Strujić Harbić o grafitu kojim se veliča Mladić: Neće me ućutkati, ne plašim se, ali ovo ima bezbjednosnu dimenziju

Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić poručila je za Portal ETV da grafit kojim se veliča Ratko Mladić, ispisan na zidu ispred kuće u kojoj je rođena i u kojoj živi njena porodica, ne doživljava kao običan vandalizam, već kao poruku zastrašivanja.

Govoreći za Portal ETV o bezbjednosti, veličanju ratnih zločinaca, istorijskom revizionizmu, ranijim incidentima u Pljevljima i odgovornosti države, Strujić Harbić poručuje da se slučaj ne smije završiti samo prekrečenim grafitom, već da javnost mora dobiti jasan odgovor o tome ko je odgovoran i kakav je rezultat istrage.

GRAFIT ISPRED KUĆE NIJE SLUČAJNOST

- Mislim da bi bilo pogrešno da ovo prećutim, prvenstveno zato što ovdje više ne govorimo samo o ružnom grafitu ili nečijem političkom stavu. U političkom mulju posljednjih godina bilo je svega – uvreda, targetiranja, pokušaja diskreditacije, vrlo teških riječi – ali se, koliko ja pamtim, nije išlo poslanicima na kućni prag da im se tamo ostavljaju ovakve poruke. Sada je i ta granica pomjerena- kazala je Strujić Harbić.

Kako je navela, posebno je problematično što je grafit ispisan upravo na zidu ispred kuće u kojoj živi njena porodica.

- Neko je odlučio da grafit kojim se veliča Ratko Mladić napiše baš na zidu ispred kuće u kojoj sam rođena, u kojoj imam prebivalište i u kojoj boravi moja porodica. Teško me neko može ubijediti da je baš taj zid izabran slučajno. Zato ovo ne posmatram kao običan vandalizam, nego kao vrlo jasnu poruku zastrašivanja. Ko je poruku ostavio, sa kojim motivom i da li je iza toga stajao još neko – to sada moraju da utvrde nadležni organi- poručila je ona.

NE PLAŠIM SE, ALI OVO IMA BEZBJEDNOSNU DIMENZIJU

Na pitanje da li se zbog ovakvih poruka plaši za svoju bezbjednost, Strujić Harbić kaže da strah nije razlog zbog kojeg će mijenjati svoj javni govor.

- Ne plašim se i to želim vrlo jasno da kažem. Ako je cilj bio da se uplašim, da ubuduće vagam svaku riječ ili da neke teme jednostavno preskočim, postigli su upravo suprotno- kazala je poslanica.

Ipak, ističe da se ovakav događaj ne smije normalizovati niti posmatrati kao bezazlena provokacija.

- Ali ne želim ni da glumim kako je normalno da neko dođe pred kuću u kojoj živite vi i vaša porodica i tamo vam ostavi ime čovjeka osuđenog za genocid i ratne zločine. To se mora shvatiti ozbiljno. Ja mogu da biram da se ne plašim, ali kao majka, član porodice i javna funkcionerka nemam pravo da se pravim da takav čin nema bezbjednosnu dimenziju- rekla je Strujić Harbić.

„OVO ME NEĆE UĆUTKATI“

Dodala je da je ovakav čin neće ućutkati.

- Mene ovo neće ućutkati. Nastaviću da govorim ono što sam govorila i do sada, vjerovatno još otvorenije, jer očigledno postoje ljudi kojima smeta kada se neke stvari nazivaju pravim imenom.

ISTORIJSKI REVIZIONIZAM VIŠE NIJE BEZAZLEN

Govoreći o provokacijama i veličanju ratnih zločinaca u periodu ponovnog podizanja tenzija, Strujić Harbić kaže da problem nije nastao juče.

- Najveći problem je što ovo nije počelo juče i nije nastalo samo od sebe. Mi godinama ostavljamo određene stvari bez odgovora, relativizujemo ih, pravimo se da su incidenti i onda se čudimo kada se granica pomjeri još malo- ocijenila je ona.

Podsjetila je na događaje u Pljevljima iz 2020. godine.

- U Pljevljima smo 2020. godine imali napad na prostorije Islamske zajednice i poruku u kojoj se prijetilo Srebrenicom. Pet godina kasnije organizacije za ljudska prava su još tražile informacije o tome šta je urađeno u toj istrazi. Upravo tu vidim jedan od uzroka današnje situacije. Kada neko vidi da se može poslati takva poruka, da izvršioci najtežih incidenata ostanu neotkriveni i da vrijeme sve prekrije, onda je svakom sljedećem mnogo lakše da pomisli da i on može isto- kazala je Strujić Harbić.

Kao drugi problem navodi atmosferu u javnom prostoru, posebno kada istorijski revizionizam izlazi iz marginalnih prostora i ulazi u javni i politički život.

- Drugi problem je javni prostor koji smo napravili. Godinama upozoravam da istorijski revizionizam nije bezazlen, posebno kada iz kafane i sa društvenih mreža počne da se seli u institucije, na spomenike, javne skupove i političke govornice- istakla je ona.

„MLADIĆ JE OSUĐENI RATNI ZLOČINAC, A NE HEROJ“

Strujić Harbić kaže da nema namjeru da ublažava stavove o istorijskim i ratnim zločinima.

- Ja nemam problem da kažem da je Pavle Đurišić zločinac. Nemam problem da kažem da su četnici bili kolaboracionisti. Nemam problem da kažem da je Ratko Mladić osuđeni ratni zločinac, a ne heroj. I neću te rečenice ublažavati zato što je nekome politički zgodnije da o tim stvarima ćuti ili da koketira sa dijelom biračkog tijela kojem se takve činjenice ne dopadaju- poručila je.

Posebno, kako kaže, ne prihvata argument da podjele proizvode oni koji javno govore o zločinima i njihovim počiniocima.

- Posebno ne prihvatam tezu da podjele stvaraju oni koji o tome govore. Nije problem onaj ko kaže da je zločinac zločinac. Problem nastaje kada društvo počne da se navikava na to da se zločinci predstavljaju kao heroji, a onda se od svih ostalih očekuje da ćute da ne bi „podizali tenzije“.

PLJEVLJA SU VEĆ PROŠLA KROZ SLIČNE INCIDENTE

Govoreći o Pljevljima i multietničkom karakteru tog grada, ali i Crne Gore, Strujić Harbić kaže da se takve vrijednosti moraju potvrđivati upravo u kriznim situacijama.

- Pljevlja su prošla previše toga da bismo se igrali sa takvim porukama. Ovo je multietnički grad i Crna Gora je multietnička država. To nije fraza koju treba ponavljati samo na praznike i prijeme. To se dokazuje upravo onda kada je teško.

DRŽAVA NE SMIJE DA SE ZADOVOLJI PREKREČENIM GRAFITOM

Na pitanje kako država treba da reaguje na ovakve pojave, Strujić Harbić poručuje da slučaj ne smije biti završen samo uklanjanjem grafita.

- Prvo, država ne smije da se zadovolji time što će grafit biti prekrečen. Ako se sve završi krečenjem zida, onda nijesmo riješili ništa.

POLICIJA I TUŽILAŠTVO MORAJU DA UTVRDE KO JE POSLAO PORUKU

Od nadležnih očekuje da utvrde ko je ispisao grafit, ali i da ispitaju okolnosti pod kojima je izabrana upravo ta lokacija.

- Policija i tužilaštvo moraju da utvrde ko je ovo uradio, zbog čega je izabrana baš ova lokacija i postoji li bilo kakva veza između izvršioca i nekoga ko ga je eventualno podstakao ili poslao. Pravnu kvalifikaciju treba da daju tužilaštvo i sud, a ne političari, ali naš Krivični zakonik vrlo jasno poznaje krivična djela koja se odnose na izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, kao i javno odobravanje ili umanjivanje težine genocida i ratnih zločina kada su za to ispunjeni zakonski uslovi. Zato očekujem ozbiljnu istragu, a ne administrativno evidentiranje događaja.

KADA PORUKA SA MREŽA STIGNE PRED KUĆNI PRAG, MIJENJA SE NIVO OPASNOSTI

Ona očekuje i procjenu bezbjednosti, ne samo zbog nje već i zbog članova njene porodice.

- Očekujem i ozbiljnu bezbjednosnu procjenu. Ne samo zbog mene, nego i zbog moje porodice. Kada se politička poruka sa društvenih mreža preseli pred nečiju kuću, država mora da razumije da se promijenio nivo stvari sa kojima imamo posla.

JAVNOST MORA DOBITI EPILOG

Strujić Harbić smatra da javnost mora biti upoznata sa ishodom istrage.

- I na kraju, javnost mora dobiti epilog. To je možda i najvažnije. Već smo imali slučajeve nakon kojih su građani mjesecima i godinama čekali odgovor ko je odgovoran, a odgovor nijesu dobili.

Kako je zaključila, pronalazak i procesuiranje počinilaca bio bi jasan signal da postoji granica koju niko ne može nekažnjeno preći.

- Ako se počinioci pronađu i procesuiraju, država je pokazala da postoji granica.

Ako opet ne pronađemo nikoga, onda će poruka biti vrlo loša: ne samo meni, nego svakome ko sjutra pomisli da nekoga može zastrašivati na kućnom pragu.“

„NEĆU DOZVOLITI DA SE SLUČAJ ZAVRŠI PREKREČENIM GRAFITOM“

Na kraju je poručila da će, kao poslanica i članica Odbora za bezbjednost, insistirati da slučaj ne bude zaboravljen nakon uklanjanja grafita.

- Kao poslanica i članica Odbora za bezbjednost, neću dozvoliti da se ovaj slučaj završi na tome da je grafit prekrečen i predmet zaboravljen. Tražiću odgovor šta je konkretno urađeno i kakav je rezultat istrage.