<article>Predsjednica Moldavije Maja Sandu boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića. Iz kabineta predsjednika države su saopštili da je to prva zvanična posjeta jednog predsjednika Moldavije Crnoj Gori. - Zvanična posjeta predsjednice Moldavije potvrda je odličnih odnosa između dvije zemlje i predstavlja nastavak intenzivne diplomatske aktivnosti Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore - kaže se u saopštenju. Navodi se da je posjeta Sandu snažan signal za dalje jačanje međudržavnih veza, kao i podrška zajedničkim naporima Crne Gore i Moldavije na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Milatović će Sandu dočeti u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti. Milatović će Sandu će posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju. Sandu će u prisustvu Milatovića položiti vijenac na Spomenik Partizanu-borcu na brdu Gorica.</article>

Predsjednica Moldavije Maja Sandu boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića. 
 
Iz kabineta predsjednika države su saopštili da je to prva zvanična posjeta jednog predsjednika Moldavije Crnoj Gori. 
 
- Zvanična posjeta predsjednice Moldavije potvrda je odličnih odnosa između dvije zemlje i predstavlja nastavak intenzivne diplomatske aktivnosti Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je posjeta Sandu snažan signal za dalje jačanje međudržavnih veza, kao i podrška zajedničkim naporima Crne Gore i Moldavije na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. 
 
Milatović će Sandu dočeti u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti. 
 
Milatović će Sandu će posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju. 
 
Sandu će u prisustvu Milatovića položiti vijenac na Spomenik Partizanu-borcu na brdu Gorica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Politika

Predsjednica Moldavije u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednica Moldavije Maja Sandu boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića. 
 
Iz kabineta predsjednika države su saopštili da je to prva zvanična posjeta jednog predsjednika Moldavije Crnoj Gori. 
 
- Zvanična posjeta predsjednice Moldavije potvrda je odličnih odnosa između dvije zemlje i predstavlja nastavak intenzivne diplomatske aktivnosti Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je posjeta Sandu snažan signal za dalje jačanje međudržavnih veza, kao i podrška zajedničkim naporima Crne Gore i Moldavije na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. 
 
Milatović će Sandu dočeti u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti. 
 
Milatović će Sandu će posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju. 
 
Sandu će u prisustvu Milatovića položiti vijenac na Spomenik Partizanu-borcu na brdu Gorica.

Nedavno završena sjednica Skupštine Glavnog grada pokazala je cijeloj podgoričkoj javnosti ono na šta naši odbornici ukazuju u kontinuitetu gotovo dvije godine. Vlast u Glavnom gradu sklepana po najbeskrupuloznijem principu – sve za fotelju, pokazuje zastrašujuće neznanje, nemar i neodgovornost prema građanima Podgorice, saopšteno je iz DPS-a &nbsp;Glavnog grada.
Ogoljeno je. kako navode, nekoliko važnih činjenica koje građani Podgorice trebaju da znaju.&nbsp;
- Mujović, po sopstvenom priznanju, ne zna ni kada ni gdje će se graditi kolektor u Podgorici, pa građanima ostaje samo da čekaju kada će biti aktivirana naplata više od 100 miliona eura novca penala. Novca svih građana koji svojim radom doprinose razvoju Podgorice. Mujović djelima pokazuje da je pod političkom kontrolom Andrije Mandića i Milana Kneževića - ističu u saopštenju.
Dodaju da se usvojenom Odlukom o mjesnim zajednicama, mjesne zajednice pretvaraju u bastione Demokratskog fronta, čija predsjednica Skuštine Glavnog grada će imati ekskluzivno pravo da predlaže v. d. predsjednike savjeta mjesnih zajednica.&nbsp;
- Ne ostaje ni najmanja dilema da će na te pozicije biti predloženi lojalni partijski vojnici koji će bespogovorno izvršavati partijske naredbe Andrije Mandića. Mujović dalje nastavlja utabanim stopama svoje prethodnice Olivere Injac i nakon uvećanja cijena vode početkom godine za 40% u ovoj godini Podgoričane očekuju još veći nameti kada je u pitanju sakupljanje i deponovanje otpada, pa je planirano da se cijena odvoza smeća uveća za 40% u ovoj godini - &nbsp;poručuju iz DPS-a.
Tvrde da je tišina od strane predstavnika građana koji su birani da govore o temama od interesa, a koji zastupaju stavove parlamentarne većine u Skupštini i činjenica da su dobar dio dvodnevnog zasijedanja Skupštine Glavnog grada proveli ispijajući kafe po obližnjim kafićima i skupštinskom bifeu, &nbsp;najupečatljiviji utisak koji govore o tome da se nijesu ni informisali o dnevnom redu Slupštine a kamoli bili spremni da u dostojanstvenoj raspravi razmijene argumente.
- Put koji je utaban za mandata Olivere Injac uspješno nastavlja i Mujović. Zato smo u potpunosti sigurni da, nastavi li ovako, i njega i ovu skupštinsku većinu čeka isti kraj kao i onu koju je predvodila Olivera Injac - zaključuje se u saopšštenju.

DPS Glavnog grada: Mujović nastavlja utabanom stazom Olivere Injac

Predsjednik Portugala trebalo bi danas da okupi političke partije na konsultacijama, nakon što su opšti izbori donijeli još jednu manjinsku vladu, ali i nezapamćen rezultat populističke stranke Chega (Dosta), što dodatno osnažuje talas uspona krajnje desnice širom Evrope.
Desnocentristička Demokratska alijansa, predvođena Socijaldemokratskom partijom, osvojila je 89 mandata u parlamentu sa 230 mjesta, pobijedivši na nedjeljnim izborima. Ipak, bez većine u parlamentu, ranjiva je na djelovanje opozicionih partija koje su je srušile prije samo dva mjeseca izglasavanjem nepovjerenja, nakon manje od godinu dana na vlasti.
Ovo su treći parlamentarni izbori u Portugalu za samo tri godine, ali su donijeli malo nade za okončanje najduže političke nestabilnosti u posljednjim decenijama u zemlji sa 10,6 miliona stanovnika, članici Evropske unije.
- Portugalci ne žele više prijevremenih izbora - poručio je sinoć lider Demokratske alijanse i novi premijer Luís Montenegro, apelujući na opozicione partije da mu omoguće da izdrži puni četvorogodišnji mandat.
- Moramo biti sposobni da razgovaramo i stavimo nacionalni interes ispred svega - kazao je on.
Predsjednik Portugala Marselu Rebelo de Souza, koji nema izvršna ovlašćenja, treba da obavi konsultacije sa partijama prije nego što pozove izbornog pobjednika da formira vladu.
<h2>Chega poremetila političku ravnotežu</h2>
Rezultat stranke Chega, na čijem je čelu Andre Ventura, uzdrmao je tradicionalni balans političkih snaga – trend koji je već viđen u drugim evropskim zemljama, poput Nacionalnog okupljanja u Francuskoj, Braće Italije i Alternative za Njemačku, koje su sada dio političkog mejnstrima.
Ventura se posljednjih godina pojavljivao na zajedničkim skupovima sa liderima tih partija.
U posljednjih 50 godina, vlast u Portugalu su naizmjenično držale Socijaldemokratska i Socijalistička partija. Međutim, Chega je na ovim izborima osvojila isti broj poslaničkih mjesta kao i Socijalisti – po 58 – i još uvijek može preteći Socijaliste kada se u narednim danima dodijele preostala četiri mandata koje određuju glasači iz inostranstva.
- Sistemu dviju partija je kraj - poručio je Ventura, bivši pravnik i fudbalski komentator.
Chega je prvi put učestvovala na izborima prije samo šest godina, kada je osvojila jedno mjesto, a njen uspon baziran je na nezadovoljstvu birača umjerenim tradicionalnim partijama. Pod sloganom „Spasimo Portugal“, sebe opisuje kao nacionalističku partiju, fokusiranu na ograničavanje imigracije i borbu protiv korupcije.
Socijalisti su, s druge strane, trenutno bez lidera, nakon što je Pedro Nuno Santos podnio ostavku poslije najlošijeg izbornog rezultata te stranke od 1987. godine.
Demokratska alijansa, u kojoj je i manja Narodna partija, izgubila je povjerenje parlamenta u martu, kada su se opozicioni poslanici udružili protiv nje. To je izazvalo prijevremene izbore, iako su redovni bili zakazani za 2028. godinu.
Glasanje o nepovjerenju potaknuto je aferom oko mogućeg sukoba interesa u poslovanju advokatske kancelarije porodice Luísa Montenegra. On je odbacio bilo kakvu odgovornost.
Korupcijski skandali godinama potresaju portugalsku politiku, što je dodatno ojačalo Chegu. Ipak, i ta partija se nedavno suočila s optužbama protiv svojih poslanika: jedan je osumnjičen da je krao kofere na aerodromu u Lisabonu i prodavao njihov sadržaj na internetu, dok je drugi navodno falsifikovao potpis preminule žene. Obojica su podnijela ostavke.
<h2>Imigracija i stanovanje u fokusu birača</h2>
Chega velikim dijelom može zahvaliti na svom uspjehu zahtjevima za oštriju imigracionu politiku, što je naišlo na podršku dijela birača.
Portugal je svjedok dramatičnog porasta broja imigranata. Prema zvaničnim podacima, 2018. je bilo manje od pola miliona legalnih stranaca, dok ih je početkom ove godine bilo više od 1,5 miliona, među njima najviše Brazilaca i Azijata zaposlenih u turizmu i poljoprivredi.
Hiljade njih borave u zemlji bez potrebne dokumentacije. Demokratska alijansa je, dvije sedmice prije izbora, objavila da protjeruje oko 18.000 stranaca bez dozvole boravka. Iako je takva mjera uobičajena, njeno vremensko tempiranje izazvalo je optužbe da se pokušavaju uzeti glasovi Chege.
Kriza stanovanja takođe je dodatno podgrijala javne rasprave. Cijene nekretnina i kirija rastu već deset godina, dijelom zbog dolaska velikog broja visokoobrazovanih stranaca koji podižu cijene.
Cijene stanova su prošle godine porasle za dodatnih 9 odsto, prema Nacionalnom zavodu za statistiku. Kirije u Lisabonu i okolini, gdje živi oko 1,5 miliona ljudi, imale su najveći skok u posljednje tri decenije – više od 7 odsto.
Problem dodatno pogoršava činjenica da je Portugal među najsiromašnijim zemljama zapadne Evrope. Prošlogodišnja prosječna plata iznosila je oko 1.200 eura bruto mjesečno, dok je ovogodišnja zakonski određena minimalna plata 870 eura mjesečno prije oporezivanja.

Izbori u Portugalu donose još jednu manjinsku vladu i uspon krajnje desnice

Crnogorski glumac Slobodan Marunović, prvak drame CNP-a, nagrađen je za ulogu Petra II Petrovića Njegoša u predstavi “Potonja ura Njegoševa”. na međunarodnom festivalu monodrame “Monofest 2025” u Kostanaju, Kazahstan, saopšteno je iz CNP-a.
Riječ je, kako navode, &nbsp;o najznačajnijoj nagradi za Izvanredno glumačko umijeće.
Festival je završen je sinoć dodjelom nagrada i ceremonijom na kojoj je učestvovalo preko 100 izvođača.
- Na ceremoniji zatvaranja Festivala obilježen je i jubilej 37 godina od premijere ove kultne predstave u Crnogorskom narodnom pozorištu, maja 1988, koja je nastala prema tekstu Slobodana Tomovića u režiji Blagote Erakovića. Žiri je tim povodom Marunoviću uručio i Specijalnu nagradu za 37 godina kontinuiranog izvođenja predstave - ističe se u saopštenju.
Prema riječima glumca Marunovića, simbolična je okolnost da je predstava ušla u 38. sezonu, koliko je i njen junak, vladika Rade, imao godina kada je napustio ovaj svijet.
- Okolnost da je interesovanje globalnih pozorišnih festivala nakon skoro četiri decenije koliko igram predstavu danas veće nego ikad, potvrđuje dugovječnost i univerzalnost Njegoševe misli, koja i dalje odjekuje širom planete. S ovom predstavom sam već doživio sve što jedan glumac može da poželi, ali nagrade od večeras, kao i sve druge nagrade, samo u proteklih nekoliko godina, ovu predstavu čine življom nego ikad. Samo u ovom trenutku je aktuelno desetak festivalskih poziva na četiri kontinenta - rekao je Marunović.
Kako je istakao član žirija Mentor Zilberaj tokom razgovora o predstavi, “igrati tako moćno jedno ovako uzbudljivo filozofsko djelo 37 godina više nije stvar profesionalnog uspjeha, već misije! Potonja ura Njegoševa je internacionalna misija o Crnoj Gori, slobodi, traganju za smislom i Njegošu”.
Predstava “Potonja ura Njegoševa” je ne samo omaž njegovom djelu, već i svjedočanstvo o univerzalnosti ideja jednog od najvećih umova Balkana. Njeno višedecenijsko igranje na svjetskim pozornicama, od Evrope do Amerike, Azije i Australije, govori u prilog svevremenosti njegovih riječi. Svuda je dočekana sa srdačnim ovacijama, što potvrđuje da Njegoš pripada svima - bez obzira na jezik, kulturu ili granice.
U središtu ove čudesne priče je magična interpretacija glumca Slobodana Marunovića, doživotnog člana i prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta. Marunović kroz svoju umjetničku snagu i predanost dočarava ne samo duh vremena, već i suštinu Njegoševe misli, prenoseći publici sve nijanse njegove mudrosti, bola i vizionarstva. “Potonja ura Njegoševa” je mnogo više od pozorišne igre - to je putovanje kroz vječnost jednog uma, vječni dijalog sa smislom života, smrti i onoga što ostaje iza nas.
Festival je ove godine okupio izvanredne glumačke interpretacije iz devet zemalja (Azerbejdžan, Crna Gora, Češka, Izrael, Jermenija, Kazakhstan, Kirgistan, Njemačka i Sjedinjene Američke Države).

Crnogorski glumac Slobodan Marunović nagrađen u Kazahstanu

Crnogorski rock sastav Neonoen nedavno je objavio svoj novi studijski album, a spot za naslovnu pjesmu "Huk na zvuk" oduševio je publiku svojom vizuelnom energijom. Ilija Pejović, član benda, gostujući u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E, istakao je da je rezultat zaista daleko od običnog TV postera.&nbsp;
- Dobili smo po jedan spot za naše pjesme, koji izgleda kao sve, samo ne kao običan TV poster. Zaista je to ozbiljan muzički spot, i prezadovoljni smo kako je sve ispalo u vizuelnom smislu, kako korespondira sa energijom pjesme i kako se nadovezuje na upravo izdati album. Sve je fenomenalno - rekao je Pejović.
Spot za pjesmu "Huk na zvuk" nastao je u okviru dokumentarnog TV serijala "Alternativni puls", koji je posvećen crnogorskoj muzičkoj sceni. Jedna od epizoda ovog serijala u potpunosti je posvećena bendu Neonoen.&nbsp;
- Ovaj muzički video je produkt Javnog servisa, emisije Alternativni puls koja ima dokumentarno muzički karakter. Taj spoj muzičkog i vizuelnog, kao i kinematografski pristup, rezultat je rada perspektivne crnogorske rediteljke Tamare Milošević - istakao je Pejović.
Pejović je dalje objasnio da je rediteljka Milošević unijela novu dimenziju u spot, koristeći kinematografsku estetiku koja nije tipična za televizijske projekte.&nbsp;
- Tamara Milošević je dala svemu novu vizuru koja nije klasično televizijska, već je unijela kinematografsku estetiku u čitavu priču. U prvom serijalu su četiri benda, među kojima smo i mi, a spot je rezultat toga. Mi smo, u najpozitivnijem smislu, nusprodukt ove emisije - rekao je Pejović.
Marko Vukčević, takođe član benda, osvrnuo se na važnost klubske scene u Crnoj Gori, koja je, kako kaže, ključna za razvoj umjetničkih energija.&nbsp;
- Fali klubova, mjesta gdje se mogu pomiješati različite umjetničke energije. Kad je umjetnost na jednom mjestu, nebo je granica. To se dešavalo i u zemljama regiona, da prepoznamo rezultate prijateljstva različitih vrsta umjetnosti. Kuriozitet ovog spota je to što je sniman iz jednog kadra, što nije nimalo lako - ističe Vukčević.
Vukčević je podsjetio da je ovaj spot snimljen mnogo prije nego što je počela serija "Adolescencija", koja također koristi sličan pristup snimanja.&nbsp;
- Ovaj spot smo snimili mnogo prije serije Adolescencija, ali upravo iz neformalnih razgovora i druženja nastala je sjajna saradnja. To je primjer kako iz spontanog stvaranja dolazi do odličnog rezultata - kazao je Vukčević.
Pejović je takođe naglasio da je saradnja sa RTCG bila ključna za uspjeh ovog projekta.&nbsp;
- Kompletna sinergija proizvela je sjajan produkt. Veliki broj ljudi zaslužan je za ovo, a mi izražavamo veliku zahvalnost svima, jer u našim okolnostima čak i ljudi koji se bave komercijalnom muzikom teško dolaze do ovakvih produkata - rekao je Pejović.
Govoreći o samoj pjesmi "Huk na zvuk", Pejović je otkrio da je nastala u trenutku kada je bend bio u procesu rebrandinga, odnosno promjene imena iz Neon u Neonoen.&nbsp;
- U tom trenutku smo pokušavali objasniti ljudima šta znači naziv Neonoen. To nije riječ koja ima konkretno značenje, ali je zvuk koji nosimo sa sobom. Pjesma govori o radosti koju osjećamo kad uzmemo instrumente u ruke, bilo da je to u našoj garaži ili na velikoj bini, a tu radost dijelimo sa publikom - objasnio je Pejović.

Pejović: Spot za pjesmu ,,Huk na zvuk” produkt je emisije ,,Alternativni puls”

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Predsjednica Moldavije u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

DPS Glavnog grada: Mujović nastavlja utabanom stazom Olivere Injac

Izbori u Portugalu donose još jednu manjinsku vladu i uspon krajnje desnice

Crnogorski glumac Slobodan Marunović nagrađen u Kazahstanu

Pejović: Spot za pjesmu ,,Huk na zvuk” produkt je emisije ,,Alternativni puls”

PRATITE TVe UŽIVO