Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović ocijenio je da Crna Gora danas ne funkcioniše kao održiva ekonomija, već kao „tržni centar“, upozoravajući na zabrinjavajući nivo uvozne zavisnosti i izostanak domaće proizvodnje.
U objavi na mreži Iks, Milović je naveo da je crnogorska ekonomija svedena na prostor potrošnje bez stvarne proizvodne osnove. Posebno je istakao podatke o uvozu hrane, naglašavajući da se na mjesečnom nivou uvozi oko 70 miliona eura prehrambenih proizvoda, odnosno oko 2,3 miliona eura dnevno, dok se samo na uvoz mesa troši oko 15 miliona eura mjesečno.
- Bez uvoza hrane, Crna Gora bi imala zalihe za svega 25 dana - upozorio je Milović.
On je naveo da ekonomija koja se oslanja isključivo na uvoz, poput tržnog centra, ne proizvodi vrijednost, već zavisi od spoljnih isporuka, što za posljedicu ima uvoz inflacije i gubitak kontrole nad cijenama.&nbsp;
Milović je kritikovao i politiku povećanja plata bez realnog ekonomskog pokrića, ocjenjujući da se time stvara „lažna kupovna moć“, dok se istovremeno podstiče inflacija i prazni domaća ekonomija.
- Zemlja bez proizvodnje postaje tržište potrošača, a ne samostalna ekonomija - novac izlazi iz sistema, zavisnost raste, a ekonomska otpornost nestaje - poručio je poslanik DPS-a.
Milović je ocijenio da je „potrošačko-populistički model“ doveo Crnu Goru u izuzetno težak položaj, ističući da istorijski rekord u uvozu hrane i mesa pokazuje da je država postala tržište tuđe robe, umjesto ekonomije koja stvara sopstvenu budućnost.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2017865120936771730%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Politika

Milović: Crna Gora funkcioniše kao tržni centar, a ne kao ekonomija

Glavni odbor Pokreta Preokret jednoglasno je izabrao Srđana Perića za predsjednika.&nbsp;
Izabrani su i članovi Predsjedništva: Mirza Krnić, Aleksa Bigović, Goran Ćetković, Neda Rašović, Boro Kankaraš, Tamara Tomić, Nebojša Marković, Miodrag Ilić, Aida Adlal, Fikret Kuč i Srđan Perić. Ranije je Aleksa Bigović izabran za direktora Preokreta.&nbsp;
Predsjedništvo je za šefa medijskog tima izabralo Mirka Perovića, a za šefa Kancelarije za socijalna pitanja Dragana Sošića.
- Preokret je predstavio građanima i podržavaocima novi logo i vizuelni identitet, pokrenuo aplikaciju za komunikaciju sa građanima i informisao javnost o izborima koje su sproveli Predsjedništvo i Glavni odbor - navode u saopštenju.&nbsp;
Objašenjeno je da novi logo simbolizuje prekid sa starim političkim praksama i otvaranje prostora za odgovorniju i transparentniju politiku.
- Predstavljena aplikacija omogućava građanima da predlažu inicijative, učestvuju u raspravama i prate realizaciju odluka, čime Preokret dodatno jača model direktnog učešća javnosti u donošenju odluka, počev od njegove interne organizacije, ali ostavlja i mogućnost prijavljivanja problema u funkcionisanju cijelog sistema - navode iz Prekreta.
Govoreći o daljem fokusu djelovanja Perić je saopštio da je promjena političkog sistema preduslov za suštinske reforme u Crnoj Gori.
- Preokret se zalaže za model u kojem se moć vraća građanima kroz direktnu demokratiju, transparentnost i stalnu kontrolu vlasti, ali i samih političkih subjekata. Politika mora biti servis javnog interesa, a ne gotovo isključivo prostor privilegija. Zato, uz institucionalne promjene, Preokret će se boriti za konkretne mjere poput funkcionalnog socijalnog kartona, pravednije raspodjele davanja, podsticanje koncepta socijalnog stanovanja, ali i podrške preduzetništvu, te promovisanje principa laičke države i načela da se o Crnoj Gori odlučuje u Crnoj Gori, što predstavlja osnov zajednice koja je utemeljena u balansu pravednosti i efikasnosti - zaključio je Perić.
Inače, planom razvoja Preokreta je predviđeno formiranje inicijativnih odbora u Podgorici, Nikšiću, Herceg Novom, Baru i Bijelom Polju, dok će u ostalim gradovima aktivnosti do juna funkcionisati na nivou ovjerenika. Iz Preokreta poručuju da ulaze u fazu funkcionalnijeg djelovanja, sa jasnom podjelom odgovornosti i usmjerenjem na konkretne rezultate.

1084x550

Perić izabran za predsjednika Preokreta, izabrani su i članovi Predsjedništva

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, komentarišući izlazak iz državne i gradske vlasti &nbsp;kazao je da "misli da se uskoro bez njih neće moći ni na državnom nivou".
- Vlada na papiru ima podršku preko 50 poslanika i znali smo da izlazak iz vlasti za sad neće dovesti do pada Vlade - kazao je Knežević gostujući na TV Prva.&nbsp;
On istiće da će u ponedjeljak Skupštini predati predloge o dvojnom državljanstvu, srpskom jeziku i trobojci.
- Za zakon o državljanstvu je potreban 41 poslanik. Dovoljno je da ovo glasa PES, Demokrate, i ZBCG. Mi bi već tako riješili pitanja državljanstva i trobojke - poručio je Knežević.
Kazao je i da je Milun Zogović razgovarao sa Spajićem a da je on tada rekao da su "zahtjevi opravdani".
- Sa Demokratama smo imali kratak telefonski razgovor gdje sam im saopštio da ove inicijative nisu u suprotnosti sa evropskim standardima i da su Ustavne - istakao je Knežević.&nbsp;
Lider DNP tvrdi da ne traže da se crnogorski jezik izbriše kao službeni, već da se "naprave ustavne dopune da srpski jezik bude službeni zajedno sa crnogorskim.
- Nismo tražili brisanje državne zastave već da se pored nje koristi i trobojka iz 1905. godine - tvrdi Knežević.&nbsp;
Tvrdi da su za izmjene Ustava potrebni glasovi 41 poslanika.&nbsp;
- Za zastavu i za recimo i himnu, i za dvojno državljanstvo dovoljan je 41 poslanik. Sad da pitam ove ostale u Vladi što kažu da nije vrijeme za to – a kada je vrijeme za to? - kaže Kneežvić.&nbsp;
Lider DNP-a tvrdi i da je bilo pregovora PES-a sa DPS-om.&nbsp;
- Spajić se sastajao sa Danijelom Živkovićem još u decembru. U januaru je Anđela Jakšić-Stojanović imala sastanak sa Jevtom Erakovićem i da su razgovarali o modalitetima saradnje u vidu koncentracione Vlade. I to su poznate stvari u okviru koalicije i svi se prave mutavi. Spajić ima bolju komunikaciju sa Živkovićem nego sa mnom koji sam mu podržavao Vladu - tvrdi Knežević.&nbsp;
Kaže da je neuobičajeno da partija Andrije Mandića bude dio vlasti, dok je DNP opozicija.&nbsp;
- Mislim da će stranački organi obije partije donijeti odluku. Ja ne mogu da proglašavam te stavove. Svakako, niko ne može poremetiti svoje odnose i svako ima pravo da bira svoj politički put. Možda je naša strategija potpuno pogrešna, možda ono što Mandić saopštava predstavlja ispravan politički put i nemam ništa protiv toga - ističe Knežević.&nbsp;
Ukazuje i da bi pala Vlada ukoliko bi partija Andrije Mandić uskratila podršku Spajiću.&nbsp;
<h2>"Mujović da podnese ostavku"</h2>
Komentarišući situaciju u Glavnom gradu, nakon izlaska DNP-a iz vlasi, Knežević kaže da se "Mujović ne može više ponašati kao gradonačelnik Podgorice jer je doveo do raspada koalicije".
- Niko iz opozicije nije rekao da nije spreman da podrži Mujovića. On treba da podnese ostavku koliko danas jer on od juče više nije gradonačelnik. Mi ćemo se ponašati kao opozicija - kazao je Knežević.&nbsp;
Knežević je komentarisao i bjekstvo Miloša Medenice nakon izricanja zatvorske kazne.&nbsp;
- Čestitam i Vesni Medenici, neka uzme pištolj i konja i zapuca. Miloš je moj heroj, nemoj da se vrćeš, ne bi te ni prepoznali. Nažalost, umro mi je jedan bližnji rođak u Brodarevu i išao sam da izjavim saučešće. Jedan policajac je tražio na graničnom prelazu da bi izvršili pretres - kaže Knežević.&nbsp;
Dodaje da je traženo da njegov vozač otvori gepek.&nbsp;
- Kad je moj vozač pitao zbog čega, policajac je htio da provjeri da li prevozimo Miloša Medenicu. Kad smo ga pitali zar zaista to misle da vozimo Medenicu on je rekao – a ko će nego vi? Je li to vama normalno - tvrdi Knežević. &nbsp;

Knežević: U ponedjeljak predajemo predloge o državljanstvu, jeziku i trobojci, dovoljno je da glasaju PES, Demokrate i ZBCG

Interes građana je na prvom mjestu, a interes građana Bijelog Polja je da se održi sjednica SO i usvoji budžet za 2026. godinu, jer veliki broj ljudi trpi zbog neusvajanja budžeta, među kojima je 400 učenika koji ne mogu ostvariti mjesečne subvencije za prevoz, kao i preko 250 studenata koji ne mogu primiti stipendije, što bi trebalo da zabrine i vlast i opoziciju – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, odbornik SDP-a u SO Bijelo Polje, dr Adnan Striković.
Odložena je sjednica SO Bijelo Polje koja je bila zakazana za danas, dok dvije partije iz vlasti, kaže Striković, vode razgovore u vezi sa uspostavljanjem nekog novog koalicionog dogovora.
– Partije koje sačinjavaju Evropski savez u Bijelom Polju od početka svih ovih dešavanja, od 27. decembra, nijesu učestvovale ni na koji način u razgovorima, pregovorima ili dogovaranjima, tako da, ako analitički posmatrate situaciju, teško je naći smisao i poentu svih tih razgovora, jer se oni ne vode u okviru 19 odbornika koji čine parlamentarnu većinu u našem parlamentu, već se vode na nivou nekakvih 15 odbornika, tako da je pitanje da li sve to što potencijalno bude dogovoreno ima ikakvog smisla i ko će to podržati. Ono što sa sigurnošću mogu da tvrdim jeste da odbornici Socijaldemokratske partije to neće podržati, i to ne iz neke političke sujete, na koju se, naravno, ako hoćete, i u politici i u životu ima pravo, ne iz tog razloga, već iz suštinskih razloga. Mislimo da je koalicioni sporazum u Bijelom Polju demokratski koalicioni sporazum, da oslikava ono za šta su građani glasali na izborima. Mislimo da ova lokalna vlast do sada nije bila najbolja moguća, žao nam je zbog toga, međutim, to su kapaciteti i kadrovi lokalne vlasti. Mislim da su bolji nego što su na drugoj strani, ali da bi za Bijelo Polje bilo malo i kada bismo svi zajedno vršili vlast, pitanje je da li bismo našli dovoljno kvalitetnih kadrova da pokrijemo sve odgovorne i važne funkcije u ovom gradu. Kada je riječ o drugoj partiji koja čini Evropski savez u Bijelom Polju – Socijaldemokratama – sa popriličnim ubjeđenjem mogu da kažem da i oni dijele naše stavove, ali ne uzimam za sebe pravo da govorim u njihovo ime – rekao je Striković.
Kaže da u pregovorima ne učestvuju jer nijesu dobili poziv od Bošnjačke stranke, mada su, podsjeća on, iz Evropskog saveza odlučili da ne učestvuju i ako budu pozvani.
– To liči na nešto što nije politički, što nije demokratski i za čim nije bilo nikakve potrebe, pogotovo ne u godini i u vremenu kada su već zakazani naredni lokalni izbori – istakao je Striković.
Podsjeća da svemu nijesu prethodili nikakvi prigovori niti nezadovoljstvo koalicionih partnera, pa bez ikakvog nagovještaja sve aktivnosti funkcionera Bošnjačke stranke bjelopoljski glasači te partije ne gledaju blagonaklono.
Vjeruje da broj glasova koji ostvaruje Bošnjačka stranka, kako na državnom tako i na lokalnom nivou, govori da se radi o ozbiljnom političkom subjektu.
– Oni imaju četiri čovjeka u Vladi Crne Gore, pokrivaju značajne funkcije u lokalnim samoupravama širom Crne Gore, pa kada nešto najave, naročito sa visokih partijskih adresa, mislim da bi bilo za očekivati, ako se radi o ozbiljnoj političkoj partiji, da to i ponude građanima prije svega, a onda i onim ljudima sa kojima pregovaraju ili sa kojima čine koalicionu vlast u Bijelom Polju. Ja sam, pred ne malim brojem ljudi, saopštio da se to neće desiti, jer je to bio trenutni iskaz kupovine vremena, kao što mislim i da su sve posljednje aktivnosti kupovina nekog vremena, a ja ne znam za šta. U tom smislu moram da kažem da ne gledam sa simpatijama ni kako se Demokratska partija socijalista postavila u čitavoj ovoj situaciji, jer mislim da u nešto što je apsurdan politički potez, u nešto što se tako mora nazvati, ne treba da učestvujete, jer ne postoji smisao dogovora unutar većine od 15 odbornika, a znate da nema nikakvih prethodnih razloga niti uzroka koji bi jednu partiju trebalo da učine nezadovoljnom, odnosno njihove funkcionere – naglasio je Striković.
Smatra da ne bi trebalo da se nastavi kriza, jer se najavljuje da bi sjednica SO trebalo da bude održana polovinom februara.
– Ukoliko se to ne desi ni tada, stvari možemo nazvati jedino time da su institucije, odnosno organi ove lokalne samouprave, uzurpirani od strane određene političke partije koja predsjedavanje tim organima zloupotrebljava za političke svrhe. Ne možete SO Bijelo Polje koristiti za ostvarivanje svojih programskih želja, snova ili kako god hoćete – poručio je Striković.
Ako bi se, kako kaže, stvari nazvale pravim imenom, onda suštinski koalicija u Bijelom Polju više ne postoji, jer kada nije usvojen budžet, postoji ozbiljan politički problem.
– Jasno je da onaj ko je uzrok tog problema treba da ponudi izlazak iz krize, a uzrok je Bošnjačka stranka, odnosno odbornici Bošnjačke stranke koji nijesu došli na zakazane sjednice SO – zaključio je Striković.

Striković: Ne može se SO Bijelo Polje koristiti za ostvarivanje svojih programskih želja, krizu izazvala Bošnjačka stranka

Na učestalo interesovanje predstavnika medija povodom objave komunikacija pokojnog Džefrija Epstina obavještavam da Epstina nijesam poznavao, niti sam sa njim ikad obavio neposrednu ili posrednu komunikaciju, kazao je na mreži Iks (X) bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović.
Zato, tvrdi Đukanović, razumljivo ne može svjedočiti o vjerodostojnosti objavljenih Epstinovih razgovora, niti o njegovim eventualnim posjetama Crnoj Gori. &nbsp;
- Posebno žalim što ne mogu izaći u susret očekivanju pojedinih medijskih poslenika da odgovorim na pitanje kako je Epstin došao do zaključka da je “g-din Ðukanović sjajan lik”. &nbsp;Preporučujem im da, ako ga gdje sretnu prije mene, to obavezno provjere i da o njegovom stavu obavijeste javnost - zaključio je Đukanović.&nbsp;

1250x600

Đukanović: Nijesam poznavao Epstina niti sam s njim imao bilo kakvu komunikaciju

Na sjednici Glavnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) razmatrana je aktuelna politička situacija i konstatovano kako su posljednja dešavanja i finalno delegitimisala aktuelnu Vladu te da parlamentarna većina više ne postoji čime je dodatno produbljena dugotrajuća kriza – od državnog do lokalnog nivoa, saopšteno je iz ove partije. 
Ujedno, kako se ističe u saopštenju, sve što se dešavalo posljednjih mjeseci jasna je potvrda ranije izrečenih stavova da ova Vlada i ovakva parlamentarna većina ne mogu uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju, dok ponovno nametanje identitetskih pitanja, koja gotovo izvjesno nemaju podršku u crnogorskom parlamentu, služe isključivo podizanju društvenih tenzija i pripremi platforme pojedinih političkih subjekata u susret izborima. 
- U kontekstu navedenih izazova, uz očekivanje da će se kroz primicanje punopravnom članstvu naše države Evropskoj uniji produbiti repertoar malignih uticaja, Glavni odbor je konsatovao da je Crnoj Gori što skorije potrebna snažna, stabilna i nedvosmisleno proevropska Vlada koja bi bila jedini odgovor na izazove koji su aktuelni kao i u odnosu na one koji slijede - naglasili su iz DPS-a. 
Prema njihovim riječima, prethodnih šest godina je jasno pokazalo da političke stabilnosti i razvoja nema bez Demokratske partije socijalista koja je, ističu, bila najjači štit u odnosu na sve domaće i regionalne uticaje koji su imali za cilj da uruše temelje savremene Crne Gore – antifašizam, građanski koncept i evropsku budućnost. 
- Dominantno zahvaljujući snazi i mudrosti DPS-a i uprkos djelovanju iz opozicije, uz stalne medijske, političke, obavještajne i pravosudne udare, Crna Gora nije posrnula već i dalje uspijeva da odoli čitavom repertoaru napada sa kojima se svakodnevno suočava - dodali su u saopštenju. 
Iz DPS-a zaključuju da se Glavni odbor upoznao s planom aktivnosti u susret Kongresu Alijanse žena, čime se zaokružuje proces unutarpartijske reforme, a članovi GO su upoznati i sa rezultatima uspješno sprovedene reevidencije članstva koja je realizovana u prethodna četiri mjeseca.

DPS: Početak kraja aktuelne Vlade, parlamentarna većina više ne postoji

Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, predstavlja jasan i operativan putokaz za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine, čime Crna Gora ulazi u završnu fazu pregovaračkog procesa - poručili su u Ministarstvu evropskih poslova.
Oni ističu da se ovim strateškim dokumentom precizno definiše dinamika donošenja nacionalnih zakonodavnih i strateških akata, u potpunosti komplementarno sa planom Vlade za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i uspješnu finalizaciju pregovora sa Evropskom unijom.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da Program pristupanja 2026–2027 potvrđuje spremnost institucija da uđu u završnicu pregovora sa jasnim rokovima i mjerljivim rezultatima.
- Ovo je godina u kojoj ulazimo u završnicu pregovora, sa jasnim planom, realnim rokovima i punom institucionalnom odgovornošću. Institucije svoj dio posla shvataju odgovorno što nam daje osnov za realan optimizam da će reforme u 2026. godini biti sprovedene po planu i dovesti do uspješnog završetka pregovora - poručila je Gorčević.
Program pristupanja, kako su kazali iz MEP-a, obuhvata ukupno 581 akt u okviru svih 33 pregovaračka poglavlja, od čega je planirano donošenje 77 strateških dokumenata i 504 akta u dijelu zakonodavnog okvira.&nbsp;
- Imajući u vidu cilj Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, najveći dio obaveza planiran je u tekućoj godini. Tako je u 2026. godini predviđeno donošenje 495 akata, od čega 67 strateških dokumenata, 119 zakona i 309 podzakonskih akata, dok je za 2027. godinu planirano ukupno 86 obaveza - navode u saopštenju.
Gorčević je naglasila da Program pristupanja jasno razdvaja ključne obaveze koje vode ka zatvaranju poglavlja od kontinuiranog procesa usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
- Program pristupanja nije samo tehnički dokument - on je politička mapa puta za posljednju godinu pregovora. Fokusirali smo se na obaveze koje su direktno vezane za ispunjenje završnih mjerila, jer je naš cilj jasan: zatvaranje poglavlja do kraja ove godine i pripremanje Crne Gore za članstvo - istakla je Gorčević.
Obaveze koje se odnose na zatvaranje pregovaračkih poglavlja planirane su za realizaciju u prva dva kvartala 2026. godine, ističe se u saopštenju. Najveći broj obaveza planiran je u šest pregovaračkih poglavlja: Poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni poslovi (80 obaveza), Poglavlje 14 – Saobraćajna politika (75), Poglavlje 1 – Sloboda kretanja robe (71), Poglavlje 13 – Ribarstvo (55), Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene (37) i Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava (28).
Institucije sa najvećim brojem planiranih akata su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za bezbjednost hrane, Ministarstvo finansija, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Agencija za civilno vazduhoplovstvo, Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo ekonomskog razvoja i Ministarstvo zdravlja.
- Usvajanjem Programa pristupanja 2026–2027, Crna Gora potvrđuje političku odlučnost i administrativnu spremnost da u posljednjoj fazi pregovora ostvari ključni strateški cilj – članstvo u Evropskoj uniji - zaključili su u saopštenju.

Gorčević: Potvrđena spremnost institucija da uđu u završnicu pregovora

Projekat tzv. „srpskog sveta“ realna je opasnost o kojoj se mora otvoreno govoriti, ali i projekat koji nema budućnost u savremenoj Evropi, zasnovanoj na građanskim vrijednostima, vladavini prava i poštovanju različitosti.
To je centralna poruka emisije Građanski ugao na Televiziji E, čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje (CGO).&nbsp;
O konceptu „srpskog sveta“, njegovim političkim, identitetskim i bezbjednosnim implikacijama po zemlje Zapadnog Balkana, kao i o odgovoru regiona i Evropske unije na ove procese, direktorica za strategiju i komunikacije u CGO Zvezdana Kovač razgovarala je sa &nbsp;profesorom Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćirom Filandrom, posebnom savjetnicom ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vandom Babić-Galić, profesorom istorije iz Crne Gore Srđom Pavlovićem i novinarom i piscem iz Srbije Tomislavom Markovićem.
- Koncept „srpskog sveta“ treba posmatrati kao supstitut propalog velikodržavnog projekta. Naime, srpske nacionalističke elite tokom cijelog 20. vijeka pokušavale su da ostvare projekat Velike Srbije, ali je on definitivno propao, jer je bio nepravedan i mogao se ostvarivati samo zločinačkim sredstvima - naveo je Šaćir Filandra.
<h2>TRANSFORMACIJA</h2>
On je objasnio da se u savremenim okolnostima, kada su promjene granica međunarodno neprihvatljive, taj projekat transformisao.
- Srpski svet sada dolazi kao kulturološki i identitarni supstitut tom političkom projektu i cilja na stanovništvo, a ne na teritorije - rekao je on, naglašavajući da je riječ o pokušaju standardizacije i ujednačavanja identiteta Srba u različitim državama regiona.
Filanda je dodao da je takav pristup problematičan i zbog istorijskog iskustva i da zahtijeva visok stepen opreza, jer „može biti opasniji nego što smo toga svjesni“.
<h2>NAJVIŠE ŠTETE SRBIMA U REGIONU</h2>
- Predstavljanje „srpskog sveta“ kao brige za Srbe van Srbije je potpuno licemjerno. Nazvati taj koncept brigom za prava Srba bilo bi isto kao nazvati Miloševićevu politiku devedesetih humanitarnim radom - decidna je Vanda Babić-Galić.
Prema njenim riječima, riječ je o projektu koji podrazumijeva objedinjavanje prostora isključivo po etničkom kriterijumu, uz pretpostavku da granice nijesu konačne.
- Taj koncept geopolitički je kompatibilan sa interesima Rusije i vodi destabilizaciji Zapadnog Balkana i slabljenju euroatlantskog prostora. I taj projekat najviše šteti upravo Srbima u regionu, jer ih pretvara u taoce tuđe politike i trajnu manjinu sumnjive lojalnosti, umjesto ravnopravne građane država u kojima žive - istakla je ona.
<h2>U CRNOJ GORI POSEBNO ŠTETAN EFEKAT</h2>
Srđa Pavlović je mišljenja da „srpski svet“ u Crnoj Gori ima specifičan i posebno štetan efekat.
- U Crnoj Gori postoji dubok identitetski dualitet, koji ovaj projekat dodatno produbljuje… Srpski svet u Crnoj Gori djeluje kao fundamentalni destabilizator države, jer svakom nacionalističkom projektu smeta uređena, stabilna država zasnovana na vladavini prava i građaninu kao centru sistema - rekao je Pavlović.
On je naveo da se taj uticaj manifestuje kroz zahtjeve za redefinisanje zakona, insistiranje na definisanju konstitutivnih naroda, istorijskom revizionizmu i instrumentalizaciji kulture.
- To nijesu apstraktne stvari, već vrlo konkretne političke, pravne i kulturne prakse - dodao je on, upozoravajući i na opasnost manipulacije istorijom, ističući da „ako se ordinarne laži dovoljno puta ponove i uđu u udžbenike, dobijate generacije koje su trajno oštećene“.
<h2>LICEMJERNOST</h2>
Tomislav Marković je ocijenio da je priča o brizi za Srbe licemjerna, jer vlast u Srbiji ne brine ni o sopstvenim građanima. On je ukazao na represiju, gušenje sloboda, kampanje mržnje i kriminalizaciju kritičkog mišljenja u Srbiji.
- Ako se vlast tako odnosi prema sopstvenim građanima, zašto bi bila bolja prema drugima? - upitao je Marković, dodajući da su slični argumenti postojali još početkom 20. vijeka, što je ilustrovao tekstovima Dimitrija Tucovića nakon aneksije Bosne i Hercegovine.
Marković se pozvao i na Hanu Arent, koja je, kako je rekao, pisala da su pan-nacionalni pokreti po pravilu neprijateljski nastrojeni prema državi i institucijama.
- Njima nije cilj uređena država, već trajna dominacija - podvukao je on.&nbsp;
U razgovoru je ocijenjeno da ne postoji jedinstven i dosljedan regionalni odgovor na ove procese. Filandra je naveo da su reakcije često „inkonzistentne i vođene uskim nacionalnim interesima“, te da zemlje van EU nemaju dovoljno koordinacije kada je riječ o stabilnosti regiona.&nbsp;
Govoreći iz perspektive Hrvatske, Babić-Galić je rekla da Zagreb aktivno upozorava evropske institucije na opasnosti politike „srpskog sveta“, jer je stabilnost regiona i evropski put Crne Gore i Bosne i Hercegovine u interesu Hrvatske.
<h2>EU PODRŽAVA ANTIEVROPSKE STRUKTURE</h2>
Kada je riječ o Evropskoj uniji, Pavlović je izrazio ozbiljnu zabrinutost.
- EU sve češće ignoriše poteze koji su u suprotnosti sa njenim vrijednostima i podržava političke strukture koje su suštinski anti-evropske. Ako je cilj da Crna Gora uđe u EU kao prazna forma bez suštine, onda je potpuno nebitno ko je na vlasti - rekao je Pavlović, dovodeći u pitanje iskrenost i dubinu evropskog angažmana.
Odgovarajući na pitanje o granici između legitimnog kulturnog povezivanja i političke instrumentalizacije identiteta, Filandra je rekao da je ključ u poštovanju zakonodavstva država u kojima manjine žive, te da postoji dovoljno prostora za normalnu kulturnu komunikaciju bez podrivanja ustavnog poretka.
Pavlović je upozorio da je “politička aproprijacija kulture najopasniji alat nacionalizma“, dok je Marković naveo primjere miješanja Srbije u obrazovne programe Crne Gore, ističući da se time negira pravo druge države na sopstvenu kulturnu i obrazovnu politiku.
<h2>SRPSKI SVET I EU NESPOJIVI</h2>
Babić-Galić je poručila da su koncepti „srpskog sveta“ i Evropske unije nespojivi.
- Ne možete ući u EU, a negirati državu, naciju, kulturu i simbole“, rekla je ona dodajući da je u interesu regiona da Crna Gora, sa svojim autentičnim vrijednostima, postane dio evropske zajednice.
Emisija je dio projekta “Zajednički otisci različitosti”, koji je finansijski podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. Sadržaj emisije je isključiva sagovornika u emisiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FLnjFrvuJvHY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Srpski svet - stari projekat u novom pakovanju

Funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović, koji je podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, poručio je da je bio vođen principima lične i političke odgovornosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocela-sjednica-predsjednistva-dnp-a-njihove-pristalice-se-okupile-da-podrze-zahtjeve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zogović je u objavi na Fejsbuku naveo da smatra da je posao koji mu je povjeren obavljao odgovorno, savjesno i u interesu svih građana, sa posebnim akcentom na smanjenje razlika u regionalnom razvoju.
- Želim svima vama da se zahvalim na bezrezervnoj, ljudskoj, političkoj i prijateljskoj podršci koju mi pružate - napisao je Zogović. Kako je dodao, kako su obećali, on i koleginica Maja Vukićević, dosadašnja ministarka saobraćaja, to su i uradili.
Zogović je zahvalio i Demokratskoj narodnoj partiji i njenom predsjedniku Milanu Kneževiću što su ih delegirali da obavljaju jedne od najodgovornijih funkcija u Crnoj Gori u interesu građana, te izrazio nadu da su ispunili očekivanja.
- Postignuti rezultati iz oblasti infrastrukture i regionalnog razvoja najbolje govore o tome - naveo je Zogović.
On je istakao da nijedna „gumica“ ne može izbrisati sve ono što je urađeno, što je započeto i što će biti započeto i urađeno u narednom periodu.
- Nakon tako postavljenih i nametnutih standarda taj proces postaje trend koji se više ne može zaustaviti. Uvjeren sam da je takav trend razvoja infrastrukture od strateškog značaja za državu - dodao je Zogović.
Izrazio je zahvalnost svima sa kojima je sarađivao tokom obavljanja funkcije, počev od najbližih saradnika, preko kolega iz Vlade pa nadalje.
- Duboko vjerujem da će Crna Gora imati snage da postane država svih njenih građana i da će se u budućnosti odreći najgorih diskriminatorskih tekovina bivšeg režima - naveo je Zogović.
On je kazao da je inicijativa za ustavno normiranje srpskog jezika i zakonodavno normiranje dvojnog državljanstva, kao i zakonodavno normiranje istorijske trobojke u upotrebi i isticanju, imala za cilj povećanje društvene kohezije, prevazilaženje podjela i otklanjanje diskriminacije prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici u skladu sa evropskim pravnim tekovinama, praksom i standardima.
- Nadam se da će Crna Gora razumjeti značaj ovih tema i u narednom periodu krenuti u traženje rješenja za njihovu realizaciju jer je to jedini način da se prevaziđu podjele - naveo je Zogović.
Nakon što inicijativa nije dobila očekivani nivo podrške, poručuje Zogović, jedini logičan potez u skladu sa javno izrečenim obećanjima bio je podnošenje ostavke kao čin lične odgovornosti.
- Pored predanog i marljivog rada i želje za postizanjem dobrih rezultata, imao sam i jednu ličnu želju, a to je da sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu Crne Gore iz nje i izađem. Iskreno vjerujem da sam u tome i uspio - zaključio je Zogović.

Zogović: Sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu, iz nje i izlazim

Vlada Republike Hrvatske označila je više državljana Crne Gore osobama koje nijesu poželjne na hrvatskoj teritoriji, prevashodno zbog njihovog političkog angažmana usmjerenog na uklanjanje spomen-ploče u Morinju zbog ,,spornog teksta” ali i javnih istupa kojima su se ,,omalovažavale žrtve agresije na Hrvatsku i vrijeđao dignitet Domovinskog rata” – saznaje Portal ETV iz dva izvora bliskih hrvatskom državnom vrhu.
Prema informacijama iz Zagreba, kako nije riječ o nosiocima državnih funkcija, te osobe neće biti proglašene za persone non grata, niti će biti zvanično objavljena njihova imena, već im neće biti dozvoljen prelazak granice i ulazak na teritoriju Hrvatske.
Na vrhu liste nepoželjnih, ističu izvori Portala ETV, je paroh Crkve Srbije Mijajlo Backović, bivši pripadnik Vojske Jugoslavije, učesnik rata kao veteran 63. niške padobranske brigade. Osim njega, na spisku je predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Momčilo Vuksanović, poznat po nacionalističkoj i antihrvatskoj retorici.&nbsp;
Tu je i čelnik Udruženja boraca ratova 1991-95. Radan Nikolić, odavno prepoznat kao agilan promoter ideja i interesa zvaničnog Beograda u Crnoj Gori. Član NVO Matica Boke Ivan Starčević i predsjednik Savjeta NVO Boke Kotorske dr Mašan Ercegović takođe su, prema našim izvorima, na listi osoba kojima nije dozvoljen ulazak u Hrvatsku.
Zajedničko za sve je njihova aktivnost, kao čelnika prosrpskih organizacija i udruženja, da se po svaku cijenu ukloni spomen-ploča u Morinju. Oktobra prošle godine takav zahtjev su zajednički uputili Udruženje boraca ratova od 1990, Srpski nacionalni savjet, Nevladina organizacija Miholjski zbor i Savjet NVO Boka.
Radan Nikolić iz Udruženja boraca ratova od 1990. saopštio je na pres konferenciji da će, ukoliko se spomen-ploča u Morinju ne ukloni u odgovarajućem periodu na zakonit način, udruženje podnosioca inicijative preduzeti radikalnije mjere. I ,,snažne odgovore”.
U Srpskom nacionalnom savjetu su, kako je tada saopštio Momčilo Vuksanović, veoma nezadovoljni odnosom Vlade Crne Gore uz tvrdnju da ,,spomen-ploča u Morinju ne vrijeđa samo srpski narod u Crnoj Gori, već i sve građane i državu Crnu Goru”. Mašan Ercegović iz Savjeta NVO Boka naglasio je da istorijska istina kada je u pitanju Crna Gora ne može biti na štetu njenog statusa u okviru međunarodne zajednice i da zato treba prepraviti natpis na spomen-ploči u Morinju.
Zanimljivo, Mijajlo Backović, osnivač pravoslavnog brastva Miholjski zbor, je prvo svešteno lice Crkve Srbije koji se našao na spisku nepoželjnih u Hrvatskoj. Posljednju deceniju Backović se eksponirao kao jedan od bitnih šrafova srpske obavještajne strukture u Crnoj Gori. Pojedini su ga mediji dovodili u vezu sa kriminalnim strukturama, prevashodno škaljarskim kriminalnim klanom i Lukom Bojovićem. Nedavno mu je zapaljen i luksuzni ,,BMW”.
Osim borbe da se ukloni spomen-ploča u Morinju, Backović se istakao u javnom negiranju postojanja Hrvata u Boki.&nbsp;
- Do Drugog svjetskog rata u Boki rimokatolici uvijek govore da su Bokelji ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Vidite to kada dođu zvaničnici Hrvatske da dođu da posjete hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi, znali bi da nijesu bili Hrvati. Ne osporavam pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali govorim o projektu. Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori” - govorio je Backović aprila prošle godine. &nbsp;&nbsp;
Sagovornik Portala ETV koji je želio da ostane anoniman naglašava da lista nepoželjnih nije konačna i objašnjava da – kako se ne radi o državnim službenicima ili čelnicima parlamentarnih stranaka u Crnoj Gori – zvanični Zagreb spisak formalno neće objelodaniti nego će se inkriminisane osobe suočiti sa tim statusom kad prvi sljedeći put pokušaju da uđu u Hrvatsku. 
 
Nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Republika Hrvatska proglasila je za persone non grata predsjednika Skupštine CG i NSD Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade i lidera Demokratske CG Aleksu Bečića i lidera DNP Milana Kneževića. 
 
Spomen-ploča u kasarni VCG, u Morinju, u kojoj je tokom ratova 90-ih bio logor za Hrvate, otkrivena je 10. oktobra 2022. &nbsp;Na njoj je ispisano:&nbsp;
"Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj, za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi!" 

Spomen ploču otkrili su tadašnji ministri odbrane i vanjskih poslova Crne Gore Raško Konjević i Ranko Krivokapić, uz prisustvo hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.

Draško Đuranović

Ana Šofranac

Petorica iz Crne Gore na listi nepoželjnih u Hrvatskoj!

Indija će kupovati venecuelsku naftu, umjesto da je kupuje od Irana, saopštio je američki predsjednik Donald Tramp.&nbsp;
Već su, ističe on, postigli koncept dogovora.
Tramp je to rekao pred novinarima u avionu Air Force One, dok je putovao iz Vašingtona na svoje imanje na Floridi.
Rojters je ranije prenio da su Sjedinjene Američke Države (SAD) rekle Nju Delhiju da bi uskoro Indija mogla nastaviti da kupuje venecuelsku naftu kako bi pomogla u blokadi ruskog izvoza nafte, pozivajući se na tri osobe upoznate s tim pitanjem.
Indija nije uvozila značajne količine iranske nafte zbog američkih sankcija, ali je postala glavni kupac ruske nafte nakon što je invazija Rusije na Ukrajinu 2022. izazvala zapadne sankcije koje su snizile njenu cijenu.
Tramp je u avgustu udvostručio carine na uvoz iz Indije na 50 odsto kako bi pritisnuo Nju Delhi da prestane da kupue rusku naftu, a ranije ovog mjeseca rekao je da bi stopa mogla ponovo porasti ako se ne ograniči uvoz ruske nafte.
Ministar financija Skot Besent u januaru je signalizirao da bi se dodatna carina od 25 odsto na indijsku robu mogla ukinuti, s obzirom na ono što je nazvao naglim smanjenjem indijskog uvoza ruske nafte.
Trump je u martu prošle godine uveo carinu od 25 odsto zemljama koje kupuju venecuelsku naftu, uključujući Indiju.
Američka vlada ove sedmice je ukinula neke sankcije venecuelskoj naftnoj industriji kako bi američkim kompanijama olakšala prodaju njihove sirove nafte.
Trampovi komentari u subotu čini se odražavaju kontinuirano poboljšanje odnosa između SAD-a i Indije, koji su bili napeti tiokom protekle godine.
Tramp je takođe rekao da bi Kina mogla postići dogovor sa SAD-om o kupovini venecuelske nafte.
- Kina je dobrodošla i postigla bi odličan dogovor o nafti - rekao je Tramp, ne navodeći nikakve detalje.

Indija se okreće venecuelskoj nafti

Državljaninu Srbije D.S (35), na graničnom prelazu Dračenovac, oduzet je BMW niških registarskih oznaka koji potražuje njemački Interpol.
- Detaljnom graničnom kontrolom na drugoj liniji graničnih provjera utvrđeno je da se predmetno vozilo potražuje NCB Interpol Njemačke, nakon čega je vozilo privremeno oduzeto radi daljih provjera i predato službenicima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje - saopšteno je iz Uprave policije.
Kontrola je, kako su naglasili, sprovedena u cilju suzbijanja prekograničnog kriminala.

GP Dračenovac: Državljaninu Srbije oduzet BMW koji potražuje njemački Interpol

Krivična prijava podnijeta je protiv R.S. (52) i R.V. (51), koji su kao investitori i vlasnici jedne katastarske parcele u Herceg Novom, izgradili objekat bez podnijete prijave i dokumentacije za građenje - što su bili dužni da učine shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, oni su radove izveli u periodu od 2023. do 2025. godine.
Njima se na teret stavlja krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
- Službenici svih organizacionih jedinica Uprave policije nastavljaju pojačane, sinhronizovane aktivnosti na suzbijanju krivičnih djela iz oblasti ekološkog kriminala, kao jedne od prioritetnih oblasti u postupanju - poručili su u policiji.

Milović: Crna Gora funkcioniše kao tržni centar, a ne kao ekonomija

Perić izabran za predsjednika Preokreta, izabrani su i članovi Predsjedništva

Knežević: U ponedjeljak predajemo predloge o državljanstvu, jeziku i trobojci, dovoljno je da glasaju PES, Demokrate i ZBCG

Striković: Ne može se SO Bijelo Polje koristiti za ostvarivanje svojih programskih želja, krizu izazvala Bošnjačka stranka

Đukanović: Nijesam poznavao Epstina niti sam s njim imao bilo kakvu komunikaciju

DPS: Početak kraja aktuelne Vlade, parlamentarna većina više ne postoji

Gorčević: Potvrđena spremnost institucija da uđu u završnicu pregovora

Srpski svet - stari projekat u novom pakovanju

Zogović: Sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu, iz nje i izlazim

Petorica iz Crne Gore na listi nepoželjnih u Hrvatskoj!

Indija se okreće venecuelskoj nafti

GP Dračenovac: Državljaninu Srbije oduzet BMW koji potražuje njemački Interpol

Herceg Novi: Investitorima i vlasnicima parcele krivična prijava zbog građenja bez prijave i dokumentacije

Milović: Crna Gora funkcioniše kao tržni centar, a ne kao ekonomija

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO