Veber: EU gleda kroz prste providnoj propagandi PES-a

Nije realno da Zapadni Balkan ili njegov dio postane protektorat Rusije ili Amerike, kao posljedica prekomponovanja geopolitičke mape svijeta, smatra Bodo Veber, ekspert za Balkan u berlinskom Vijeću za politiku demokratizacije. Interes Rusije, smatra on, svodi se na proizvodnju problema u ovom regionu, kako bi otežala integraciju što više zemalja u EU i NATO.

Politički analitičar iz Berlina smatra da ni u novim okolnostima Zapadna Evropa nije izgubila interes za Zapadni Balkan. Problem je što već dvije decenije nema valjane strateške  politike prema ovom regionu. Umjesto insistiranja na vrijednostima, Brisel i drugi centri moći praktkovali su politiku "stabilnost iznad svega i politiku appeasement-a prema lažnim saveznicima, liderima koji su samo verbalno proevropski", koja je dovela do velikog broja problema u regionu.

EU godinama izdaje istinski proevropske snage na Balkanu

- Na kraju toga procesa imamo dramatičnu situaciju da nijedna država Zapadnog Balkana, koja već nije u EU, nema vladajuće elite koje su vrijednosno saveznici Evropske unije – kaže Veber u emsiji Drugačija radio veza podgoričkog radija Antena M.

Evropska unija već dugi niz godina "izdaje proevropske snage" u državama Zapadnog Balkana, kaže on. Srbija je najdramatičniji takav slučaj, mada ne i jedini, dodaje sagovornik Antene M, podsjećajući da je savez Vučića i njegovih naprednjaka sa Briselom počeo još 2012. i da je formiran na jasnom očekivanju EU da će Beograd prihvatiti da je "Kosovo otišlo".

- Već pola decenije jasno je da je ta nestrateška politika prema Srbiji propala. No, zbog polutajnog slanja oružja Ukrajini, Beogradu je dozvoljeno da nastavi politiku sjedenja na više stolica – navodi on.

Na pitanje da li su, napokon, u novim okolnostima, Brisel i drugi ključni centri moći u EU "progledali" i shvatili pogrešnost takve politike, Veber odgovara: „Bojim se da nijesu“.

Crna Gora je ogledalo nestrateške politike Zapada

- Crna Gora pod vlašću Evrope sad je vrlo dobro ogledalo takve nestrateške politike. Neću da kažem da nije bilo vrijednosnih problema između EU i prethodne, DPS i Đukanovićeve vlasti u Crnoj Gori, koja jeste bila saveznik ali se na planu unutrašnje demokratije trgovalo i sa njom. Ali, otkad je pala ta vlast, rekao bih da imamo određeno lutanje Evropske unije. Otkad je na čelo države došao PES, sa svojom providnom prozapadnom propagandom, sa Spajićevim i Milatovićevim uvjeravanjem evropskih prijestonica da su oni demokratski lideri, svjedoci smo da im se gleda kroz prste. Tako je bilo i sa IBAR-om, prošle godine, nastavljena je politika nade EU i proglašavanja uspjeha, a potpune ignorancije protivrječnosti unutar te koalicije, čak i prije nego je u nju ušao DF – kazao je Veber.

On zaključuje kako je posljednji čas da se Evropska unija, umjesto što drži  "glavu u pijesku", podsjeti svojih vrijednosti i da počne snažno insistirati na njima u politici prema državama Zapadnog Balkana.

- Vrijeme je da Evropska unija prihvati stvarne prodemokratske snage, poput studenata u Srbiji, kao istinske saveznike umjesto da insistira na ubrzanom procesu integracije – poručuje on.

Zapadni Balkan neće biti protektorat Rusije, ali...

Ekspert Vijeća za politiku demokratizacije podsjeća da već deceniju sa te adrese upozoravaju na opasnost od rastućeg uticaja Rusije na države Zapadnog Balkana. On, međutim, smatra da i danas Putin ima samo "taktički" interes za Balkan i da njegov cilj nije da čitav region ili barem njegov dio pretvori u protektorat Rusije.

- Njegov jedini strateški interes je da pokuša da spriječi što više država da se učlane u NATO. Generalno, uticaj Moskve u regionu ne zavisi od snage Rusije, nego od slabosti Zapada. Da preciziram - od slabosti EU - istakao je.

Veber ocjenjuje da ni Tramp nema fokus na Zapadni Balkan, da su njegovi prioriteti na drugim tačkama. No, dokle god EU istinski ne shvati ovaj region kao svoj prioritet, uticaj Rusije pa i SAD biće snažan.

- Evropska unija mora definisati stratešku politiku prema Zapadnom Balkanu. Ta strateška politika mora biti zasnovana na vrijednostima - kategoričan je sagovornik Antene M.

SAD zadugo neće biti pouzdan partner Evrope

Po Veberovoj ocjeni "još radikalnija politika druge Trampove administracije" znači kraj poretka liberalne demokratije, koji je već dvije decenije u krizi.

- To je transakcijska politika koja ide na ruku autokratama širom svijeta i ne dijeli liberalne vrijednosti. Amerika više nije vodeća sila Zapada, koji, samim tim, u toj formi više ne postoji. Štaviše, same SAD su na ubrzanom putu da prestanu da budu demokratija i da postanu autokratija. Konačno, kako smo vidjeli u nastupu potpredsjednika Vansa na Minhenskoj konferenciji, SAD ideološki naginju ekstremnoj desnici i nacionalizmu. Nije slučajno Vans proglasio evropski liberalizam većim neprijateljem od Putinove Rusije – kaže Veber.

Otpor Trampovoj "razgradnji demokratije" koji vidimo prethodnih sedmica u SAD Veber ocjenjuje kao "slab", posebno iz redova "obezglavljene Demokratske stranke". Ne isključuje, ipak, da na predstojećim "međuizborima" ne bi moglo doći do nekih promjena, prije svega zbog ekonomskog haosa koji proizvodi nova administracija.  

No, kako kaže, šta god da se desi, zbog Trampove politike SAD ostaju za Evropu trajno nepouzdan partner, jer niko više ne može znati šta će značiti za te odnose svaki budući dolazak republikanaca na čelo Amerike.

EU mora da se uozbilji na bezbjednosnom i demokratskom planu

Bodo Veber kaže da SAD "direktno ugrožavaju" EU. Nije mu jasno zašto se Evropska unija već pola godine ne priprema da odgovori na poteze koje Tramp sada povlači, nego je počela da reaguje tek nakon "šoka" (" nadam se zdravog šoka") koji je doživjela zbog načina na koji je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski tretiran u Bijeloj kući.

Tek tada kao da je shvaćeno da je pod upitnikom postojanje NATO ali i bezbjednost  Evropske unije kao demokratske političke zajednice. Na pitanje da li je pesimista povodom šansi da se "koalicija voljnih" pokaže kao rješenje tih problema, analitičar iz Berlina odgovara da nije.

- Ovo što se posljednjih sedmica dešava, ovaj agresivni preokret politike SAD, može konačno da natjera preostale države liberalne demokratije (većinu članica EU, Veliku Britaniju, Kanadu...) da se uozbilje i na bezbjednosnom i na demokratskom planu. Ali, to će trajati. Ne postoji institucionalni oblik, ne znam da li će ga pronaći u dogledno vrijeme ili će duže ostati u neformalnom savezu kao 'koalicija voljnih'... Nadam se da će EU, na kojoj je glavni zadatak, pronaći način da riješi problem članica poput Mađarske. No, na primjeru Njemačke, koja je promjenom ustava omogućila zaduživanje za vojne potrebe, jasno je da je taj proces bezbjednosne konsolidacije počeo - zaključio je on.