Parlamentarni izbori i kraj pregovora sa EU bude “ruskog medvjeda“

Naredna godina Crnoj Gori mogla bi da donese veoma rizičan društveno-politički ambijent s aspekta stranog miješanja i intenzivnog hibridnog djelovanja, saglasni su sagovornici Pobjede, konsultant iz oblasti geopolitike i bezbjednosti Nikola Lunić i nekadašnji ministar odbrane i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić.

Da poklapanje parlamentarnih, ali i lokalnih izbora i završnice pregovora sa Evropskom unijom stvaraju idealne okolnosti za to, upozorava Lunić nakon što je upitan da prokomentariše poruke koje su se nedavno čule iz Moskve, a koje sugerišu dodatnu promjenu perspektive Rusije kada je u pitanju proširenje Evropske unije.

Član Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije i bivši premijer te zemlje Dmitrij Medvedev poslao je nedavno poruku da u očima Rusije „EU nije više ekonomska unija, već neprijateljski savez koji se može brzo vojno transformisati“.

- U nekim aspektima mogu biti gori od NATO - poručio je Medvedev, zagovarajući „napuštanje tolerantnog stava prema daljem širenju EU“.

Ovakve poruke, ali i činjenicu da se iz Brisela u posljednje vrijeme sve češće čuju glasovi koji upozoravaju na strano miješanje i hibridno djelovanje, sagovornik Pobjede Boro Vučinić tumači kao jasan rizik da Crna Gora 2027. može ući u fazu političke nestabilnosti sa, kako kaže, izraženim ograničenjem suverenog odlučivanja o svojim najvažnijim pitanjima.

On smatra da se međunarodni poredak suočava sa dubokom fragmentacijom, a takva nestabilnost, kako kaže, povećava ranjivost malih država poput naše.

- Zbog današnjih geopolitičkih prilika, u kojima postoji više centara moći, EU je, usljed najvećeg rata na svom tlu u posljednjih 80 godina i prijetnje sopstvenoj bezbjednosti, prinuđena da mnogo više ulaže u odbranu. U takvom kontekstu Crna Gora se našla u fokusu budućeg proširenja EU. Rat Rusije protiv Ukrajine dodatno je usmjerio pažnju EU ka Zapadnom Balkanu i potrebi da se taj prostor brže uključi u Uniju. Zbog toga je Crna Gora prepoznata kao važna početna tačka procesa evropeizacije regiona - kaže Vučinić.

Ipak, kako dodaje, taj proces donosi i brojne izazove, pa je „sve izraženiji uticaj stranih aktera koji koriste političke i društvene krize kako bi izazvali unutrašnju nestabilnost u Crnoj Gori“.

SOS već upućen Briselu

- Već smo dobili zahtjev od Vlade Crne Gore da im pomognemo u borbi protiv hibridnog rata - rekla je nedavno komesarka EU za proširenje Marta Kos, napominjući da našu zemlju čekaju izbori naredne godine.

Visoki zvaničnik Službe za spoljne poslove EU (EEAS) Klajv Rambold izjavio je nedavno da je Crna Gora pod lupom zbog hibridnih prijetnji, politizacije i eksternih uticaja.

Iz crnogorske vlade nijesu odgovorili na upite Pobjede o tome kakvu vrstu pomoći su tražili od EU, te na što je usmjerena pozornost naših državnih organa.

Prema nezvaničnim saznanjima našeg lista, ekspertski tim iz Brisela boravio je u Podgorici najmanje jednom od početka godine kako bi pružio pomoć našoj zemlji u borbi sa hibridnim prijetnjama.

Imajući u vidu navedeno, Lunić upozorava da ono čega se pribojavaju u Crnoj Gori, ali i Briselu „nije pretpostavka, već pravilo koje se već vidjelo u regionu“.

- Kada se strateška odluka poput pristupanja EU preklopi sa unutrašnjom političkom borbom, otvara se prostor za manipulaciju percepcijom. Dezinformacije tada ne ciljaju samo birače, već i sam proces koji će pokušati da usporе, delegitimišu ili da ga prikažu kao nametnut. U takvim okolnostima, narativi neće biti grubi i lako prepoznatljivi, već prilagođeni lokalnom kontekstu: od ekonomskih strahova do identitetskih pitanja. Biće ih više, biće precizniji i dolaziće iz različitih izvora, uključujući i one koji na prvi pogled nemaju veze sa spoljnim uticajem - kaže sagovornik Pobjede.

S tim u vezi, Lunić kao ključnu vidi ulogu institucija, ali i medija.

- Ako oni ne razviju otpornost, 2027. može postati trenutak u kojem se formalni napredak ka EU konfrontira sa dubokim nepovjerenjem u sam proces - navodi on.

Crna Gora kao prostor za testiranje

Zbog rastućih tenzija unutar NATO izazvanih neslaganjem evropskih država sa SAD, sve češće se govori o strateškoj autonomiji EU i jačanju njenih vojnih kapaciteta. To uključuje povećanje vojnih budžeta, razvoj zajedničke evropske odbrambene industrije i planove za brže raspoređivanje evropskih snaga bez potpunog oslanjanja na SAD.

Lunić navodi da je, usljed toga, poruka iz Moskve da je EU potencijalno gora od NATO signal da Moskva više ne pravi razliku između političke i bezbjednosne integracije evropskih zemalja, među kojima je i naš region.

- Retorika koja dolazi iz Rusija nije nova, ali je sada otvorenija i manje obazriva. Svaki naredni korak država ka EU biće tretiran kao bezbjednosno pitanje, a ne kao reformski proces. U takvom okviru, Crna Gora nije izuzetak, već prostor za testiranje - kaže Lunić.

Geopolitički analitičar smatra da iskustvo iz perioda pristupanja NATO-u pokazuje obrazac.

- Kombinacija političkog pritiska, operacija uticaja i pokušaja delegitimizacije institucija - poručuje Lunić.

Razlika od današnjeg pristupa je, smatra on, korišćenje sofisticiranijeg i manje vidljivog modela.

- Umjesto direktnih incidenata, u pristupu će dominirati dugotrajno potkopavanje kroz medije, društvene mreže i političke aktere koji formalno djeluju iznutra. Dakle, ne treba očekivati spektakl, već agresivniji kontinuitet. I upravo to je opasnije - smatra sagovornik Pobjede.

Koga obavezuju poruke iz Moskve?

Sagovornici Pobjede kao neizbježno vide pitanje produžene ruke Rusije u Crnoj Gori i regionu.

- Najuticajniji dio današnje vladajuće strukture se oštro protivio NATO-u i pokušao 2016. da izazove državni udar, kako bi spriječio članstvo Crne Gore u Alijansi. To je pokušano uz direktno miješanje stranog (ruskog) faktora, koji smatra da ima prirodno pravo smatrati ovaj dio Evrope svojom interesnom sferom. Da li će i u kojoj mjeri poruka Medvedeva o budućem proširenju EU, upravo za taj dio vlasti u Crnoj Gori okupljenoj oko predsjednika Skupštine biti obavezujuća, to ostaje da se vidi - kazao je bivši ministar odbrane Boro Vučinić.

Dodaje da „nije za očekivati da će se na buduće članstvo Crne Gore u EU gledati blagonaklono ni iz najbližeg susjedstva“.

Slično rezonuje i Lunić, uz poruku da uloga Beograda i Srpske pravoslavne crkve „jeste osjetljivo, ali neizbježno pitanje“.

- Problem nije u njihovom postojanju ili legitimnom djelovanju, već u načinu na koji se taj uticaj koristi u političkom prostoru Crne Gore. Kada se politički, medijski i identitetski kanali prepliću, granica između unutrašnjeg i spoljnog faktora postaje nejasna. To otvara prostor za indirektni uticaj koji je teže adresirati jer formalno ostaje u okviru legitimnih aktivnosti - kaže Lunić.

U praksi, dodaje on, to znači da se politički procesi u Crnoj Gori mogu oblikovati izvan njenih institucija, bez jasne odgovornosti.

- Ako se tome doda širi kontekst regionalnih odnosa i konkurentskih geopolitičkih interesa, jasno je da taj faktor može imati destabilizujući potencijal - ne kroz otvorenu konfrontaciju, već kroz stalno pomjeranje političkog težišta, zaključuje Lunić.

Vučinić: Crna Gora je lak plijen na balkanskoj vjetrometini

- Kada se u nestabilnim vremenima pravila igre velikih sila definišu ad hoc, zavisno od njihovih geopolitičkih interesa, male države kao što je Crna Gora lako postanu kolateral za potkusurivanje - ocijenio je Vučinić.

Upravo zbog toga je, kako kaže, integracija Crne Gore u EU od iznimne važnosti.

- EU se baš sada suočava sa svojim likom u ogledalu i taj savez će, sasvim izvjesno, iako opterećen brojnim egzistencijalnim izazovima, morati izgledati u narednom periodu mnogo vedrije nego do sada. Stoga je od najveće važnosti što prije se naći i ostati u tom evropskom društvu. Pa kako njima tako i nama. Svakako, to je mnogo sigurnije nego da i dalje budemo lak plijen na ovoj balkanskoj vjetrometini - poručuje sagovornik Pobjede.

Dodaje da nije realno da će se više ponoviti obim i intenzitet sukoba kakav smo imali devedesetih, ali, kako kaže, sa druge strane sasvim je realno da se region može suočiti u narednom periodu sa ozbiljnim bezbjednosnim krizama.

- Podstaknut iz centrale u Moskvi, preko regionalnog centra u Beogradu, angažovanjem već uspostavljene infrastrukture za obuzdavanje crnogorske državne opstojnosti, istorijski revizionizam i etnocentrizam, generišu projektovanu nestabilnost na našim prostorima. Nažalost, danas u Crnoj Gori, kako sam već kazao, najveći oponent njenom evropskom putu stanuje upravo u vlasti, odnosno u onom njenom dijelu koji, uprkos evropskoj retorici, svojim smišljenim potezima, suprotno čini sve - da Crnu Goru odalji od njenog evropskog puta, uporno pokušavajući da crnogorsko društvo suprotstavi evropskim integracionim vrijednostima - navodi Vučinić.

On poručuje da je najjači odbrambeni mehanizam od globalnih opasnosti i malignih uticaja unutrašnja demokratska zrelost i snaga društva, što je, smatra, naš najveći unutrašnji problem.

- Pitanje na koje nikako ne uspijevamo dati odgovor jeste kada ćemo se početi državno odgovorno ponašati prema svojoj zemlji i shvatiti ozbiljnost trenutka u kojem živimo - zaključio je on, uz poruku da je uprkos svim izazovima, čvrsto uvjeren „u državnu opstojnost Crne Gore i njeno što skorije članstvo u Evropskoj Uniji“.