<article>U Skupštini Crne Gore završen je treći nastavak prve sjednice proljećnog zasijedanja, a oba zakonska rješenja - izmjene Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, kao i izmjene Zakona o svojinskim odnosima - usvojena su jednoglasno. To je rezultat političkog sporazuma koji je postignut u subotu veče između premijera Milojka Spajića i većeg dijela opozicionih partija, posredstvom ambasadora EU u Podgoirici Johana Satlera.Izmjene Zakona o svojinskim odnosima izazvale su kontroverze zbog amandmana Nove srpske demokratije (NSD), koji je predviđao mogućnost da groblja postanu crkvena ili privatna imovina. Na ovaj problem ukazala je organizacija STEGA, što je izazvalo burne reakcije u javnosti. Nakon pritiska, premijer Spajić odlučio je da povuče sporni amandman, što je u konalnom omogućilo i današnje postizanje konsenzusa i jednoglasno usvajanje zakona.Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević naglasio je da opozicija podržava sva rješenja koja Crnu Goru približavaju EU. - Vratili smo se u parlament nakon potpisivanja sporazuma koji je vjetar u jedra evropskoj politici. Ne smijemo dozvoliti da se nacionalni interesi ugroze kroz izmjene zakona o državljanstvu i promjene Ustava - rekao je Rakočević.Boris Pejović (PES) odgovorio mu je da sporazum sadrži samo dvije tačke.- Sporazum koji smo potpisali odnosi se na zahtjev Venecijanskoj komisiji i za funkcionisanje Skupštine – kazao je Pejović na što mu je Rakočević uzvratio da Pejovićev problem nije s njim, već sa stavom ambasadora EU Johana Satlera.U saopštenju Delegacije EU, objavljenom u subotu veče nakon postignutog dogovora između Spajića, DPS, SD i HGI, navodi se da je postignuta saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, „te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26““.No, toga stava, prema tekstu sporazuma koji je ranije danas Spajić objavio na X-u, eksplicitno zaista nema u dokumentu.Ipak, i sam Spajić je u objavi kazao kako pozdravlja odluku opozicije da „prihvati evropske institucije kao partnere i Barometar 26 “. <figure><amp-img width="785" height="692" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031815034_30dcdba067f37025655d90b475bd496aeea78a5e3ae9ab50841b48145ffa6622.jpg"></amp-img></figure></article>

U Skupštini Crne Gore završen je treći nastavak prve sjednice proljećnog zasijedanja, a oba zakonska rješenja - izmjene Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, kao i izmjene Zakona o svojinskim odnosima - usvojena su jednoglasno. To je rezultat političkog sporazuma koji je postignut u subotu veče između premijera Milojka Spajića i većeg dijela opozicionih partija, posredstvom ambasadora EU u Podgoirici Johana Satlera. Izmjene Zakona o svojinskim odnosima izazvale su kontroverze zbog amandmana Nove srpske demokratije (NSD), koji je predviđao mogućnost da groblja postanu crkvena ili privatna imovina. Na ovaj problem ukazala je organizacija STEGA, što je izazvalo burne reakcije u javnosti. Nakon pritiska, premijer Spajić odlučio je da povuče sporni amandman, što je u konalnom omogućilo i današnje postizanje konsenzusa i jednoglasno usvajanje zakona. Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević naglasio je da opozicija podržava sva rješenja koja Crnu Goru približavaju EU.&nbsp; - Vratili smo se u parlament nakon potpisivanja sporazuma koji je vjetar u jedra evropskoj politici. Ne smijemo dozvoliti da se nacionalni interesi ugroze kroz izmjene zakona o državljanstvu i promjene Ustava - rekao je Rakočević. Boris Pejović (PES) odgovorio mu je da sporazum sadrži samo dvije tačke. - Sporazum koji smo potpisali odnosi se na zahtjev Venecijanskoj komisiji i za funkcionisanje Skupštine – kazao je Pejović na što mu je Rakočević uzvratio da Pejovićev problem nije s njim, već sa stavom ambasadora EU Johana Satlera. U saopštenju Delegacije EU, objavljenom u subotu veče nakon postignutog dogovora između Spajića, DPS, SD i HGI, navodi se da je postignuta saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, „te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26““. No, toga stava, prema tekstu sporazuma koji je ranije danas Spajić objavio na X-u, eksplicitno zaista nema u dokumentu. Ipak, i sam Spajić je u objavi kazao kako pozdravlja odluku opozicije da „prihvati evropske institucije kao partnere i Barometar 26 “.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031815034_30dcdba067f37025655d90b475bd496aeea78a5e3ae9ab50841b48145ffa6622.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031815034_30dcdba067f37025655d90b475bd496aeea78a5e3ae9ab50841b48145ffa6622" data-rendition-name="original" width="785" height="692" loading="lazy" alt="Sporazum PES DPS"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politika

Nakon potpisivanja političkog sporazuma dva zakona usvojena jednoglasno

U Skupštini Crne Gore završen je treći nastavak prve sjednice proljećnog zasijedanja, a oba zakonska rješenja - izmjene Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, kao i izmjene Zakona o svojinskim odnosima - usvojena su jednoglasno. To je rezultat političkog sporazuma koji je postignut u subotu veče između premijera Milojka Spajića i većeg dijela opozicionih partija, posredstvom ambasadora EU u Podgoirici Johana Satlera. Izmjene Zakona o svojinskim odnosima izazvale su kontroverze zbog amandmana Nove srpske demokratije (NSD), koji je predviđao mogućnost da groblja postanu crkvena ili privatna imovina. Na ovaj problem ukazala je organizacija STEGA, što je izazvalo burne reakcije u javnosti. Nakon pritiska, premijer Spajić odlučio je da povuče sporni amandman, što je u konalnom omogućilo i današnje postizanje konsenzusa i jednoglasno usvajanje zakona. Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević naglasio je da opozicija podržava sva rješenja koja Crnu Goru približavaju EU.  - Vratili smo se u parlament nakon potpisivanja sporazuma koji je vjetar u jedra evropskoj politici. Ne smijemo dozvoliti da se nacionalni interesi ugroze kroz izmjene zakona o državljanstvu i promjene Ustava - rekao je Rakočević. Boris Pejović (PES) odgovorio mu je da sporazum sadrži samo dvije tačke. - Sporazum koji smo potpisali odnosi se na zahtjev Venecijanskoj komisiji i za funkcionisanje Skupštine – kazao je Pejović na što mu je Rakočević uzvratio da Pejovićev problem nije s njim, već sa stavom ambasadora EU Johana Satlera. U saopštenju Delegacije EU, objavljenom u subotu veče nakon postignutog dogovora između Spajića, DPS, SD i HGI, navodi se da je postignuta saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, „te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26““. No, toga stava, prema tekstu sporazuma koji je ranije danas Spajić objavio na X-u, eksplicitno zaista nema u dokumentu. Ipak, i sam Spajić je u objavi kazao kako pozdravlja odluku opozicije da „prihvati evropske institucije kao partnere i Barometar 26 “.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031815034_30dcdba067f37025655d90b475bd496aeea78a5e3ae9ab50841b48145ffa6622.jpg" width="785" height="692" loading="lazy" alt="Sporazum PES DPS" /> </figure>

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) nabavilo 2021. uređaje sa "audio opremom za upozorenje", ali da ta sredstva nisu ušla u sastav policije, jer o njihovoj upotrebi nije donijet zakon.
"Ta sredstva niko nije ukrao, sva su na broju“, rekao je Dačić na sjednici Odbora Skupštine Srbije za odbranu i unutrašnje poslove na kome je raspravljano o navodima da je na protestu 15. marta korišćen zvučni top što vlasti odbacuju.
Da bi se to sredstvo upotrijebilo, direktor policije treba da da nalog, kaže Dačić. "Kako može da da nalog za korišćenje sredstva koje je zabranjeno? Ne može“, tvrdi Dačić.
Bilo je pokušaja 2022. da se donesu izmjene zakona kojima bi se u Srbiji legalizovali zvučni uređaji za razbijanje demonstracija, ali je nakon pritiska javnosti, nacrt zakona povučen iz procedure.
Dačić je demantovao da MUP posjeduje LRAD (zvučni top), Vortex ili bilo koja sredstva druge proizvodnje.
On je rekao i da nije bilo razloga za upotrebom bilo kakvih sredstava i da policija do kasno uveče 15. marta nije imala nikakvih informacija o tome.
„Kada smo čuli za te informacije, tražio sam izjašnjenje od svih komandanata svih jedinica i mogu da kažem da policija nije upotrijebila nikakvo zabranjeno sredstvo. Policija ne koristi ta sredstva“, poručio je Dačić.
V.d. direktora policije Dragan Vasiljević ponovio je da policija nije koristila zabranjena sredstva.
„Akustična sredstva nijednom nisu upotrijebljena“, tvrdi Vasiljević.
Ministar odbrane Bratislav Gašić rekao je da Ministarstvo odbrane preduzelo mjere provjere podataka o događaju u Ulici Kralja Milana u centru Beograda.
On je naveo da Vojska nije bila angažovana na protestu 15. marta i ponovio da Vojska Srbije nije upotrebila zvučni top kao i bilo koje drugo sredstvo sa istom svrhom.
Gašić je rekao da su pripadnici specijalne jedinice Kobre na zgradi Predsjedništva držale anti-dron pušku.
Prethodno su se na društvenim mrežama pojavile fotografije na kojima uniformisana lica drže na zgradi Predsjedništva napravu, za koju deo javnosti smatra da je riječ o zabranjenom sredstvu za razbijanje demonstracija.
Miroslav Aleksić, predsjednik opozicionog Narodnog pokreta Srbije i član odbora izjavio je da nije dato objašnjenje šta se dogodilo na protestu15. marta.
„Niko od vas nije rekao šta se dogodilo. To znači da niste sposobni da zaštitite građane Srbije. Na njih je izvršen napad, monstrouzan i zločinački. Znači da institucije ne rade svoj posao i to je dokaz da studentski zahtevi nisu ispunjeni“, rekao je Aleksić.
Studenti u blokadi blokiraju fakultete širom zemlje insistirajući na ispunjavanju zahtjeva, među kojima je najvažniji utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za pad betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra kada je stradalo 15 ljudi i teško povrijeđeno dvoje.
Aleksić je upitao i zašto bi FBI (američki Federalni istražni biro) i FSB (ruska Federalna služba bezbjednosti) istraživali taj događaj nakon što je premijer u ostavci Miloš Vučević najavio da je Vlada spremna da ih pozove.
„Onda mi nemamo državu koja treba da utvrdi ko je izvršio napad na naše građane“, rekao je Aleksić.
Na to je ministar policije Ivica Dačić odgovorio da niko ne govori o tome da se zove FBI niti bilo ko drugi sa strane da vodi istragu niti da utvrđuje šta je bilo.
„Može samo da pomogne u ekspertskom mišljenju. Jer, mi u Srbiji ovo nikad nismo primjenjivali“, rekao je Dačić.
Premijer Srbije u ostavci Miloš Vučević izjavio je 17. marta da je Vlada spremna da uputi zvaničan poziv američkom FBI i FSB da provere navode o upotrebi zvučnog topa na protestu.
Ministar odbrane Bratislav Gašić rekao je opozicionom poslaniku Miroslavu Aleksiću da su (opozicija) izmislili priču o zvučnom topu.
„Naknadna pamet i dolazak navodnih bolesnika posle 36 sati“, rekao je Gašić osporavajući svjedočenja ljudi o tegobama sa kojima se su suočili kada su se 15. marta zatekli na potezu kod Ulice Kralja Milana, kada je došlo do stampeda učesnika, za šta nadležni organi još nisu pružili objašnjenje.
Na video snimcima, objavljenim na društvenim mrežama, vide se okupljeni građani na subotnjem protestu nedaleko od Trga Slavija, tokom odavanja pošte stradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu, koji su se, nakon što se začula buka, masovno pomerili u stranu.
Događaj je izazvao paniku među građanima, a za sada nema zvaničnih informacija šta je izazvalo takvu reakciju okupljenih.
Studenti u blokadi, koji su pozvali na subotnju protest insistirajući na utvrđivanju odgovornosti za pad betonske nadstrešnice u Novom Sadu, optužili su vlast za upotrebu zvučnog topa tokom 15-ominutne tišine zbog 15 poginulih.
I pojedine opozicione stranke optužile su vlast za upotrebu zvučnog topa, što vlasti odbacuju.
U međuvremenu je Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo da na protestu 15. marta nijedna od državnih institucija nije upotrijebila takozvani „zvučni top“.
Tužilaštvo je 18. marta navelo da je zaključak donijet na osnovu izveštaja Ministarstva unutrašnjih poslova i dostavljenih podataka Ministarstva odbrane, Ministarstva zdravlja i Bezbjednosno-informativne agencije.
„Iz izvještaja svih navedenih institucija, nedvosmisleno se utvrđuje da niko od navedenih organizacionih jedinica i pripadnika angažovanih na obezbeđenju protesta 15. marta nije čuo, video i upotrebio takozvani ‘zvučni top'“, navodi se u saopštenju Tužilaštva.
Zvaničnici su demantovali i navode međunarodne nevladine organizacije „Earshot“, koja je na osnovu analiziranih video i audio snimaka sa protesta 15. marta, navela da se na njima čuje zvuk koji proizvodi oružje Vortex Ring Gun, odnosno top Vortex.
Nevladina organizacija Beogradski centar za ljudska prava saopštila je 16. marta da im se javio veliki broj građana koji je osjetio dejstvo zvučnog topa na subotnjem protestu.
Navodi se i da su građani osetili jak vruć talas, huk i nešto što liči na zvuk aviona ili automobila koji ide velikom brzinom i zatim „kao neki vjetar koji ih pomjera i obara, kao da je prošla raketa“.
„Zvučni top“ spada u grupu nesmrtonosnog oružja koje se može koristiti u policijske i vojne svrhe – za kontrolu nereda, odbijanje napada ili komunikaciju na velikim udaljenostima.
U smjernicama Ujedinjenih nacija iz 2020. godine se navodi da, iako su takvi tipovi oružja dizajnirani da smanje rizik od smrti u poređenju sa konvencionalnim vatrenim oružjem, njihova upotreba i dalje može izazvati ozbiljne povrede ili smrt.

Dačić: Uređaji sa audio opremom za upozorenje nabavljeni 2021, ali nisu u sastavu policije

Ovaj proces je motivisan - da li politički ne znam, ali se desila neka viša sila koju ja ne mogu da vidim - pa je optužnica protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića potvrđena - iako nikako nije mogla.
To je u intervjuu za Televiziju E ocijenio advokat Zoran Piperović.
- Očekivao sam da me pitate kako se osjećam. Kad sam čuo da je potvrđena cijela optužnica obuhvatio me osjećaj tuge - kao građanina, čovjeka, profesionalca i pravnika, zbog sredine i pravosuđa. Ogorčen sam i šokiran - svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena... Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju - poručio je advokat.
Upozoravali su ga, kaže, neki da će morati da bude potvrđena - ali da nije mogla - to, kaže, zna.
- Ne znam zašto mora biti potvrđena, ali vidim da jeste. Da nije mogla biti potvrđena i da nije trebalo - to znam - naveo je Piperović.
On je objasnio da sam tužilac u dispoziciji, kako je on deskriptivno daje, isključuje iz svog stava da postoji organizovana kriminalna grupa.
- Prvo, OKG ne može da se formira za zloupotrebu službenog položaja - moramo znati ko će da zloupotrijebi položaj: da li radnici Pošte, katastra, državne uprave, mafija, rođaci, kumovi... ko? Do kad traje i što joj je cilj? Dakle formirana je za zloupotrebu službenog položaja - ne u odnosu na „toga i toga“ i „te i te“... To ne stoji - ukazao je Piperović. &nbsp;
Da bi neko zloupotrijebio položaj, kako je ustvrdio Piperović, on mora da obnaša &nbsp;službenu dužnost.
- Ovdje sam tužilac u ispravljenoj optužnici kaže da je Zoran Lazović prestao sa službom 1.3.2021. Ako znamo da je napisao da je Katnić u penziji od 27.2.2022. godine - onda je on godinu dana član OKG-a bez šefa. Šef je ostao bez svojstva službenog lica i ne može više da zloupotrebljava položaj - on se pravno eliminiše - pojasnio je Piperović.
<h2>ZLOUPOTREBA POLOŽAJA BEZ - POLOŽAJA</h2>
U istoj optužnici se, kako je istakao, navodi da treći član OKG Saša Čađenović postaje od dana kad Katnić ide u penziju - 27.2022.
- Dakle Čađenović radi kao član kriminalne grupe u trenutku kad u njoj nijesu ni Katnić ni Lazović - jer im je prestalo svojstvo službenog lica. I sad Vi meni kažite „što je bitno kad je nastala grupa, kad je fomirana grupa i ko su članovi“. U samom opisu je tužilac sam sebe isključio. Da se to vidi ne treba da neko bude sudija, nego običan posmatrač - podvukao je advokat.
Ocijenio je da to nije najgore u ovoj optužnici, ali da jeste najevidentnije - jer je njihova navodna OKG nije formirana za neka druga krivična djela - nego za „zloupotrebu službenog položaja“ - što nijesu mogli činiti ako nijesu na poziciji moći.
- To sud nije mogao i smio da potvrdi - jasan je Piperović.
<h2>UHAPSILI BI ME AKO BIH REKAO ŠTO MISLIM</h2>
Tužan je, kaže, zato što ne može iz hiljadu razloga, da se bavi svojom impresijom zašto se to dogodilo.
- A znam da postoji razlog. Taj razlog mogu da definišem al ne mogu da ga dokažem. Ne bih da govorim što mislim. To sam napisao u današnjoj kolumni: Ako bih rekao što mislim i ako bih pismeno izveo zaključak i stavio ga pred čitaoce - mene bi uhapsili - ocijenio je Piperović.
Države, kako je poručio, nema tu gdje se bilo ko progoni krivično-pravno i drži zakatančenim zbog osvete, mržnje, EU...
- Ako se od 600.000 jedan progoni - iz ličnih razloga - to je tragedija. Ne kažem da se to ovdje desilo, ali ja tražim pravne razloge, a ne mogu ih nađem. Zašto su ovo uradili: bolje da oni kažu nego ja - dodao je Piperović.
<h2>SPAJANJE NESPOJIVOG</h2>
Da bi postojala organizovana grupa potrebno je da, kako je konstatovao Piperović, postoje tri člana.
- Ovdje ima dvoje. Spojili su optužnicu Saše Čađenovića. On nije potvrđen u odnosu na Katnića i Lazovića. U optužnici koja je protiv njega potvrđena on nije član grupe gdje je šef Zoran Lazović. U ovom predmetu mora da se dokaže konekcija između onoga što je „plan“ Zorana Lazovića i Saše Čađenovića - naveo je Piperović ukazujući da toga u potvrđenim optužnicama nema.
Imamo optužnicu, kako je rekao, u kojoj Saša Čađenović nije.
- Kako će tehnički-pravno to da se izvede i da se spoji nespojivo? Kako će to da se dokazuje? Zato su izdvojili Sašu. Tu niko nije naivan. Znate li zbog čega je šef OKG-a Lazović, a ne Katnić (jer bi bilo prirodno da je to glavni specijalni tužilac), samo zbog tačke 4 kod određivanja pritvora – da bi mogli da je stave Lazoviću i da ga drže u pritvoru. Znate li kako je dodata ta tačka 4? Tako što je Viši sud nije odredio. Tužilac se žalio – odbijena je žalba na gotovo pravosnažno rješenje. Apelacioni sud je dodao tu tačku 4. Znate li ko je bio predsjednik krivičnog vijeća? Sudija parničar - objasnio je Piperović.
Ovdje, kaže, ništa nije slučajno.
- Vijeću koje je potvrđivalo sam na ročištu za potvrđivanje rekao da su dva člana toga vijeća malo prije toga produžili pritvor Lazoviću. Ko je god odlučivao o produženju pritvora, nakon dodatka tačke 4, nije pročitao ništa iz spisa - jer elementarnog osnova sumnje nema - istakao je on.
Podvukao je da ne postoji država u regionu, ni u svijetu, koja bi potvrdila ovakvu optužnicu.
- Neko bi mogao da kaže: „ej, nemoj da se angažuješ. Neko je odlučio da će da bude osuđen i on će biti osuđen“. I sad sam siguran: ako bilo u ko u sudu, a mislim da ima časnih sudija, bude sudio - ja ću biti sa kolegama potpuno relaksiran - jer sam siguran da tu nema ničega. Za mene i po Zorana Lazovića postoji druga opasnost: Apelacioni sud. Ne pitajte me zašto jer je priča preduga - naveo je Piperović.&nbsp;
<h2>KAKO DA SE ČAĐENOVIĆ IZJASNI O NEČEMU ZA ŠTO NIJE TRETIRAN</h2>
Ustvrdio je da Čađenović nije iznosio odbranu u odnosu na navode da je član OKG - pošto u toj optužnici nije ni tretiran.
- Onamo gdje je potvrđeno za Sašu Čađenovića nema njegovih opisa u odnosu na navodnog šefa OKG-a Zorana Lazovića niti opisa što on radi u OKG koja je formirana za zloupotrebu službenog položaja. On nije mogao da se izjasni je li pristao da bude član. U toj optužnici nije u fazi potvrđivanja rekao bilo što, nije pozvan ni tretiran u optužnici. Kako će Saša Čađenović da iznese odbranu i da se izjasni o potvrđenoj optužnici za koju nije učestvovao na ročištima za potvrđivanje optužnice - jer u njoj nije bio tretiran? Ne znam kako oni to ne shvataju niti kako će to procesno-pravno da izvedu - kazao je Piperović podvlačeći da je Čađenović spojen sa događajem u odnosu na koji uopšte nije tretiran.
Najteže je, kaže advokat, na sudu utvrđivati besmisao.
- Ne znate kako da ga anulirate. Ali vidim da je ogroman dio građana zadovoljan - samo treba da znaju da se jednom čovjeku čini velika nepravda. U ovoj optužnici za Zorana Lazovića nema ni kokaina, ni ubistava, crnih trojki, ni šverca cigareta. Ima dvije zloupotrebe službenog položaja, pranje novca od krtola, meci i ova nesretna OKG - naveo je Piperović dodajući da to nije ništa.
<h2>ISPRAVKA – MALI TRIK</h2>
Viši sud je, u vraćanju optužnice, konstatovao da nema dokaza da je Lazović skinuo zabranu Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću - jer ta zabrana u pisanom obliku nije ni postojala. Na pitanje što se sada desilo, Piperović je rekao da nije ništa - sem jedne neobjašnjive stvari.
- Dakle, kad oni vraćaju na ispravku - a nijesu napravili ispravku - ušli su u meritum. To je jedan mali trik: kao da je tužilac pogriješio datum ili adresu.. Oni kažu da ne postoji akt koji je neizbježan. Tužilac ladno vrati optužnicu bez rješenja i sud ladno zaboravi da mu nije dostavljeno rješenje. Što sad ne govori o OKG ono što je rekao kad je navodno ispravljao? Očito da nijesu vidjeli, a možda i jesu, da je nedostatnije pravno izgledala ispravljena optužnica nego prva predata. U prvoj optužnici za OKG nije bilo kada čije svojstvo prestaje. Sad je tačno navedeno, kao da je bio cilj da se ne potvrdi. Međutim, sud je potvrdio. Ako misle da su uradili pravu, dobru, tačnu i zakonitu stvar... Meni je žao - istakao je Piperović.
Podsjetio je da je ranije rekao da će zapaliti svoju diplomu ako se ova optužnica potvrdi i poručio da bi to učinio da je on napravio neku grešku ili propust.
- Uradio bih to da sam ja nešto pravno preskočio, nijesam ukapirao, ili bio pravno needukovan. Prosto ništa nijesu rekli. Potpuno sam u pravu i time sam ponosniji na diplomu sa Beogradskog univerziteta - zaključio je Piperović.

Ne postoji sud u svijetu koji bi potvrdio optužnicu za zloupotrebu položaja nekoga ko u tom momentu nije bio na poziciji

&nbsp;Njemački parlament odobrio je u utorak planove za masovno povećanje potrošnje, odbacujući decenije fiskalnog konzervativizma u nadi da će oživjeti ekonomski rast i povećati vojnu potrošnju za novu eru evropske kolektivne odbrane.
Odobrenje u Bundestagu predstavlja veliki podsticaj konzervativnom lideru Fridrihu Merzu, dajući budućem kancelaru stotine milijardi eura za povećanje investicija nakon dvogodišnje recesije u najvećoj evropskoj ekonomiji.
Njemačka i druge evropske države su pod pritiskom da ojačaju svoju odbranu suočene s neprijateljskom Rusijom i promjenama u američkoj politici pod predsjednikom Donaldom Trampom, za koje evropski lideri strahuju da bi mogle ostaviti kontinent ranjivim.
Merzovi konzervativci i Socijaldemokrate (SPD), koji pregovaraju o formiranju centrističke koalicije nakon prošlomjesečnih izbora, žele da stvore fond od 500 milijardi eura (546 milijardi dolara) za infrastrukturu i da ublaže ustavno propisana pravila o zaduživanju kako bi omogućili veću potrošnju na odbranu.
- Bar deceniju smo živjeli u lažnom osjećaju sigurnosti. Odluka koju danas donosimo o spremnosti za odbranu... ne može biti ništa manje od prvog velikog koraka ka novoj evropskoj odbrambenoj zajednici - rekao je Merz poslanicima prije glasanja.
Zakon još mora da prođe gornji dom parlamenta, koji predstavlja vlade 16 njemačkih saveznih država. Glavna prepreka njegovom usvajanju tamo izgleda da je otklonjena u ponedjeljak, kada su Bavarski Slobodni birači pristali da podrže planove.
Konzervativci i SPD su željeli da zakon prođe kroz odlazeći parlament iz straha da bi mogao biti blokiran od strane povećanog broja krajnje desničarskih i krajnje lijevih poslanika u novom Bundestagu koji počinje s radom 25. marta. Merz je opravdao ubrzani vremenski okvir brzo mijenjajućom geopolitičkom situacijom.
Planovi su već podigli prinose na obveznice eurozone, vrijednost eura i evropske berze tokom protekle sedmice.
Njemački vodeći DAX indeks (.GDAXI), koji se kretao oko rekordnog nivoa uoči glasanja, smanjio je dio dobitaka, dok su desetogodišnji prinosi na njemačke obveznice blago pali nakon široko očekivanog odobrenja plana potrošnje. Euro, koji je posljednjih sedmica jačao kako su vijesti o dogovoru izlazile u javnost, blago je oslabio.
UBLAŽAVANJE KOČNICE DUGA
Reforme predstavljaju značajno odstupanje od takozvane kočnice duga, uvedene nakon globalne finansijske krize 2008. godine, ali koju su mnogi kasnije kritikovali kao zastarjelu i kao prepreku njemačkoj fiskalnoj fleksibilnosti.
Perspektiva velikog zaduživanja podigla je moral investitora u Njemačkoj više od očekivanog u martu, saopštio je u utorak ekonomski istraživački institut ZEW.
Građevinski sektor može očekivati korist iz fonda za obnovu zastarjele njemačke infrastrukture, dok će i odbrambena industrija imati koristi.
- Perspektiva fiskalne ‘bazuke’ uzrokuje eksplozivan rast očekivanja. Bez tarifne drame, očekivanja bi mogla biti još optimističnija - rekao je Aleksander Kriger, glavni ekonomista privatne banke Hauck Aufhäuser Lampe.
Međutim, kritičari, uključujući i članove njegove stranke, optužuju Merza za „izdaju birača“, jer je tokom kampanje obećavao fiskalnu štedljivost, da bi samo nekoliko dana nakon pobjede najavio zaokret u fiskalnoj politici.
- Najveća vrijednost jednog političara je vjerodostojnost - rekao je Tino Krupala, kopredsjednik krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD) tokom debate.
- Ovim sramotnim potezima, gospodine Merz, vi ste svoju već potpuno prokockali. Birači se osjećaju prevarenima, i to s pravom – kazao je on.
Ekonomisti upozoravaju da su potrebne dodatne reforme, poput smanjenja birokratije, kako bi se osigurao održiv rast.
Agencija za kreditni rejting Fitch takođe je danas upozorila da bi njemački prestižni AAA rejting mogao biti pod pritiskom na duži rok, ukoliko ovaj ogroman paket potrošnje ne bude praćen mjerama fiskalne konsolidacije ili ne uspije da dovede do trajnog ekonomskog poboljšanja.

Bundestag odobrio Merzov istorijski porast potrošnje

Ne nose svi heroji plašt! Neki nose đačku torbu na leđima, a u ruci pero. Među njima je i desetogodišnji Elsan Agović iz planinskog sela Tucanje, čije su riječi dirnule mnoge. Njegova knjiga želja nije samo dječji spisak snova, već i odraz njegovog odrastanja, ljubavi prema majci i života ispunjenog izazovima.
Elsanov sastav „Mama je glagol od glagola raditi“ nije samo osvojio nagradu, već je dotakao srca mnogih. Njegove riječi postale su prozor u život žene čiji su dani satkani od odricanja i brige. Ova desetogodišnja duša ne traži sažaljenje – on želi da svijet vidi koliko njegova majka daje sebe za porodicu.
„Volim što sam napisao to o majci, da vidi koliko je volim, da vidi koliko obraćam pažnju na nju. Ona se iznenadila, a onda je od sreće i malo zaplakala“, ispričao je Elsan u emisiji Srećan dan, na Televiziji E.
Elsanov sastav nije samo dječji izraz ljubavi prema majci. Nijesu to uobičajene riječi zahvalnosti koje svako dijete osjeća. Njegove rečenice nose težinu stvarnog života, svakodnevne borbe žene koja ne zna za odmor. Njegova majka ne prestaje da radi, ne zato što želi, već zato što mora. Dvadeset dvije godine njen svijet se vrti oko brige, odricanja i neprospavanih noći. Prvo uz starijeg sina koji ima autizam, a onda i uz Elsana kiji je od rođenja vodio vlastite bitke sa zdravljem zbog srčane mane.&nbsp;
,, Moja majka nema slobodnog vremena da prošeta, da gleda nešto na tv-u, da popije kafu sa drugaricama. Svo vrijeme je posvetila nama. Mog brata hrani &nbsp;i oblači, jer on ne može sam. Tata ide u kupovinu i radi poslove vani. Moja majka nema vremena za frizera, za zubara, nikad nigdje ne ide, a sve što je boli trpi i kod kuće se sama liječi. Čak rijetko i rodbinu posjećujemo, jer je brat često nemiran pa ne želimo da budemo naporni drugima. Kada je raspust brat student i ja čuvamo bolesnog brata, dok majka i tata rade na njivi. Ako postoji neka titula za super mame, neka nagrada za najbolju mamu na svijetu, ja mislim da bi &nbsp;moja majka trebala da je dobije, jer je ona zaista najbolja”- napisao je o svojoj majci desetogodišnji Elsan Agović.
Elsan nije poseban samo zato što vidi i razumije koliko se njegova majka bori za njega, njegovog brata i porodicu. On skreće pažnju na sebe, i svojom jakom željom da majku jednog dana nagradi za njen trud.
,, Ja bi volio da sa mojom majkom provodim dosta vremena, da odemo na odmor, na primjer u neki hotel da je povedem, jer ona ima slabo vremena da se družimo. A mnogo je volim, i zato se želim više družiti na odmoru. Ja sam tako mislio da kad porastem, i postanem čovjek da je za sav trud koji je uložila u nas odvedem na neki odmor nedelju dana”- rekao je Elsan.
Slušajući Elsanovu majku, heroinu njegovog života, nije teško zaključiti od koga je naslijedio dobrotu i skromnost. Mersija Agović ne misli na sebe, njen jedini cilj je da djecu izvede na pravi put, ne mareći za umor, odricanja i lične potrebe. Za nju ljubav nije riječ, već djelo, ponavljano iz dana u dan.
,, Ja nemam fizičkih izazova, ja mogu sve da radim. Meni nije teško ni da cijepam drva, ni da kupim sijeno, ni da kopam, ja sam to navikla, meni je to svakodnevno, čak me i odmara. Ali, najteže mi pada kad dijete ima napade, onda mi teško da ga gledam, ne mogu da mu pomognem, a drugo sve mi je lako, što se tiče fizički ništa meni teško nije, ni oko životinja, ni u njivi, ni u voćnjaku, ni po kući, ništa. Najteže mi je kad mi dijete ima napade, kad se uznemiri, ne možeš da ga smiriš, a teško ti da ga gledaš. Jutros sam ustala u pola šest, sve namirila životinje pa došla. Jer, ne može ni muž da ih namiri, ja sam morala da nahranim i kokoške, i koze imam. On mora da sjedi kod njega, jer on kad dobije napad ne smije da izađe iz kuće. Vjera, nada, samo u boga, samo da će to jednog dana da prođe, da će djeca da izrastu, i da se bar oni snađu, da bar oni budu svoji ljudi, da budu samostalni, samo to. Nigdje drugo ne mogu da nađem snagu, samo u tome” - rekla je Mersija Agović.
Rijetko ima vremena za sebe, kaže Mersija, jedino uveče kad svi zaspu, dodaje ona, ispričaju se ona i Elsan o događajima u školi, o svemu, kako kaže, što se dešavalo u toku dana.
Agovići žive u planinskom selu, u kršu gdje vode nema. Ljeti &nbsp;suša zna potrajati mjesecima, a vodu za piće donose sa udaljenih izvora. Zbog toga ne mogu ozbiljnije da se bave poljoprivredom, iako im je to jedini izvor prihoda. Na pitanje šta bi im olakšalo život, Mersija skromno spušta pogled. Priča da im nije lako, ali da se stidi bilo šta da traži, jer kako kaže ne &nbsp;može ništa da traži, jer možda ima neko kome je pomoć potrebnija.
- Samo voda, meni se čini kad bih to dobila sve bih imala. Mogu da sadim voća i povrća, mogu da životinje držim. Ovako kišnicom i pojim, zalivam. Pomalo povrća posadim, imam kokoške, imam koze, proizvodim, višak prodam, nešto za sebe. Šumske plodove ljeti sabiramo, prodajemo, jer ne radimo ni ja ni muž, ne možemo da radimo - kaže Mersija Agović.
U školi hrabri Elsan dobija punu podršku i razumijevanje. Elsanova učiteljica je njegova najbolja prijateljica. Svakodnevno razgovaraju o raznim temama, jer je on radoznalo i dobro dijete, uvijek spremno da uči i postavlja pitanja. Odličan je đak, ali, kaže učiteljica, još bolji čovjek. Obećao je da će jednog dana kada postane doktor liječiti svoju učiteljicu, jer je ona danas tu za njega i njegovu porodicu.
- Ja njegova učiteljica dobro poznajem situaciju kod kuće, jer sam učila i njegovog starijeg brata studenta koga oni pominju u nagrađenom sastavu. Znam koliko njegova majka ima veliki teret na leđima, jer brine o svojoj djeci. Znam koliko je teško, jer mi Elsan dosta toga priča, ona ne dolaze na roditeljske sastanke, niti prisustvuje nekim bitnim događajima u školi, na primjer predstavama, maskenbalu jer ne može da ostavi tog bolesnog sina, Elsanovog brata. Onda se ja trudim da snimim sve to telefonom, i pošaljem kako bi ona vidjela, kako se ne bi osjećala tužno zato što nije bila toga dana sa njim - rekla je učiteljica &nbsp;Biljana Vulić.
Elsan je skroman, više misli na druge nego na sebe. Svoje želje ne izgovara na glas, već ih zapisuje u svoju svesku želja. One koje ostvari pažljivo precrta. Ima ih mnogo, ali neke od njih ne bi smjele biti snovi, trebale bi biti dio djetinjstva, kao i svima, poput želje da jednom kupi kiflu u pekari, ili da uđe u prodavnicu igračaka.
- Imam svoju knjigu sa željama, jer je to životni spisak, gdje zapisujem sve stvari koje bih volio da imam u životu. Neke stvari su da imam lijepu ženu, i dobru, da sam bogat, da moja mama živi vječno, a imam i neke opasne, kao što je skok iz padobrana, imam kao i vožnju vozom, jer se nikada nijesam &nbsp;vozio vozom, zanima koliko je brz voz kada bih se vozio u njemu. Pa imam želju da dobijem jedan telefon, ali mislim već imam jedan, pa mislim da sam malo sebičan, jer nema baš funkciju pravog, može samo neke sitnice. Imao sam želju da postanem mnogo popularan, ali dobro još uvijek sam mali - saopštio je neke od svojih želja maleni Elsan novinarki Arneli Hajdarpašić.
Čast je &nbsp;i privilegija upoznati &nbsp;desetogodišnjaka koji skromnošću, dobrotom i ljubavlju može da postidi čovjeka. Ostavili smo da sa njegovom sveskom želja u kojoj će i dalje zapisivati snove, ali jedno smo mu obećali, da ćemo se ponovo družiti, i da ćemo pokušati da mu ispunimo bar neke od njih, jer ovaj mali veliki čovjek to zaista zaslužuje.

Elsanova knjiga želja

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

"Od Velike Srbije ostao omanji svinjac u Pionirskom parku". "I tako radikali dođoše od Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica do Trg Nikole Pašića - Kneza Miloša - Kralja Milana - Dragoslava Jovanovića". Ovo su samo dva tvita od mnogih objava na društvenim mrežama, čiji su korisnici ovih dana šaljivo komentarisali okupljanje poslušnika i plaćenika srpskih vlasti oko prorežimske grupe "Studenti 2.0", u parku koji razdvaja zgrade Predsedništva i Skupštine Srbije u Beogradu. Na meti su skromni intelektualni i obrazovni dometi učesnika ovog skupa, ali i razne "moralne veličine" iz kriminalnog miljea, rijalitija i drugog beogradskog parka poznatog po prodavačicama seksualnih usluga. Pionirski park je uredno ograđen bezbednosnim barikadama, na koje su duhoviti Beograđani okačili natpise u stilu "molimo vas da ne hranite životinje" ili "dajte im kikiriki, ali ih ne mazite". Napravljena je i "ulaznica" za "Ćacilend". A na "gugl mapama" već su šaljivo označene lokacije "ljudskog ZOO vrta".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef" data-rendition-name="original" width="642" height="303" loading="lazy" alt="Ćaciland karta"></figure>  Neki duhoviti Beograđani su čak znali da oko tri izjutra dođu pred Park i sirenama i vuvuzelama razbude stanovnike ovog nehigijenskog naselja. Ipak, poznavaoci prilika vele da je većina iznajmljenih studenata noćivala na toplom, u obližnjem hotelu "Balkan". Koji, navodno, pripada porodici Dodik. Nekada elitni park u centru grada sada već izgleda kao razrovana livada, na kojoj se grupici mladih ljudi koji se predstavljaju kao studenti, danima priključuju organizovani "podržavaoci" iz redova Srpske napredne stranke i Vulinovog Pokreta socijalista, ali i brojne ličnosti sa biografijama kojima ne bi trebalo da se ponose: osuđeni i neosuđeni ratni zločinci, siledžije, sitni kriminalci i prostitutke. Studente, ili "studente", predvodi Miloš Pavlović, rodom iz Doboja (BiH), student Medicinskog fakulteta u Beogradu s odličnim prosekom, inače sin osuđivanog narko-dilera. Zbog bliskosti sa predsednikom Srbije, već je zaradio pogrdni nadimak "prva pratilja", a zbog činjenice da je na čelu grupacije u kojoj - istina - ima nekoliko studenata, ali mnogo više statista, nazvan je "vrhovni Ćaci". Termin "Ćaci" je, da podsetimo, postao pogrdan naziv za sve članove vladajuće stranke s kupljenim ili falsifikovanim diplomama srednjeg i visokog obrazovanja, odnosno diplomama nekih od brojnih "no nejm" privatnih srednjih škola i fakulteta - naziv koji označava, u stvari, nemanje onog osnovnog obrazovanja. Nastao je od pogrešnog ćiriličnog pisanja termina "đaci" (gde nedostaje dugačka crta nadole koja razlikuje ćirilično "đ" od "ć") i simboliše podsmeh celoj velikosrpskoj bulumenti, koja svoje "srpstvo" vezuje za ćirilicu. Elem, "Ćaci" Miloš nije nepismen, iako uočljivo ima problem sa verbalizacijom, ali je zato većina njegovih drugara u ograđenom prostoru Pionirskog parka - za svaki podsmeh. Aleksandar Vučić je tu, doista, dovukao sve šta je mogao, baš onako s koca i konopca. Pa i iz "Republike Srpske". No, nisu svi akteri skupa ološ, bar ne po akademskom statusu. Tako su "Studente 2.0" posetili vrhunski endokrinolog, Svetlana Vujović, i još nekoliko profesora Medicinskog fakulteta, pa i sudija Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov. Sasvim slučajno, sve ljudi sa izbornih lista Srpske napredne stranke ili spiskova podržavalaca Aleksandra Vučića. Ipak, tu su i ljudi sumnjivog karaktera i morala, počev od neonacista i siledžija Pavla Bihalija i Miše Vacića, preko Sime Spasića, redovne mirođije u svakoj režimskoj čorbi, ali i lica osuđenog za silovanje, do elitne prostitutke Mine Vrbaški i izvesnog Srđana "kneza" Babovića, jedne žalosne osobe s očiglednim psihijatrijskim problemom, koja već dugo služi za podsmeh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204" data-rendition-name="original" width="526" height="698" loading="lazy" alt="Sima Spasić Ćaciland"></figure>  Kad smo kod podsmeha - pojavio se i direktor novosadske gimnazije "Zmaj Jova Jovanović" Radivoje Stojković, koji je postao poznat kada je klekao u poniznu molitvu pošto su učenici škole stupili u obustavu. Njega su po povratku u Novi Sad sačekali đaci s transparentima "Pošto obraz" i "Vrati se u Ćacilend". Slično je prošao i nastavnik fizičkog Umetničke škole u Nišu, koji se u Beogradu predstavio kao student: đaci su ga izviždali i sprečili da uđe u zgradu škole. S društvancem u parku slikao se i nekadašnji košarkaš Dejan Tomašević, poslanik SNS. Pojavio se i "novinar" Dragan J. Vučićević ("Informer"), kome su Beograđani tom prilikom s druge strane ograde skandirali "vrati konju glavu, Dragane". Možda i najveći bezobrazluk bilo je pojavljivanje nekoliko nekadašnjih pripadnika zloglasne jedinice "Crvene beretke", baš uoči dana na koji su 22 godine ranije njeni pripadnici ubili premijera Srbije Zorana Đinđića. Ipak, sa Živoradom Ivanovićem poznatim kao "Žika Crnogorac" - kome nikad nije suđeno za zločine "beretki" iako im je bio komandant - došlo je tek nekoliko stvarnih penzionera. Ostatak do broja za koji je procenjeno da bi trebalo da uliva strahopoštovanje popunili su statisti, koji su većinom bili deca u vreme delovanja ove zloglasne jedinice. Bio je tu i Goran Radisavljević Guri, bivši komandant Žandarmerije, koji je dovođen u vezu s ubistvom državljana SAD, braće Bitići. I naravno, haški osuđenik general Vladimir Lazarević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557" data-rendition-name="original" width="403" height="589" loading="lazy" alt="Crvene beretke Ćacičand"></figure>  Na društvenim mrežama identifikovan je i najveći broj učesnika ovog skupa kao lokalni funkcioner Srpske napredne stranke u nekoj od srpskih opština. Ali, tu ima i romske populacije koja je više nego očigledno došla samo po dnevnicu. Kao i nekoliko registrovanih narkomana, kojima takođe dnevnica dobro dođe. "Da li ste svesni da bi danas i Ivan Tasovac morao da bude u Ćacilendu, da se nasmejan slika s ubicama i kurvama, da hvali "srpsku mladost"? Kad se uhvatite s mafijom - samo vas smrt izbavlja" - glasi još jedna objava na društvenim mrežama, koja opisuje čudnu potrebu nekih afirmisanih ljudi da se povežu sa SNS, koja to članstvo posle "naplaćuje" i kroz pojavljivanja na ovakvim mestima i u ovakvom društvu. Juče je predsednik Srbije, onim svojim glasom odgovarajućim za izjave saučešća, zamolio "Studente 2.0" da razmisle da se 15. maja ne pojave u Pionirskom parku, kako bi se izbegli incidenti. O incidentima, međutim, samo on i vođstvo Srpske radikalne stranke pričaju, jer ni na jednom studentskom okupljanju do sada - na Slaviji, u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu - nije bilo nikakvih incidenata. Svakako, o mogućem nepojavljivanju na kraju će ipak razmisliti sam student Fakulteta za fizičku kulturu iz Andrićevog venca, koji je i smislio pojavljivanje. Ako bi se nešto do sada moglo nazvati "incidentom" - to je uspešna akcija kolega sa televizije N1, koji su provalili i snimili šemu angažovanja i plaćanja "rent-a-studenata", za oko 70-100 eura po noći. Naredni incident su spremili sami studenti Fakulteta dramske umetnosti, koji su se infiltrirali među "ćacije" i snimili film. Uglavnom, Pionirski park ovih dana zatrpan je đubretom i ljudskim izlučevinama, a zabeleženo je već nekoliko međusobnih tuča ovog perfomansa, jer su sponzori prekasno shvatili da nije trebalo da im obezbeđuju pakete "Rubin" vinjaka za zagrevanje u hladnim martovskim noćima. Da sve bude tužnije, u Pionirskom parku nalazi se kamenje za koje mnogi tvrde - iako to nauka ne potvrđuje - da predstavlja delove osmatračnice srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Ta je "osmatračnica" postala jedan od simbola srpskog nacionalnog ponosa, ali to nije sprečilo najveće Srbe među Srbima, angažovanim u ovom igrokazu, da na njoj vrše nuždu, ignorišući postavljene mobilne toalete. Verovatno kao još jednu podvalu mrskog Zapada.

Nakon potpisivanja političkog sporazuma dva zakona usvojena jednoglasno

Dačić: Uređaji sa audio opremom za upozorenje nabavljeni 2021, ali nisu u sastavu policije

Ne postoji sud u svijetu koji bi potvrdio optužnicu za zloupotrebu položaja nekoga ko u tom momentu nije bio na poziciji

Bundestag odobrio Merzov istorijski porast potrošnje

Elsanova knjiga želja

PRATITE TVe UŽIVO