Samardžić: Do Milatovića ne dolaze informacije koje šalje Alijansa, u EU i NATO znaju da imamo Putina koji sjedi u stolici ministra odbrane

Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral u penziji Dragan Samardžić govorio je u  Drugačijoj radio vezi o neuralgičnim pitanjima bezbjednosnog sektora. Potpuno otvoreno, na osnovu ogromnog iskustva i saznanja iz kredibilnih izvora, Samardžić je analizirao posljedice ponašanja ministra odbrane Dragana Krapovića, potencijalne zakulisne radnje i interese predsjednika Skupštine Andrije Mandića i premijera Milojka Spajića, poziciju predsjednika države Jakova Milatovića i niz drugih važnih problema zbog kojih je bezbjednosni sistem naše države neefikasan.

Mandić mjesecima drži u ladici odluku o misiji podrške Ukrajini, EU to zna i zato ga ne prima

Samardžič ocjenjuje da premijer Spajić nije bio jedini zainteresovan da se ne održi sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost. Vjeruje da je isti interes i motiv imao predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Objašnjava i zašto:

- Podsjetiću da je sjednica SOB s kraja avgusta 'pauzirana' zbog neslaganja o smjeni načelnika GŠ Zorana Lazarevića ali i da je Savjet imao obavezu da donese jednu, za Crnu Goru mnogo važniju, odluku o učešću naših vojnika u NATO misiji obuke i bezbjednosne pomoći za Ukrajinu. To je nova misija, usvojena na samitu Alijanse u Vašingtonu, za nju su glasale sve članice NATO,glasala je i naša delegacija koju je predvodio premijer Spajić. Mi već dobijamo packe zbog čega se još nijesmo pridružili toj misiji."

Admiral Samardžić podsjeća da je na neizvršavanje te obaveze predsjednika CG Jakova Milatovića, tokom njegove ljetošnje posjete Briselu, podsjetio generalni sekretar NATO Mark Rute. Uz to, opomenuti smo i da Crna Gora još nema ambasadora pri Alijansi, a Milatović je najavio da će pitanje učešća u misiji za Ukrajinu pokrenuti na prvoj narednoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost.

- Odluka, kad je usvoji Savjet, ide pred poslanike i Skupština finalno odlučuje o učešću u svim misijama. Podsjećam javnost da je SOB 28. avgusta usvojio prijedlog odluke o učešću naših vojnika u misiji EU. To je misija koja se odvija u Njemačkoj, nije predviđeno nikakvo angažovanje na teritoriji Ukrajine nego bi se bavili obukom ukrajinskih vojnika,  i za nju je trebalo da pošaljemo 2-3 vojnika koji bi bili u sklopu slovenačkog kontingenta.  Slična je i misija NATO, njen je karakter logistički i angažuje oko 700 ljudi i tijesno bi sarađivala sa misijom EU.

Prijedlog za učešće u misiji EU dostavljen  je Skupštini početkom septembra, a Andrija mandić ga do dan danas drži u ladici i ne stavlja ga na dnevni red parlamenta! Mislite da EU to ne zna? Mislite da je slučajno ovo što se dešavalo sa otkazivanjem njegove posjete Briselu? Pa nemojmo biti neozbiljni! Ne možemo na sva zvona pričati da smo kredibilan partner NATO, da smo potpuno posvećeni EU, a na drugoj strani raditi ovakve stvari. To je nedopustivo!"

Predviđam da će uhapšene na Kosovu dočekati kao heroje, Krapovićeva reakcija partijsko šibicarenje a ne državnički stav

Odgovarajući na pitanje o odrazu na sliku Vojske CG pred domaćom javnosti i NATO partnerima skandala što su ga napravila dvojica pripadnika VCG na Kosovu i jedan u Štitarici, admiral Samardžić kaže da nedisciplinovanih vojnika ima u svim vojskama svijeta i da za takva ponašanja postoji disciplinski postupak. Problem vidi u načinu na koji je reagovala država, "a država je u ovom slučaju ministar odbrane", a to je ono što prate i EU i NATO.

- Zar je bilo teško reći: ja kao ministar odbrane i osuđujem svako ponašanje vojnika koje je u suprotnosti sa zakonima i kodeksima vojne etike i interesima Crne Gore. Ne reaguje se državnički nego smo skloni partijskom šibicarenju, gledamo hoćemo li dobiti koji glas a pravimo ogromnu štetu državi", konstatuje bivši načelnik GŠ VCG.

Gost DRV podsjeća kako zakon obavezuje pripadnike VCG da u svim situacijama i okolnostima moraju zastupati interese svoje države i pita: kakvu poruku ministar onakvom reakcijom šalje ostalim pripadnicima Vojske i službi bezbjednosti?

- Ne bi me ni malo iznenadilo da se, nakon svega, ti vojnici na povratku u državu dočekaju kao heroji!!! Moje je predviđanje da će oni napustiti Vojsku ali da će biti udomljeni na drugi način. I kakvu ćemo poruku poslati crnogorskoj javnosti? to ne brine samo mene, nego i one koji prate situaciju u Crnoj Gori."

Mandić danas učestvuje u komandovanju vojskom koju je poredio sa lovačkim društvom

Na pitanje kako na atmosferu u Vojci CG ali i sliku o nama u NATO utiče ćosanje Milana Kneževića po beogradskim televizijama, đe u nastupima poredi crnogorske oružane snage sa lovačkim društvom, Samaržić kaže da je to "jadno" i podsjeća:

- Ne priliči bilo kome u Crnoj Gori da tako govori. Ali, podsjetiću da nije Milan Knežević prvi upotrijebio to poređenje. Davno, još dok sam ja bio na čelu GŠ VCG, Andrija Mandić je kazao da je lovačko društvo u Grblju jače od crnogorske vojske!

A danas Andrija mandić sjedi u Savjetu za odbranu i bezbjednost, odlučuje o sudbini jedinica i učestvuje u komandovanju Voskom CG! Smatra li i danas da je VCG 'lovačko društvo'", pita admiral u penziji, uz opasku da nema lošeg vojnika, nego samo loših lidera.

- A naši lideri su pali na državničkom ispitu"!

Umjesto obećanih 2 odsto, za odbranu potrošeno 1,6 odsto BDP

Dragan Samardžić tvrdi da nijesu tačni podaci po kojima  Crna Gora izdvaja 2 odsto iz Budžeta za odbranu. Nije to, kaže gost DRV, bilo tačno kada se Dritan Abazović hvalio tim podatkom, niti je tačno danas, kada vlada Milojka Spajića formalno opredjeljuje 2,02% za tu namjenu.

- Nama padaju razne ideje na pamet da bi prevarili NATO. Takva je bila ideja, mislim čak da je ušla u zvanična dokumenta, da se kupe dva helikoptera za potrebe MUP i prikažu kao dio vojnog budžeta kako bismo 'nabili' procenat koji je predviđen.

Cifre. međutim, kažu ovako: po NATO podacima iz budžeta za 2023. Crna Gora je izdvojila 1,55% BDP. Ove godine, svi zvaničnici Alijanse hvalili su kao glavnu pozitivnu stvar planirano izdvajanje 2,02% za odbranu. Blizu smo kraja godine a u tu svrhu potrošeno je cca 1,6%! na današnji dan je tako, a neka me demantuju iz Ministarstva odbrane", p(r)oziva Samardžić nadležne, dodajući da se pri kraju godine raspisuju tenderi i "radi sve moguće" ne bi li bio povećan taj postotak.

- Uz svu tu 'gimnastiku' ne predviđam da će do kraja godine za odbranu biti izdvojeno više od 1,7% BDP."

Sumnjam da je bilo korupcije prilikom kupovine patrolnih brodova

I u današnjoj DRV Dragan Samardžić se dotakao sporne kupovine dva patrolna broda od francuske kompanije Keršip, prvi put javno kazavši da sumnja u korupciju. Nakon podsjećanja da je nalaz DRI potvrdio njegov stav da posrijedi nije ugovor dvije vlade, nego posao između Vlade CG i privatne kompanije, admiral u penziji kaže:

- Iako nas ministar odbrane ubjeđuje da nikad nijesu bili transparentniji, Ministarstvo odbrane je zakopčano do grla. Znamo li mi koliko koštaju brodovi? Zna li crnogorska javnost đe smo se kreditno zadužili za njihovu kupovinu? I koliko će biti taj kredit? Po mojim saznanjima nije cijena 120 miliona, nego, sa kreditom i bez PDV (napominjem - bez PDV, a viđećemo kako će ih osloboditi PDV jer nemaju zakonski osnov) je 130 i nešto miliona!

Dakle - totalno netransparentno! Znamo li mi koje su ponude bile u igri? Hrvatska i Srbija su nabavljale eskadrile aviona pa znamo cijene. saopštile su javnosti najbitnije iz tih ugovora. A mi smo proglasili ugovor sa privatnom firmom i proglasili ga tajnom!? Nemam ništa protiv da neki djelovi ugovora ostanu tajni, ali osnovni elementi moraju biti saopšteni javnosti."

Samardžić naglašava da priču o kupovini patrolnih brodova ne smatra završenom.

- Ja pažljivo pratim šta radi francuska vlada i francuski parlament. Pa ćemo vidjeti kad francuska vlada i parlament ratifikuju Sporazum o saradnji dvije države u odbrani, što sam ja od početka tvrdio, i koji sam po sebi ništa ne znači za kupovinu brodova.  A ne ratifikuju Tehnički dio koji smo mi prikazivali kao međudržavni ugovor na osnovu kojega smo kupili brodove, oslobodili 25 miliona poreza itd. E, onda ćemo vidjeti čime će se Ministarstvo odbrane braniti. I da li će nadležne institucije reagovati?"

Na pitanje od kojih institucija očekuje reakciju, gost DRV odgovara:

- Neće ovo pitanje biti postavljeno samo u Crnoj Gori! Vjerujte mi! Ovdje će biti zainteresovana EU i njeni istražni organi, iako nijesmo država članica. Nijesam siguran da se neće reagovati i u Francuskoj. Jer, nakon svega ovoga, sklapanje državnog ugovora sa privatnom kompanijom, a predstavljanje kao da je posrijedi posao između dvije države, navodi na sumnju u korupciju! Prije to nijesam govorio, a sad to kažem. Pogotovo nakon saopštenja bivšeg premijera Abazovića da je početna cijena tih brodova bila 90 i nešto miliona eura! A ja sam to 'čekirao' kod nekih ljudi koji su tada vodili pregovore."

Samardžić podvači da ugovor koji ratifikuje samo jedna država nema karakter međudržavnog i da Tehnički aranžman ne može poslužiti za oslobađanje od poreza.

Kome odgovara što radar NATO još nije na Zekovoj glavi

Zanimljiva tema današnje DRV bila je i sudbina 15 miliona vrijednog radara, koji je NATO poklonio Crnoj Gori, ali koji od četiri godine čeka u Luksemburgu da Crna Gora izmjesti opremu RDC sa Zekove glave, najvišeg vrha Bjelasice, i instalira postolje na koje bi taj uređaj trebalo da bude instaliran. S obzirom na to da je Crna Gora sada dio sistema kolektivne bezbjednosti, slika sa toga radara išla bi u centralu Alijanse.

- Odabrana je Zekova glava jer NATO ima određenu 'crnu rupu', ne pokriva to područje. Mi do dan danas nijesmo raspisali ni tender za postolje i vjerujuem da još nekoliko godina to nećemo uraditi. Ovo je neozbiljno ponašanje države, ali treba pitati da li je i nečiji interes da se to opstruira? Jer, taj radar je izuzetno važan za NATO. da je taj radar radio, ne bi nam baš onako ulijetali nenajavljeni helikopteri i slijetali u područja koja za to nijesu predviđena", kaže Samardžić, potvrđujući da misli na slučaj misterioznog dolijetanja patrijarha Porfirija na potpisivanje tzv. Temeljnog ugovora sa Dritanom Abazovićem, tadašnjim predsjednikom Vlade CG.

- To je bilo, par exelance narušavanje teritorijalnog integriteta Crne Gore. Ali, to je neko dopustio, van svih propisanih procedura", kategoričan je bivši načelnik GŠ VCG.

Četiri ključna problema sistema bezbjednosti

Dragan Samardžić kaže da je kadrovska popuna jedinica sistema bezbjednosti "katastrofalna". Pohvalio je najavu povećanja plata zaposlenima u tom sektoru, uz opasku da to nije dovoljno i da standard vojnika i policajaca treba podići kroz poboljšanja u brojnim drugim segmentima.

- Jedinice policije su totalno 'šuplje'. I specijalne i granične su na minimumu funkcionisanja. kako će popuniti vojsku i policiju ja to ne znam. Ne vidim izlaz iz ove situacije! niko se nije javio ni za West Point!"

Čovjek koji je "sa livade" stvarao bezbjkednosni sistem Crne Gore, nakon obnove državnosti 2006. saopštio je i sumnju, za koju je kasnije rekao da je, zapravo, tvrdnja jer počiva na saznanjima iz kredibilnih izvora:

- Ja sumnjam da odgovarajuće informacije koje dobijamo od NATO, ne dolaze do donosioca odluka! Prije svega do predsjednika Milatovića!"

Samardžić objašnjava da se drugačije ne može objasniti ovakvo ponašanje državnog vrha Crne Gore, koje uopšte ne prati promjene koje se dešavaju u NATO. Takođe, ništa se ne predutzima da spremni dočekamo dobijeanje jedne generalske pozicije u Alijansi, koja bi povukla oko 15 pozicija za naše oficire u komandi Alijanse.

- Gdje je nama petnaest pozicija? Radimo li išta da to pripremimo? Pripremamo li brojna dokumenta, analize. Da li Ministarstvo odbrane na osnovu tih analiza radi siže i upoznaje članove Savjeta?"

Na kraju, Dragan Samardžić podsjeća da traje zabrana generalu Zoranu Lazareviću da prisustvuje događajima van Crne Gore. Smatra da se ministar Krapović time direktno miješa u ustavne nadležnosti SOB. Naglašava da je načelnik GŠ VCG član Vojnog komiteta NATO i EU.

- Pa mislite vi da ne znaju u NATO i EU da mi imamo jednoga Putina koji sjedi na stolici ministra odbrane?! koji zabranjuje načelniku Generalštaba da vrši svoju dužnost, na koju ga je Savjet postavio! Pa to se nikad u istoriji EU i NATO nije desilo! Imalo je dosta primjera da ministar i načelnik nijesu pričali, ali nikome nije padalo na pamet da uzima nadležnosti načelnika Generalštaba. Kompromitujemo državu", rezignirano zaključuje Dragan Samardžić i dodaje kako smatra opravdanim zahtjev predsjednika Milatovića da ministar Krapović vrati nadležnosti generalu Lazareviću.

Gost DRV na kraju definiše i četiri ključna problema sistema bezbjednosti u Crnoj Gori:

- Prvi je odsustvo strateškog promišljanja. Naši lideri nemaju pojma kako treba da izgleda sistem bezbjednosti i u kom pravcu treba da se razvija. Drugi problem je totalna dezintegracija sistema, umjesto integracije. Treći je apsolutističko upravljanje, odnosno centralizacija sistema, što ga čini nefunkcionalnim i neefikasnim. I četvrti problem je kadrovski sistem popune. Nedavno smo čuli ministra da je to 'zatečeno stanje', pa sam ja pitao od kad je zatečeno? Od kog trenutka više neće biti zatečeno stanje?Jer je evo pet godina zatečeno stanje! Pet godina je neko drugi kriv. Vjerovatno je i za poraz Zvijezde od Milana, sinoć, kriv pokojni Miljan Miljanić".