakvi potezi jasno pokazuju da se odluke donose bez osjećaja za realnost u kojoj žive Beranci i Beranke, bez konsultacija, bez analize posljedica i bez minimuma brige za svakodnevni život ljudi koji se već bore sa rastućim troškovima. Umjesto da štite interese onih koje navodno predstavljaju, odbornici vladajuće većine iznova biraju politike koje direktno udaraju na standard građana- kazali su iz DPS-a.
Posebno zabrinjava činjenica da u Beranama i dalje imamo opštinska preduzeća koja ignorišu svog osnivača – Skupštinu opštine, i time u krajnjem ignorišu građane koji ih finansiraju. Kako ističu, redovno nedostavljanje izvještaja o radu, planova i programa predstavlja ne samo neodgovoran odnos prema javnim institucijama, već i otvoreno kršenje zakonskih obaveza. I pored toga, niko ne snosi odgovornost.
- Danas smo, takođe, čuli i zvanično priznanje da kadrovi nedostaju upravo tamo gdje treba zaposliti stručne i kompetentne ljude. To je rezultat dugogodišnje pogrešne prakse zapošljavanja po partijskom, a ne stručnom osnovu. S druge strane, opština, ustanove i preduzeća godinama funkcionišu na ivici održivosti zbog prevelikog broja zaposlenih na administrativnim poslovima po partijskim zaslugama, što direktno opterećuje budžet i sve građane Berana- navode iz beranskog DPS-a.
Sve ovo, kako kažu, je još jedan dokaz da trenutna vlast nema viziju, plan, niti sposobnost da upravlja javnim resursima u korist svih. Teret sopstvenog lošeg upravljanja prebacuju isključivo na građane.
- Smatramo da je krajnje vrijeme da se prekine sa praksom donošenja štetnih odluka koje se lome preko leđa stanovnika Berana, da se uspostavi puna odgovornost u radu lokalne uprave i da se javni sistemi počnu uređivati u skladu sa zakonom, principima transparentnosti i interesima građana- poručili su iz DPS-a u Beranama.

Klub odbornika DPS Berane: Povećanjem cijena parkinga vlast dodatno udarila na džepove građana

Sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović donio je 18. novembra rješenje kojim se biznismenu Aleksandru Mijajloviću ukidaju mjere nadzora – obaveza javljanja od svakog mjeseca Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i vraća mu se pasoš oduzet aprila prošle godine, nakon što ga je Specijalno tužilaštvo teretilo za stvaraje kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete. &nbsp; Možda ova odluka Višeg suda o ukidanju mjera nadzora ne bi izazvala pozornost da, samo deset dana prije ove odluke Višeg suda, biznismenu Mijaloviću 7. novembra nije za 60 dana produžen pritvor u drugom predmetu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f" data-rendition-name="original" width="1072" height="891" loading="lazy" alt="PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda "> <figcaption>PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IMA PRITVOR – NEMA PRITVOR Dakle: Mijajloviću, kojem je u jednom predmetu ukinut pritvor, ukinuta je obaveza javljanja policiji i vraćen pasoš jer nema opasnosti za bjekstvo, a u drugom predmetu se određuje pritvor, između ostalog i zbog opasnosti od bjekstva?! &nbsp; I da sve bude čudnije: Specijalno tužilaštvo, koje je u oba predmeta tražilo pritvor, zahtijevalo je da se Mijajloviću zadrži obaveza javljanja Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici, iako je biznismen u pritvoru u Spužu, i ne može fizički da se javlja svakog mjeseca policiji u Podgorici. &nbsp;&nbsp; Sudija Nenad Vujanović je, uz logično objašnjenje, odbacio nelogičan zahtjev SDT-a. - Ako okrivljenom Aleksandru Mijajloviću u tom predmetu bude ukinut pritvor, tada će se odlučiti da li je i koja od navedenih mjera potrebna, pa se navodi istaknuti u mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva da je navedena mjera nadzora, zajedno sa određenim jemstvom, podobna da na kvalitetan način suspenduju opasnost od bjekstva – pokazuju nesonovanim – piše Vujanović u obrazloženju Rješenja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TUŽILAČKI ,,POVRATAK U BUDUĆNOST” Detalji iz tužilačke Naredbe o sprovođenju istrage od 5. oktobra ove godine ukazuju na zloupotrebu institucionalne moći Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Tada je, samo na osnovu poruka iz Mijajlovićevog telefona, troje specijalnih tužitelja – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – osumnjičilo, osim podgoričkog biznismena, još pet osoba za stvaranje kriminalne organizacije. &nbsp; Koja je, po navodima SDT-a, između ostalog, imala za cilj da preko mreže medija, citiramo - ,,utiču na političku vlast, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast i na druge važne ekonomske i društvene činioce”. Specijalno tužilaštvo je de fakto – bez ijednog valjanog dokaza ili indicije – ubacilo u kriminalnu orgnaizaciju i medije koji su učestvovali u narušavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43" data-rendition-name="original" width="3000" height="2352" loading="lazy" alt="TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage"> <figcaption>TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  I to kako: ,,... okrivljeni A.Mijajlović preko ,,Mportala”, Portala ETV”, ,,CDM”, ,,Standarda”, &nbsp;,,Portala Analitike”, ,,Pobjede”, ,,Antene M” koristi radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje i stvarajući medijsku sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija...” &nbsp; &nbsp;Koliko su osnovane tužilačke sumnje zapisane u Naredbi, pokazuje jedan frapantan podatak: Mijajlović se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i mrežu uticaja preko medija u periodu od januara 2018. do februara 2024. godine, a Portal ETV, koji se nalazi na spisku, osnovan je 5. septembra 2024. godine?! &nbsp; &nbsp;Kako je Mijajlović mogao preko Portala ETV da ostvaruje nezakoniti uticaj - prije nego što je portal počeo da radi? Na to jednostavno pitanje – kako je moguć ,,povratak u budućnost” - &nbsp;niko od troje specijalnih tužilaca nije dao odgovor. &nbsp; &nbsp;PRITVOR BEZ KRAJA &nbsp;I to je još jedan pokaztelj da je Aleksandar Mijajlović bio unaprijed zacrtana meta progona. Ali ne i jedini: postupanje specijalnih tužitelja pokazuje da su od početka planirali Mijajlovića strpati u poduži pritvor. &nbsp; U zahtjevu za određivanje pritvora Mijajloviću, troje specijalnih tužitelja navelo je - mogućnost uticaja na svjedoke. Međutim, za pedeset dana od kako je određen pritvor Aleksandru Mijajloviću, Specijalno državno tužilaštvo, osim trojice policijskih službenika, nije saslušalo ni jednog svjedoka koji se izričito pominju u Naredbi za sprovođenje istrage. Iako istragu vode čak troje tužilaca! &nbsp; Očito da je neaktivnost SDT bila umišljajna - da se Mijaloviću, nakon 30 dana, produži pritvor za još dva mjeseca. Što je Viši sud i učinio 7. novembra. Time su prekršeni standardi Evropskog suda za ljudska prava, a mjera pritvora se pretvara u kaznu zatvora bez presude. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00" data-rendition-name="original" width="647" height="600" loading="lazy" alt="MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava "> <figcaption>MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRŠENJE MEĐUNARODNIH STANDARDA O tome svjedoči i slučaj Kontrada protiv Italije (Contrado vs Italy). &nbsp; -Nadležni sud mora utvrditi da li su nadležni državni organi vlasti pokazali naročitu revnost u vođenju postupka. To se precizira presudom od 24.08.1998. godine u predmetu Contrada protiv Italije, kao i presudom od 23. septembra 1998. godine, u predmetu I. A. protiv Francuske – ističe se u zapisniku sa suđenja.. &nbsp; Izostanak tužilačke akcije saslušanja svjedoka u slučaju istrage protiv Mijajlovića i još pet osoba znači i kršenje standarda koje su svojevremeno ustanovili i crnogorski sudovi. Do skora su domaći sudovi znali da odrede pravne posljedice &nbsp;neaktivnosti tužilaca u pritvorskim predmetima. &nbsp; To se najbolje primjećuje u jednom Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore iz sada daleke 2019. godine. Vijeće suda u sastavu Radule Kojović, Svetlana Vujanović i Miraš Radović odbacilo je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva o produženju pritvora okrivljenom za krijumčarenje ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f" data-rendition-name="original" width="986" height="723" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora"> <figcaption>ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - Državni tužilac ne samo da nije postupao sa posebnom hitnošću, nego je zapaženo potpuno odsustvo bilo kakve aktivnosti u pravcu obezbjeđenja blagovremene izrade nalaza i mišljenja vještaka, kojim po očekivanju državnog tužioca bilo moguće otkriti identitet saučesnika u predmetnom krivičnom djelu – piše, između ostalog, u obrazloženju presude Vrhovnog suda. &nbsp;&nbsp; STANDARDI ,,AVGUSTOVSKE VEĆINE” Nije ovo jedina odluka Vrhovnog suda kojom se odbija tužilački zahtjev za pritvor, ima više sličnih rješenja, Višeg i Vrhovnog suda. &nbsp; Ali, sve je to bilo prije avgusta 2020. godine. Od tada crnogorske sudije nijesu odbacile jednu optužnicu, a vrlo rijetko se odbija zahtjev za produženje pritvora. &nbsp; Da li su prijetnje vetingom u pravosuđu, koja se čuju gotovo svakodnevno iz redova parlamentarne većine, uticale da aktuelne sudije odstupe od standarada koje propisuje Evropski sud za ljudska prava? Je li zlokobna retorika Borisa Bogdanovića, nalik onoj iz vremena južnoameričkiih diktatura - pominjanjem u parlamentu lova na ljude i pretvaranja političkih protivnika u predjela, jela i dezerte – raspirila u pravosuđu atmosferu straha i brigu za vlastitu bezbjednost? &nbsp; Mnogo je pitanja bez odgovora. Slučaj produženja pritvora biznismenu Aleksandru Mijajloviću, uz skidanje oznake tajnosti privatnih podataka iz naredbe o sprovođenju sitrage, pokazuje da se iza maske tužilačke akcije krije politički progon dijela izvršne vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Aleksandru Mijajloviću vratili pasoš dok je u pritvoru u Spužu?!

Neprimjereno je da neko od poslanika najavljuje hapšenja i to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi, ali i tužilaštvu koje bi trebalo da reaguje, jer ako političari i poslanici imaju neke informacije u smislu najave o akcijama hapšenja bilo koga, nevezano za to da li postoje dokazi ili ne, to jako narušava ugled samog tužilaštva i šalje poruku javnosti da je tužilaštvo pod određenom političkom kontrolom i da su političari ti, a ne tužioci, koji odlučuju kada će se i protiv koga pokrenuti postupak - ocijenio je za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je juče u Skupštini Crne Gore da je ono što je do sada ulovljeno samo predjelo, a da država prema dezert, te da "nijedno ime neće biti preskočeno".
Na koga se sprema lov i otkud to zna poslanik pitanje je koje niko iz izvršne vlasti ne postavlja. Još važnije - da li poslanici najavljuju akcije policije i tužilaštva i ko, zaista, odlučuje šta će biti na njihovoj agendi.
Radulović upozorava da je ćutanje prećutna saglasnost i da ozbiljno narušava ugled države pred međunarodnim partnerima.
- To jeste jedan vid zastrašivanja, koji me ne iznenđauje, nije prvi put. Uglavnom dolazi sa istih adresa - naveo je Radulović.&nbsp;
Da retorika i odnos Demokrata izazivaju pažnju međunarodne zajednice pokazalo je pismo upozorenja koje su Ujedinjene nacije poslale Vladi.&nbsp;
Naveli su da su napadi Demokrata na advokata Veselina Radulovića i direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević ozbiljan slučaj zastrašivanja.&nbsp;
Tri specijalne izvjestiteljke UN-a za nezavisnost sudija, slobodu izražavanja i branioce ljudskih prava ocijenile su da takvi napadi imaju „zastrašujući efekat“ i da ne postoje informacije da je vlast preduzela bilo kakvu istragu.&nbsp;
Vlada je ćutala duže od propisanih 60 dana. Kada je pismo iz UN-a objavljeno bez njihove reakcije, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović udostojio se da odgovori.
Radulović ćutanje Vlade tumači kao jednu prećutnu saglasnost sa svime što se radi u bezbjednosnom sektoru, odnosno šta radi partija koja ga kontroliše.&nbsp;
- Nije me to iznenadilo, ali je zaslužilo reakciju i Vlade i državnog tužilaštva. Tu su osim uvreda i kleveta bili navodi koji se mogu tumačiti kao ozbiljne prijetnje - istakao je Radulović.&nbsp;
Nije ga iznenadilo što je Vlada odćutala to u roku koji im je ostavljen, a danas je objavljeno pismo koje je izvršna vlast poslala naknadno specijalnim izvjestiteljkama.&nbsp;
- Podsjetilo me na onu izreku da ne kune majka sina što se kocka, nego što se vadi. Tako izgleda dopis Ibrahimovića đe citira odredbe zakona i navodi da Vlada prati razvoj događaja i ne želi da se miješa, iako to nije predmet zahtjeva specijalnih izvjestiteljki. One traže da se Vlada izjasni šta su uradili povodom napada koji je rukovodstvo bezbjednosnog sektora uputilo na račun Gorjanc Prelević i moj račun. Vlada nije uradila ništa i ružno je za imidž države kada se na jedan takav način odgovori na dopis jedne tako važne adrese - ocijenio je Radulović.
Upravo zato, prema njegovim riječima, to više nije samo politički problem, već pitanje međunarodne reputacije države.&nbsp;
Da situacija nikad nije bila tako ozbiljna, dodaje, pokazuju i brojke - UN i Evropska unija oglasili su se tri puta. Crnogorska Vlada nijednom.&nbsp;
U zemlji koja se i dalje predstavlja kao najozbiljniji kandidat za Evropsku uniju političke prijetnje, institucionalno ćutanje i ignorisanje upozorenja najviših međunarodnih adresa se normalizuju, a poruke o "lovu" i "dezertima" ostaju bez ikakvog odgovora
Da su parlamentarne klupe postale poligon za politička suđenja bez procesa ocijenio je i poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter.
On je juče u Skupštini Crne Gore kazao da se u Zakonodavnom domu krši pretpostavka nevinosti, a trebalo bi tu najglasnije da se govori o članu Ustava koji govori o tome.
- I to imamo priliku da čujemo svaki dan. Ne govori se o optuženima ili osumnjičenima nego se automatskio presudi ljudima za cijeli život i njima i njihovim porodicama - naveo je Huter.
Prilog novinarke TV E Amre Tahirović.

Radulović: Neprimjereno da neko od poslanika najavljuje hapšenja, to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić je, na današnjoj sjednici posvećenoj premijerskom satu, saopštio da u okolini i u kotorskom selu Dragalj postoji stotine parcela sa stotinama nelegalnih objekata koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je, postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću o nelegalnoj izgradnji u Crnoj Gori, u tom kontekstu pokazao fotografiju crkve u izgradnji koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Takođe, na glavnom magistralnom putu imamo još jednu parcelu u vlasništvu MCP na kojoj se nalazi ugostiteljski objekat koji ima teret poreskog duga na ime ruskog državljanina koji je suvlasnik i parcele i svih objekata na njoj, između ostalog i ugostiteljskog objekta. Pitanje je kako su se ovi nelegalni objekti priključili na energetski sistem, ko je uradio uličnu rasvjetu i ko živi u ovim objektima i za šta služe - pitao je Nenezić.
Ukazao je i da je danas objavljena informacija da je Danko Savić iz Danilovgrada uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u oružanim formacijama Rusije.
- Evo danas se možemo pohvaliti novom akcijom policije i istaći da imamo i državljane Crne Gore koji su se borili na ratištima Evrope. Da li ćete kao prvi čovjek izvršne vlasti preduzeti određene mjere, što bojim se da nije situacija samo u selu Dragalj, već da ovakvih izolovanih zajednica imamo i u drugim djelovima države - istakao je Nenezić.
Spajić je ovo pitanje delegirao ministru urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavenu Radunoviću.
<h2>RIZIČNA FIRMA DARINKE HRNJEZ</h2>
Nenezić je nakon toga iznio više detalja, istučući da je jedno pravno lice posebno interesantno koje je vlasnik parcela na kojima se nalaze objekti u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“.
- To ime povezuje se dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu. Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu? - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
<h2>NADLEŽNI ĆE PROVJERITI NAVODE</h2>
Ako je ovo ozbiljna država, Nenezić kaže da će koliko je danas sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Spajić je odgovorio da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.
Nenezić je rekao da iz odgovora premijera zaključuje da on, kao i potpredsjednik Vlade ne znaju ništa o ovome.
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbednosni sektor Aleksa Bečić kazao je da nema tog imena u Crnoj Gori, bio crnogorski ili strani državljanin, koji može biti zaštićen ili privilegovan.
- Prema svakom se primjenjuje Zakon, tako da mislim da će nadležni i Vaše navodi uzeti u obzir. Nadam se da ćemo u ovom domu unaprijediti i Zakon o strancima kako detektovani problemi, a tiču se velike fleksibilnosti koja je postojala u dosadašnjem rješenju i kada govorimo o osnivanju firmi i vrijednosti nekretnina koje su korišćene kao osnova za dobijanje privremenog boravka, uredili na način koji će u narednom periodu onemogućili bilo kakvu vrstu zloupotreba - kazao je Bečić.

Nenezić: U selu Dragalj ima na stotine nelegalnih objekata koji podsjećaju na one za regrutovanje i obuku vojnika

Legendarni košarkaški trener Željko Obradović podnio je danas ostavku na mjesto trenera beogradskog Partizana, piše Mozzartsport.
Kako je objavio ovaj pouzdani srbijanski portal, Obradović smatra da je vrijeme za promjenu na klupi Crno-bijelih i podnio je ostavku na mjesto šefa stručnog štaba.
Iako je jasno da će navijači stati iza Obradovića, ostaje da se vidi kakvu će odluku da donese Upravni odbor KK Partizan, koji je sada na potezu.
Partizan u posljednje vrijeme izgleda loše na parketu, a sinoć je u Atini doživio težak poraz od Panathinaikosa od 91:69. Ranije je savladao Studentski centar, ali i prije toga je ekipa vezala dva poraza od Asvela i Fenerbahčea.

Tag: andrija-mandic