Vlada koordinira i vodi proces, ali je neophodno opšte jedinstvo na evropskom putu, uključujući vladajuću većinu, opoziciju, sve političke subjekte, NVO sektor, slobodne građane i medije, rekla je u razgovoru za „24 sata“ na Televiziji E ministarka evropskih integracija Maida Gorčević.
Prethodna godina je bila izazovna i uzbudljiva, kaže Gorčević, ali i uspješna u procesu evropskih integracija, jer je, podsjeća ona, zatvoreno šest pregovaračkih poglavlja, koliko je i dogovoreno sa EK i državama članicama.
Naglasila je da su u prethodnoj godini naučili da probleme rješavaju koordinisanom akcijom Vlade, parlamenta i svih činilaca društva.
- Sama godina je bila izazov za našu administraciju, zato što smo uporedo sa ovih šest pregovaračkih poglavlja, od kojih smo jedno zatvorili u junu, a pet u decembru, morali da radimo i na svim onim problemima i izazovima za 2026. godinu. Ovo nije proces kada se mi fokusiramo na određeni broj poglavlja, nego radimo u kontinuitetu i pratimo sva pregovaračka poglavlja i sve obaveze kroz evropske integracije koje ima Crna Gora. Međutim, ova godina nije bila samo uspješna u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, već je tu i dio koji se odnosi na finansijsku podršku od Evropske unije, druga dionica autoputa – 150 miliona, kao i još veliki niz projekata koje smo dobili kao finansijsku podršku i kroz IPA i kroz Reformsku agendu. Ali ono što me posebno raduje jeste politička podrška na kraju svih 27 država članica, što nije nimalo lako niti jednostavan posao - rekla je Gorčević.
Smatra da su u prethodnoj godini brzo djelovali, ali i vodili računa o kvalitetu, što je pokazatelj da bez jedinstva ne bi bilo rezultata kojim se na kraju godine ponose.
Gorčević ističe da će 2026. godina biti posebna i po jubileju – 20 godina od obnove nezavisnosti, a evropski put je, dodaje ona, najbolja promocija koju Crna Gora može da ima.
- Jedinstvo moramo održati i u 2026. godini. To znači da ne zatvaramo samo pregovaračka poglavlja u dijelu ispunjavanja, glasanja zakona i strategija – to znači da sada svi moramo da dišemo kao jedan, Crna Gora mora da bude jedan tim. To se ne odnosi samo na vladajuću većinu, to se odnosi na sve političke partije, na opoziciju, na parlamentarnu većinu, na NVO sektor, na akademsku zajednicu, na naše medije. Sada je trenutak kada svi zajedno moramo da istrčimo onaj posljednji krug i, vjerujte, koliko god da djeluje da je veliki izazov 20 pregovaračkih poglavlja, ja zaista vjerujem da će najveći pritisak biti na Vladi s obzirom na to da mi koordiniramo i vodimo proces. Ali nimalo neće biti jednostavno i lako izlobirati u državama članicama na kraju, jer ovo nije samo tehnički, nego i politički proces. Isto tako moramo voditi računa i o porukama koje šaljemo iz Crne Gore. Naše medije ne prati samo region, prate i države članice i jako je važno da sada pošaljemo poruku upravo tog jedinstva, da mi želimo i da mi jesmo sljedeća članica Evropske unije - istakla je Gorčević.
Poručuje da Crna Gora nema plan B i da se pregovarački proces mora dovesti do kraja. Na kraju, podsjeća ona, evropsko pitanje je ono oko koga su svi saglasni – i vlast i opozicija.
Dodaje i da Rezolucija o evropskoj integraciji Crne Gore, koja dolazi od Odbora za evropske integracije kojim predsjedava predstavnik opozicije, pokazuje, smatra ona, da većina želi da sarađuje sa opozicijom na tim važnim temama.
- Nema podjela niti ima političkih kalkulacija ako govorimo o evropskim integracijama. Sama Rezolucija će u nekom narednom periodu, sigurna sam, biti izglasana u parlamentu apsolutnom podrškom svih poslanika. To je pokazatelj i nastavak Barometra 26 koji je sam premijer predstavio. To podrazumijeva da se neki lični, politički i svaki drugi interesi stave u drugi plan, a da jedino radimo na ovom jedinstvu i da, na kraju krajeva, pokažemo zaista volju da ne posmatramo stvari kroz ubiranje poena i marketing. Ova Rezolucija dolazi u trenutku kada izgleda da je možda najizazovnija godina iza nas, tako da vjerujem da je dobro što dolazi iz redova opozicije i dobro je što parlamentarna većina, Vlada i svi zajedno žele da se ona nađe na dnevnom redu parlamenta. Sve neke druge političke kampanje i političke poruke, koje je potpuno legitimno da se šalju i iz parlamenta i od samih političkih partija, mislim da su to pitanja koja mogu da dijele društvo i treba ih ostaviti za period kada završimo pregovarački proces. Ono što nas ujedinjuje – to je evropski put i to treba da ostane prioritet i tema koju guramo u prvi plan - naglasila je Gorčević.
Komentarišući mogućnost izlaska DNP-a iz vlasti, ministarka kaže da jedna partija ne može usporiti evropski put Crne Gore. Sve dok je na čelu Vlade, cijeni ona, Milojko Spajić, na agendi se ništa neće naći prije evropskog puta.
- Evropski put je jedina stvar koju Vlada premijera Spajića želi da završi u toku svog mandata. Mi ovdje ne kalkulišemo nikakvim uskopartijskim niti ličnim interesima, posebno ako pođemo od činjenice da 2027. godine, u godini kada treba ratifikacija u parlamentima, dolazimo sa završenim tehničkim dijelom procesa. Ne manipulišemo građanima, posvećeni smo rezultatima, posvećeni smo da završimo svoj dio posla, zato što vidimo da je ovo istorijska šansa za Crnu Goru i zato što smo svjesni da je, i zbog geopolitike i raznih drugih činjenica, ovo jedna šansa koja, nijesam sigurna, da će se skoro ponoviti, ako posmatramo iz ugla proširenja Evropske unije - rekla je Gorčević.
Podsjeća da je Poglavlje 27 izuzetno zahtjevno finansijski i administrativno, ali i u dijelu tehničkih ispunjavanja zadataka, poput kolektora u Botunu, koji je, kako ističe, samo jedna od tih obaveza.
Dodaje i da se već sada pregovara sa Evropskom komisijom oko tranzicionih perioda, i to ne samo za Poglavlje 27, već i za niz drugih poglavlja za koja će biti potrebno prolongiranje.
- Tu postoje razne druge obaveze. Ako posmatramo TE Pljevlja, Solanu u Ulcinju, postoji niz određenih reformi koje nijesu baš popularne među građanima, niti su to reforme koje su vrlo jednostavne, brze, lake ili, na kraju krajeva, koštaju malo. To su obaveze koje imamo radi evropskog puta, sa određenim rokom zatvaranja. Poglavlje 27 se mora zatvoriti do kraja 2026. godine, međutim, to samo zatvaranje poglavlja ne znači da ćemo uspjeti da zatvorimo i zaokružimo apsolutno sve naše obaveze - zaključila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSQq7J_WHRzI%3Fsi%3D3Jv6JtvukqR2e-8i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Politika

Gorčević: Svi moramo da dišemo kao jedno, Crna Gora mora da bude jedan tim

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) zakazana je za 9. januar, saznaje Pobjeda. Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.
Prema nezvaničnim saznanjima, tema sjednice biće politička situacija nastala tokom protesta građana koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i odnos partije prema daljem ostanku u vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fpredsjednistvo-dnp-a-9-januara-o-izlasku-te-partije-iz-vlasti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.
Knežević je tokom blokade kružnog toka ka Aerodromu Podgorica, gdje su se okupili građani Botuna i Zete, ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.
– Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da neće prihvatiti, podnijeću ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete – poručio je Knežević.
U Botunu i Zeti trenutno je na snazi dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.

1250x600

Predsjedništvo DNP-a 9. januara o izlasku te partije iz vlasti

Uvođenje otvorenih lista ključno je za dalju demokratizaciju, veću odgovornost izabranih predstavnika i ozbiljnu pripremu Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ocijenila je poslanica Posebnog kluba Jevrosima Pejović, dodajući da velike partije odugovlače taj proces jer ne žele da izgube kontrolu nad mandatima.
Pejović je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da su pregovori sa EU najvažniji napredak koji je obilježio minulu godinu na crnogorskoj političkoj sceni, ali da rezultati na tom polju ipak nijesu onakvi kakvi su mogli biti.
„Moramo biti svjesni da mi kao sistem nijesmo dali maksimum, jer od najavljenih deset poglavlja za godinu imamo zatvorenih tek pola“, navela je Pejović.
Ona je upozorila da proces evropskih integracija nije jednosmjeran, odnosno da ne zavisi isključivo od EU i geopolitičke situacije, već prije svega od domaćih institucija i političkih aktera.
„Izuzetno je opasno kada čujemo tvrdnje da će nas EU unijeti u Brisel, jer to nije tačno i taj proces itekako zavisi od nas“, naglasila je Pejović, dodajući da Crna Gora treba da iskoristi priliku koja joj je pružena, a ne da bude pasivna.
Prema njenim riječima, politička volja za ulazak Crne Gore u EU postoji, ali ne dijele svi akteri iste prioritete.
„Svima je u interesu ulazak Crne Gore u EU, ali nijesam sigurna da svi imamo jednake prioritete“, kazala je Pejović.
Kako je navela, nekima su evropske integracije visoko na listi prioriteta i političke agende, dok su drugima neki drugi interesi i politički ciljevi važniji.
„Čini mi se da je to onaj dio političke mudrosti koji nedostaje. A to je da se svi politički subjekti koji se zalažu za članstvo u Uniji, kojima je taj cilj prioritet, više dogovaraju, bolje sarađuju i tu agendu guraju u prvi plan“, navela je Pejović.
Na pitanje da li postoji jasna politička volja i opredijeljenost za člasnstvo u okviru same parlamentarne većine, Pejović je kazala da postoji jasna opredijeljenost samo za lične političke interese. „Gdje se lični politički interesi preklope sa evropskim integracijama, tu se oni zalažu i za evropske integracije“.
Ona je kazala da je svjesna da ne dijele svi isti entuzijazam oko ulaska Crne Gore u Uniju, ali da želi da svojim političkim djelovanjem izvrši pritisak da oni politički odreaguju za isunjenje aktivnosti koje bi omogućile zatvaranje poglavlja.
Komentarišući izbornu reformu, Pejović je kazala da načelna saglasnost o uvođenju otvorenih ili polu-otvorenih lista postoji, ali da to ne odgovara najvećim političkim igračima na sceni.
„To ne odgovara najvećim političkim igračima jer na taj način gube kontrolu nad svojim funkcionerima“, rekla je Pejović, dodajući da se čini da je upravo to kamen spoticanja.
Ona je odbacila tvrdnje da crnogorski sistem ili građani nijesu spremni za otvorene liste, navodeći primjere država sa slabijim kapacitetima i ističući da je Crna Gora jedina država u regionu, pored Srbije, koja još nema otvorene liste.
„Ne pristajem na to da se govori kako se otvorene liste ne mogu implementirati u našem sistemu“, kazala je Pejović, dodajući da problem leži u strahu partijskih elita od gubitka unutrašnje kontrole i potrebe za većom demokratizacijom.
Kako je ocijenila, velike partije se ne mogu snaći u sistemu otvorenih lista jer tada partijske vođe gube uticaj i prinuđeni su za više demokratizacije unutar samih partija.
Na pitanje da li smatra da se proces uvođenja otvorenih lista odugovlači kako bi partije zadržale kontrolu nad mandatima, Pejović je odgovorila potvrdno, navodeći da oni „ne žele da režu granu na kojoj sjede“.
Pejović je naglasila da je pritisak javnosti i institucija ključan kako bi se proces izborne reforme nastavio i kako bi došlo do uvođenja otvorenih lista.
Govoreći o benefitima otvorenih lista, ona je istakla da bi najveću korist imali građani jer bi mogli direktno birati i pozivati na odgovornost svoje predstavnike.
„Kada znate kome ste dali povjerenje, onda možete tražiti i odgovornost ukoliko vam se čini da je odstupio od izbornog programa i obećanja“, navela je Pejović, dodajući da bi otvorene liste Crnoj Gori donijele veću demokratizaciju i da bi više ljudi bilo motivisano da izlazi na izbore u situaciji kada zna za koga glasa umjesto da zaključuje partiju.
Ona smatra da su otvorene liste nužan korak ukoliko Crna Gora želi da se ozbiljno priprema za članstvo u EU, podsjećajući da su to pravila po kojima se biraju članovi Evopskog parlamenta.
„Ne možete tvrditi da ste za integraciju u EU ukoliko ne pripremate sistem da građani mogu da biraju svoje predstavnike u Evropskom parlamentu“, kazala je Pejović, ističući da su to dva procesa koja idu jedan sa drugim u korak.
Govoreći o svojoj političkoj budućnosti i opcijama za pridruživanje nekoj od postojećih ili formiranja nove partije, Pejović je kazala da želi da nastavi politički angažman, ali i podsjetila na svoju primarnu profesiju kao psihološkinje.
Ona je ukazala na izazovan položaj mladih žena u politici, posebno onih koje planiraju porodicu.
„Mi poslanice smo jedine u cijeloj državi koje nemaju pravo na trudničko i porodiljsko“, navela je Pejović, dodajući da je muškarcima mnogo lakše planirati političku budućnost.
Komentarišući sukob predsjednika države Jakova Milatovića i ministra odbrane Dragana Krapovića u vezi sa razrješenjem komandanta Mornarice Vojske Crne Gore i slične događaje, Pejović je upozorila na štetnost javnih konflikata u sektoru bezbjednosti.
„Jako je opasno kada iz takvih sistema imamo senzacionalističke naslove“, kazala je Pejović, dodajući da Crna Gora kao mala država i članica NATO-a mora slati jasne i usaglašene poruke.
Kako je naglasila, Crna Gora nema luksuz da šalje disonantne tonove ka spolja.
Pejović je pozvala nosioce najviših funkcija da pokažu veću odgovornost u javnim nastupima, posebno u oblasti bezbjednosti.
„Bezbjednost naših građana nije poligon za dnevno-političke igrice“, istakla je Pejović, podsjećajući da je situacija na globalnom nivou opasna i da bi donosioci odluku morali da se dogovaraju.
Ona je naglasila da politizacija sektora bezbjednosti zarad kratkoročnih političkih poena ugrožava kredibilitet države.
„Niko nema luksuz da se sa sektorom bezbjednosti igra ili da ga nepromišljenim izjavama ili postupcima ponižava“, navela je Pejović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzmbVjRfMsjM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pejović: Uvođenje otvorenih lista odugovlače velike partije

Davor Đenero, istaknuti hrvatski analitičar i stručnjak za prilike u Crnoj Gori, u razgovoru za Portal ETV analizira aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori i perspektive njenog pristupanja Evropskoj uniji. Đenero detaljno razmatra izazove koje Crna Gora mora prevazići, moguće političke blokade, kao i uticaje regionalnih sila na crnogorski integracioni put.
<h2>Može li Crna Gora sa sadašnjom vlašću u EU?</h2>
Portal ETV: Može li Crna Gora sa aktuelnom vlašću u EU ili je potrebna rekonstrukcija vlasti prije članstva?
ĐENERO: Godina u koju ulazimo trebalo bi da bude odlučujuća za zatvaranje pristupnih pregovora i u toj godini Crna Gora bi trebalo da zatvori čak 20 poglavlja. Na kraju prošle godine skinuta je „pozlata“ s priče o kapacitetima crnogorskog pregovaračkog tima i spremnosti javne uprave za članstvo. To se desilo sa dva poglavlja – poljoprivredom i ribarstvom – koja su budžetski veoma važna i koja otvaraju prostor za evaziju evropskog novca.
Iako su diplomatskom akcijom krajem prošle godine oba poglavlja „privremeno zatvorena“, ostalo je jasno da dio aktuelne Vlade ne obavlja svoj posao kako treba, da se Ministarstvo poljoprivrede pokazalo nekompetentnim, a da je ministar, koji dolazi iz stranke van evropskog bloka u Crnoj Gori, agresivno tvrdio da je riječ o političkoj opstrukciji.
Kao što sukob ministra odbrane, koji nije dio bloka stranaka koje zagovaraju evropsku integraciju Crne Gore, sa predsjednikom države kontaminira političku scenu, kao i zahtjevi predsjednika Skupštine za ustavnom reformom koja ne dotiče prilagođavanje crnogorskih institucija acquisu, već predstavlja pokušaj udara na ustavnu definiciju Crne Gore, te aktivnosti populističkih političara u Botunu usmjerene na blokadu ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje poglavlja o zaštiti životne sredine – tako i u ovoj godini valja očekivati dodatne udare iz kruga stranaka iz koalicije Za budućnost Crne Gore i Bečićevih Demokrata.
Za Crnu Goru je ključno da završi pregovore sa parlamentarnom većinom koja je proevropski orijentisana i koja će uspostaviti dogovor o brzom rješavanju svih pitanja preduslova za članstvo u EU. Isto tako, važno je da se nakon parlamentarnih izbora 2027. godine održi takva politička većina, sposobna da završi osjetljiv proces ratifikacije Ugovora o pristupanju u parlamentima svih država članica.
Siguran sam da Crna Gora može završiti pristupne pregovore samo sa konzistentnom proevropskom većinom, dakle bez DF-a i Demokrata, ali je jednako važno da takva većina opstane i nakon završetka pregovora kako bi obavila veoma osjetljiv posao ratifikacije.
<h2>Hoće li Hrvatska usporavati Crnu Goru?</h2>
Portal ETV: Hoće li Hrvatska, zbog aktuelnih političkih dešavanja i pojedinih političara, zatezati i potencijalno usporiti Crnu Goru ka EU?
ĐENERO: Interes Hrvatske je da Crna Gora što prije postane članica EU, jer bi se time konsolidovala crnogorska državnost i zatvorio prostor patogenim uticajima totalitarnog režima iz Moskve i autoritarnog režima Aleksandra Vučića.
Međutim, Hrvatska nema interesa da otvara evropski prostor crnogorskim političkim opcijama koje su pod uticajem Beograda i Moskve i koje bi potencijalno u Uniju mogle unositi nepotrebne nestabilnosti, poput onih koje je Crna Gora nakon 2020. godine generisala unutar NATO saveza.
<h2>Odnos Beograda prema Podgorici</h2>
Portal ETV: Kakav će biti odnos Beograda prema Podgorici kako bude napredovao crnogorski integracioni put?
ĐENERO: Bojim se da će u Crnoj Gori biti nastavljeno ono što smo već vidjeli prošle godine – djelovanje „Vučićeve nevidljive ruke“. Sve će jasnije biti da blok DF–Demokrate, po instrukcijama iz Beograda, otežava pristupni proces Crne Gore.
Mine su već posijane – neke smo već pomenuli (promjena Ustava, pročistač), neke već sada blokiraju zatvaranje poglavlja (poštovanje načela sukcesije vojne imovine), a teško je zamisliti šta se može desiti u čak dvadeset pregovaračkih poglavlja i koji od ministara može ponoviti ono što je krajem prošle godine uradio ministar Vladimir Joković sa svojim timom.
Jedno je sigurno: režim u Beogradu ne gleda blagonaklono na mogućnost da Crna Gora iduće godine završi pristupne pregovore, baš kao što 2016. godine nije gledao blagonaklono na pristupanje Crne Gore NATO savezu. Razlika je u tome što akteri koji su tada bili opozicija danas formalno učestvuju u vladajućoj koaliciji, a jedan od njih, kao predsjednik parlamenta, de facto obavlja kontrolnu funkciju u Crnoj Gori.
<h2>Mađarska i eventualni uticaj Srbije</h2>
Portal ETV: Da li postoji bojazan da Mađarska, zbog eventualnog uticaja Srbije, bude kamen spoticanja za Crnu Goru?
ĐENERO: Crna Gora treba da se fokusira na pitanja koja su u dometu njene administracije. Kao što je pokazao slučaj francuskih rezervi, priča o Vučićevom uticaju na predsjednika Makrona bila je potpuno promašena. Francuska administracija je rezervama branila budući budžet EU i sprječavala evaziju fondova.
U narednoj godini nedostaci koje je propustilo Jokovićevo ministarstvo u crnogorskom pravnom sistemu biće otklonjeni. Mađarska, ko god bude premijer i kakva god koalicija upravljala tom državom, nema razloga posebno pogodovati Vučićevom režimu. Nijedna članica EU neće se u odlučivanju voditi interesom „prijateljske“ neeuropske države, već zaštitom acquisa i sopstvenih interesa.
Uticaj „Vučićeve nevidljive ruke“ ne treba tražiti u Briselu, gdje preovladava povoljna klima za crnogorsko pristupanje EU, već na domaćoj crnogorskoj političkoj sceni.
<h2>Pitanje Prevlake</h2>
Portal ETV: Hoće li se otvoriti pitanje Prevlake i kako se može riješiti?
ĐENERO: To zavisi isključivo od Crne Gore. Samo jednom je postojala prijetnja da pitanje razgraničenja na Prevlaci postane ozbiljno bilateralno pitanje koje bi moglo dovesti u pitanje pristupanje EU. To se desilo kada je nekompetentna vlada Zdravka Krivokapića pokušala da pokrene pitanje kopnenog razgraničenja, što je već riješeno odlukama Badinterove komisije i sukcesijom.
Dovodeći ovo u pitanje, Krivokapićeva vlada bi de facto blokirala sopstveni pristupni proces. Kopneno razgraničenje je definitivno riješeno, a na moru već funkcioniše „privremeni sporazum“ koji je oblikovao ugledni hrvatski međunarodni i pomorski pravnik, profesor Bakotić. Od njegovog stupanja na snagu nijedan incident na moru nije zabilježen.
Dakle, ukoliko „Usual Suspects“ u crnogorskoj koaliciji – svi Mandići, Kneževići i Bečići i njihovi sljedbenici – ne dovode u pitanje postojeći poredak, bilateralno pitanje razgraničenja Hrvatske i Crne Gore na moru neće biti na dnevnom redu ove godine.

Miraš Dušević

Đenero: Vučićeva “nevidljiva ruka” i blok Mandić-Bečić udaraju na evropsku Crnu Goru

Ovaj praznik nas podsjeća na dobrotu, na vjeru koja ohrabruje i nadu koja nas vodi ka boljem sjutra - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući Badnji dan i predstojeći Božić.
Božićni dani, kako navodi, nam ukazuju koliko su bliskost među ljudima, uvažavanje i solidarnost važni za očuvanje temelja na kojima počiva naše društvo.&nbsp;
- U te temelje su utkane vrijednosti tolerancije i poštovanja različitosti - kazao je Milatović i istakao i značaj međuvjerskog i multietničkog sklada koji predstavlja našu snagu i trajnu vrijednost.
Duh Božića, prema njegovim riječima, poziva na ličnu odgovornost.
- Na to da svako od nas, u okviru svojih mogućnosti, treba da doprinese stvaranju humanijeg, kohezivnijeg i pravednijeg društva, u kojem se različitost doživljava kao bogatstvo, a dijalog kao put ka stabilnoj i sigurnoj budućnosti - poručio je Milatović.
Dodaje da je u vremenu u kojem se svijet suočava sa složenim društvenim i bezbjednosnim izazovima naročito važno da biramo put mira, razumijevanja i saosjećanja, te da svojim djelima zastupamo vrijednosti koje ovaj praznik simbolizuje.
- Sa željom da vam božićni dani donesu blagostanje, zdravlje i sreću, svim pripadnicama pravoslavne vjeroispovijesti u Crnoj Gori čestitam Badnji dan i Božić. Mir Božji, Hristos se rodi - poručio je Milatović.

Milatović: Ovaj praznik nas podsjeća na dobrotu, na vjeru koja ohrabruje i nadu koja nas vodi ka boljem sjutra

Danas je molitva za mir i razum među narodima od posebnog značaja u vremenu kada brojna područja istočne Evrope i svijeta, nažalost, potresaju ratna stradanja, a srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u čestitki povodom Badnjeg dana i predstojećeg Božića.
On je čestitku uputio patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Porfiriju, mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikiju, mitropolitu budimljansko-nikšićkom Metodiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, &nbsp;mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da im Božić donese blagoslov i mir.
- Najradosniji hrišćanski praznik vječno nas podsjeća na suštinske vrijednosti naše vjere - ljubav prema bližnjima, opraštanje i zajedništvo. Rođenje Spasitelja svijetu donosi nadu i podsticaj za duhovno obnavljanje, moralno sazrijevanje i stremljenje ka jedinstvu i pomirenju među ljudima, kako bi čovječanstvo koračalo putem istinskog mira i bratstva - naveo je Mandić.
Dodaje da pomirenje, dijalog i zajednički život nemaju alternativu.
- Upravo nas praznik Hristovog rođenja neprestano poziva da tim vrijednostima budemo dosljedni i da činimo sve što je u našoj moći da ljubav, vjera i nada preovladaju nad mržnjom, mrakom i bezumljem - kazao je Mandić.

Mandić: Molitva za mir i razum od posebnog značaja danas, srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu

Želim vam da u dobrom zdravlju ostanete na putu najvećih učitelja i prosvjetitelja Cetinjske mitropolije, čiji kult je, na temelju univerzalnih vrijednosti pokajanja i praštanja, postao neraskidivi dio nacionalne tradicije, kulture i identiteta - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući Badnji dan i Božić sveštenstvu, građankama i građanima koji ovaj praznik slave po julijanskom kalendaru 
- Rođenje Hristovo i prosijavanje svjetlosti usred vitlejemske noći, simboli su prosvjetljenja, neugasive nade u pravdu i stremljenja ljudskoj dobroti i samilosti. Ova slika pruža utjehu i uliva snagu kako na individualnom, tako i na planu kolektiviteta - naveo je Spajić u čestitki.
Pred svakim čovjekom, kako je naglasio, stoji šansa ličnog progresa i obaveza da se nikada ne prepustimo izazovima otuđenosti, nerazumijevanja i konflikta. Isto tako, kako dodaje, svako društvo nalazi se pred istim izazovima i svi subjekti i institucije, poučeni istorijskim iskustvima, dužni su da šire duh dijaloga, inkluzivnosti, tolerancije i sloge.
- Siguran sam da ćemo svi ponaosob, ličnim primjerom, ponašanjem i djelovanjem nastaviti da doprinosimo razvoju demokratskog društva, dosljednom poštovanju ljudskog dostojanstva, prava i sloboda - kazao je Spajić.

Spajić: Pred svakim čovjekom obaveza da se nikada ne prepustimo izazovima otuđenosti, nerazumijevanja i konflikta

Profesorica crnogorskog jezika i odbornica DPS-a u Skupštini Glavnog grada mr Mirjana Radulović jedna je od onih prosvjetnih radnica čiji profesionalni put najbolje otkriva dubinu institucionalnog udara kojem je sektor obrazovanja bio izložen. U intervjuu za naš portal oštro kritikuje aktuelnu vlast zbog, kako kaže, selektivnih odluka, identitetskog inženjeringa, institucionalne samovolje i dvostrukih standarda. Govori o poklanjanju gradske zemlje SPC, diskriminaciji jotovane varijante jezika, Megatrend diplomama, alarmantnom rastu vršnjačkog nasilja, te podsjeća na nezakonitu smjenu 260 direktora koju je naložila Vesna Bratić.&nbsp; „Kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti“ Portal ETV: &nbsp;Skupština je podržala prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića da se zemljište na Koniku ustupi Srpskoj pravoslavnoj crkvi za gradnju crkve Sv. Vasilija Ostroškog. Što takva odluka &nbsp;znači za lokalnu zajednicu, ako imamo u vidu da u Podgorici postoji 18 parohija SPC, u okviru kojih je devet hramova i par desetina manjih crkava? - Odluka da se još jedno gradsko zemljište na Koniku pokloni SPC za novu crkvu prije svega ima političko‑identitetski, a tek onda realni pastoralni i urbanistički značaj. U kontekstu već veoma razvijene mreže hramova SPC u Podgorici, takav potez šalje jasnu poruku o tome čije potrebe gradska vlast stavlja u prvi plan. Konik je jedno od najgušće naseljenih i socijalno najosjetljivijih područja Podgorice, sa izrazito mješovitom etničkom i vjerskom strukturom i velikim brojem Roma, Albanaca, Bošnjaka i drugih manjina.U takvom ambijentu poklanjanje atraktivne parcele dodatno narušava osjećaj ravnopravnosti kod zajednica koje već godinama ukazuju na infrastrukturne i socijalne probleme, od kanalizacije do stanovanja. Trenutno nedostaje najmanje 13 škola, vrtića, domova zdravlja i drugih javnih servisa što &nbsp;ukazuje na disbalans između duhovnih i osnovnih javnih potreba. Skupština treba da &nbsp;šalje poruku da je spremna da gradi neutralne, inkluzivne prostore od kojih koristi imaju svi građani, bez obzira na vjeru. Za većinu stanovnika Konika odluka ne rješava nijedan ključni problem svakodnevice – obrazovanje, zdravstvo, saobraćaj, kanalizaciju i socijalnu zaštitu već produbljuje osjećaj nejednakog tretmana umjesto da služi kao povod za &nbsp;razvoj Konika kao simbolično „najpodgoričkijeg“ i najraznovrsnijeg naselja u gradu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Portal ETV: Vlada je nedavno obustavila priznavanje diploma stečenih na Univerzitetu Megatrend, iako je nesporno da brojni vlasnici ovog sertifikata sjede i u skupštinskim klupama. Da li je to početak sistemskog sređivanja stanja ili samo privid? &nbsp;Da li ste učestvovali u nekoj raspravi ili inicijativi koja se tiče kontrole validnosti diploma nastavnog osoblja i nastavnih kadrova? - Obustava priznavanja diploma sa Megatrenda važan je, ali nedovoljan korak ako istovremeno izostaje ono što je ranije obećano – sistemska provjera svih diploma, uključujući i diploma javnih funkcionera. Kada se jedna visokoškolska ustanova „presiječe“ pod pritiskom skandala, a paralelno ćuti o desetinama sumnjivih sertifikata u vrhu vlasti i uprave, borba protiv lažnih diploma ostaje selektivna i više liči na politički manevar nego na ozbiljnu reformu. Upravo u tom raskoraku između najavljenog „čišćenja“ sistema i stvarnog stanja krije se loša poruka za mlade: šalje se signal da se znanje i rad ne vrednuju jednako za sve, već da za povlašćene postoje prečice i izuzeci. Umjesto da Megatrend bude početak sveobuhvatnog „češljanja“ diploma, djeluje kao alibi mjera – simbolička žrtva koja zadržava postojeću hijerarhiju moći i štiti one koji su svoje karijere gradili na upitnim zvanjima da bi danas pokrivali važne državne funkcije. &nbsp;Ako se za nastavnike uvode striktnije kontrole, a za funkcionere one ostaju mrtvo slovo na papiru, šalje se poruka da su standardi dvostruki: jedni moraju dokazivati svaku stranicu svog obrazovanja, dok se nad diplomama drugih prećutno zažmuri. &nbsp;U takvom ambijentu lažne i sumnjive diplome ne nestaju, već se samo povlače u sjenku, dok mladi vide da se „snalažljivost“ i politička lojalnost često više isplate od rada i učenja, što direktno urušava povjerenje u obrazovni sistem i motivaciju da se u njega ulaže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2" data-rendition-name="original" width="1292" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  Portal ETV: Nedavno je Narodna biblioteka odbila da štampa knjigu Danila Burzana na jotovanoj verziji crnogorskog jezika. Reagovali ste pozivom da se poštuje odredba jezičke ravnopravnosti i podrži objava knjige na obje varijante nakon čega ste bili meta ličnih napada i "otrovnih strelica" direktorice. Kako vidite taj incident? - Odbijanje jotovane verzije knjige i naknadne prijetnje doživljavam kao zabrinjavajući spoj institucionalne samovolje i ličnog obračuna, a ne kao argumentovanu stručnu polemiku. U tom smislu, to je pitanje sistema i vrijednosti, a ne mog ličnog animoziteta prema bilo kome. Ovdje se ne radi samo o jednoj knjizi Danila Burzana, nego o stavu gradske biblioteke prema Ustavom i Zakonom priznatim elementima crnogorskog jezičkog standarda, među kojima su i jotovani oblici i posebna slova. Ako javna ustanova kulture poručuje da joj je „neprihvatljiva“ jedna legalna varijanta crnogorskog jezika, to je već oblik institucionalne diskriminacije, bez obzira kako se to retorički umotava u priču o „estetskim kriterijumima“.&nbsp; Kao odbornica i kao osoba koja se profesionalno bavi jezikom i književnošću, obavezna sam da reagujem kada javna ustanova, koju finansiraju svi građani, de facto relativizuje jezičku ravnopravnost i pluralizam crnogorske norme. Umjesto da se vodi stručna i argumentovana rasprava o ulozi biblioteke i standarda crnogorskog jezika, uslijedili su lični napadi, etiketiranja i pokušaji diskreditacije mene kao „crnogorske tetke“, „nacionalistkinje“ i slično, i to preko društvenih mreža i medija bliskih trenutnoj vlasti u gradu. Takav rječnik i način komunikacije govori o osobi koja vodi &nbsp;gradsku biblioteku i šalje poruku da je svako ko traži poštovanje crnogorskog jezika i identiteta, legitimna meta uvreda.&nbsp; Kada se dopusti da se „nepoželjnom“ proglasi jedna normativno utemeljena varijanta crnogorskog jezika, sjutra može biti „suvišan“ i sam crnogorski jezik. Prijetnje i „otrovne strelice“ doživljavam kao potvrdu da je tema pogodila živac onih koji bi da javni prostor ostane bez crnogorskog jezika u njegovom punom kapacitetu, ali me takve reakcije neće odvratiti od toga da tražim poštovanje ustavnih načela i profesionalnih standarda u kulturi. U krajnjoj liniji, ako gradska biblioteka u Podgorici nema snage da stane u zaštitu jezičke ravnopravnosti, onda je na nama – odbornicima, autorima, javnosti – da je na to jasno i uporno podsjećamo. Portal ETV: - Prema podacima UP u posljednja četiri mjeseca u Crnoj Gori je registrovano 47 slučajeva vršnjačkog nasilja. To je jasno upozorenje da za ovaj problem ne postoji adekvatan tretman u državi. Koliko je ozbiljna situacija i koje su posljedice? - Fenomen nasilja u crnogorskim školama sve više zaokuplja pažnju stručne i šire javnosti, jer prevazilazi okvire pojedinačnih incidenata i upućuje, na dublje društvene disfunkcije. Dosadašnje institucionalne mjere, poput uvođenja školskih zaštitara, pokazale su se kao parcijalna i nedovoljno efikasna rješenja. &nbsp;Nasilje nije samo bezbjednosno, već i duboko društveno pitanje. Ono nije samo fizičko, već i izrazito socijalno, verbalno, psihološko i sajber, te je stoga neophodna snažnija sistemska reakcija kroz jačanje stručnih službi, psihološke podrške i jasne protokole odgovornosti.Pristup njegovom rješavanju mora biti interdisciplinaran, uključujući ne samo sektor obrazovanja, već i socijalne službe, zdravstvene ustanove, lokalne zajednice i medije. Ključni izazov leži u izgradnji školskog okruženja koje afirmiše emocionalnu pismenost, empatiju i međusobno poštovanje. Dugoročno samo takvi modeli doprinose smanjenju nasilnih obrazaca ponašanja. Portal ETV: Skupština Glavnog grada odlučivala je i o imenovanju novih ulica u Podgorici. Kako vidite poruke koje ta odluka šalje i što smatrate najvažnijim? - Odluka o novom imenovanju ulica u Podgorici nosi snažnu simboličku i identitetsku poruku, jer kroz izbor imena pokazujemo &nbsp;kako vidimo prošlost, sadašnjost i budućnost glavnog grada. Ulice će nositi imena Šarla Bodlera, Aristotela, Josefa Holočeka... kao i imena &nbsp;crnogorskih i jugoslovenskih aktera kao što su Jovo Bećir, Mašo Vrbica, Borо Begović, Nikola Raičević, Pero Ivanović, Koča Popović.&nbsp; Poruka je da Podgorica želi da se predstavi kao grad koji pripada evropskom kulturnom kanonu, ali da istovremeno reafirmiše sopstvenu istoriju i lokalne zaslužne pojedince. Pozitivno je što se konačno rješava status brojnih ulica koje godinama nijesu imale ime ili su imale privremene nazive, što je i administrativni i identitetski problem grada. Takođe, ovo je način da očuvamo crnogorsku istoriju i afirmišemo vrijednosti antifašističke &nbsp;baštine u srcu našeg glavnog grada.Svaka ulica postaje živi spomenik generacijama koje su se borile za našu slobodu gradeći most &nbsp;između prošlosti i budućnosti. Portal ETV: Vašu profesionalnu biografiju obilježila je i nezakonita smjena direktora &nbsp;iz vremena ministarke Vesne Bratić. Da li je, po vašem mišljenju, taj model političke čistke i danas prisutan u sistemu? - U roku od dva dana, bez analize, kriterijuma ili trunke stida, poslato je tipsko – copy-paste rješenje – na adrese oko 260 direktora škola, vrtića i studentskih domova širom Crne Gore. Jedini kriterijum bio je: ‘Nisi naš’. Niko nije pitao za rezultate, posvećenost, obrazovanje, niti da li su ti ljudi uopšte živi – pojedina rješenja bila su upućena i preminulima. Država je, voljom jedne žene kojoj je moć postala važnija od zakona, sebi proizvela štetu od pola miliona eura, a te presude su plaćene iz džepa građana, umjesto da odgovaraju oni koji su ih izazvali. I sama sam bila među onima koji su se usudili da tu nepravdu nazovu pravim imenom: tužila sam Ministarstvo prosvjete i dobila spor, jer kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti. Nisam tužila iz inata, već zbog pravde – da dokažem da zakon postoji i da ga ničiji ego ne može pregaziti. Danas se, iz opozicionih klupa, borim za istu vrijednost koju sam uvijek zagovarala – funkcionalnu i pravednu Podgoricu. Ne vidim svoju ulogu kroz podjele, već kroz odgovornost. Kao rođena Podgoričanka, želim grad u kojem rukovodeće pozicije pripadaju ljudima od znanja, ugleda i integriteta, a ne nepotizmu, populizmu primitivizmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60" data-rendition-name="original" width="697" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  &nbsp;

Danijela Jovanović

Radulović: Gradska vlast produbljuje nejednakost, u obrazovanju i dalje vlada logika ‘nisi naš’

Vjerujem da nam je budućnost zajednička, poručio je danas u Trebinju predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na svečanosti povodom otvaranja bolnice u tom bosansko-hercegovačkom gradu. 
Kako prenosi Radio Trebinje, otvaranju su prisustvovali najviši zvaničnici Republike Srpske, predsjednik entitetske Vlade i Skupštine Savo Minić, Nenad Stevandić, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik NSDS-a Milorad Dodik, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
- Vjerujem da nam je budućnost zajednička. Ovaj primjer pokazuje da svi trebamo raditi na korist naroda - rekao je Mandić. 
 Predsjednik Skupštine Crne Gore je istakao da je nova bolnica u Trebinju dokaz koliko je dobro jedna generacija političara u Republici Srpskoj osmislila i radila u korist svoga naroda i svoje zemlje.
- Kada sve prođe, uvijek će ostati rezultat, prvenstveno iza nas političara, što će svjedočiti o uspješnosti ili neuspješnosti neke politike. Ova bolnica služi ne samo na ponos Trebinju i Hercegovini, već i Republici Srpskoj, ali i komšijama, građanima Crne Gore. Trebinje je odavno postalo regionalni turistički centar - rekao je Mandić na otvaranju bolnice.

Mandić na svečanosti u Trebinju poručio: Budućnost nam je zajednička

Američka intervencija u Venecueli, koja urušava kredibilitet i delegitimiše američku ulogu na međunarodnom nivou, nije izvedena da bi se promijenio Madurov sistem, već je došlo do zamjene vođstva i zaštite sopstvenih interesa, izjavio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E profesor na Univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković.
Prema njegovim riječima, intervencija u Venecueli predstavlja ozbiljan udarac postojećem međunarodnom poretku, jer stvara presedan koji se teško može kontrolisati – uvođenje koncepta kriminalizacije suvereniteta.
Vuković ističe da se međunarodno pravo ne ukida u potpunosti, već važi samo kada interesi velikih sila nisu direktno ugroženi.&nbsp;
- Američka administracija nije objavila rat u tradicionalnom smislu, već je redefinisala šefa strane države kao običnog kriminalca i narko-teroristu, pokušavajući da zaobiđe Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodne institucije. Iako niko ne spori autoritarne tendencije Madurove vlasti, pravno govoreći, takav stil vladanja ne predstavlja oružani napad koji bi opravdao vojnu intervenciju u samoodbrani - rekao je Vuković.
On dodaje da ovaj potez dovodi u koliziju dva američka slogana – „mirotvorničko predsjedništvo“ i „mir kroz snagu“ – pri čemu je drugi dobio novu, praktičnu interpretaciju. Vuković podsjeća da ovo nije prvi put da SAD sprovode ovakve akcije, navodeći primjere Grenade 1983. i Paname 1989.
Profesor Vuković naglašava da je granica između legitimne intervencije i legalizovanog imperijalizma pomjerena u zonu apsurda, prvenstveno kroz inverziju retorike. Podsjeća da je 2003. Bijela kuća pravdala invaziju na Irak borbom za demokratiju, dok danas otvoreno priznaje da je riječ o interesima poput kontrole nafte.
- Ovo je nova situacija u kojoj se briše razlika između rata i policijskih akcija, stvarajući presedan gdje moćne države mogu jednostrano intervenisati bez plana za institucionalnu obnovu. Madurov represivni aparat ostaje netaknut, a nova vlast prihvatljiva Vašingtonu samo osigurava interese SAD - kaže Vuković.
On smatra da će akcija SAD-a poslužiti kao povod i Rusiji i Kini, ali i kao opravdanje za stvaranje navodnog multipolarnog svijeta, koji, prema njegovim riječima, u praksi nije multipolaran.
- Amerika šalje poruku da regionalne norme vrijede ad hoc, dok univerzalne globalne norme ostaju po strani. Suštinska razlika je u tome što je američka intervencija u Venecueli, koliko god bila ilegalna na međunarodnom planu, zamjena vođstva, dok država Venecuela i dalje postoji. S druge strane, Putin u Ukrajini pokušava da izbriše suverenu državu, a Kina u slučaju Tajvana teži aneksiji - rekao je Vuković.
On zaključuje da je nastupila nova epoha agresivnog vanjskopolitičkog oportunizma, umjesto klasičnog kolonijalizma, sa logikom brzih i jeftinih pobjeda.
- Venecuela je napadnuta ne zbog principa, već zato što je bila laka meta – slaba, moralno diskreditovana, i geografski blizu Americi. Poruka malim i srednjim državama je da je njihov suverenitet postao uslovan i zavisan od procjene velike sile. Za razliku od Iraka ili Avganistana, ovdje SAD još uvijek ne vrše vojnu okupaciju – radi se o kratkoročnoj i improvizovanoj intervenciji- zaključio je Vuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FNCb2oOMQp7E%3Fsi%3DbHQ-T10xWJnxme7i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Granica između legitimne intervencije i legalizovanog imperijalizma pomjerena u zonu apsurda

Vodostaji rijeka Grnčar i Ljuča u Gusinju bilježe značajan porast zbog loših vremenskih uslova i obilnih padavina proteklih dana.&nbsp;
Rijeke su nabujale, a voda je na nekim djelovima prešla uobičajene tokove, što povećava rizik od poplava u priobalnim područjima.
Najteže pogođeno je mjesto Dosuđe, takođe u Gusinju.&nbsp;
U nastavku pogledajte kako izgledaju rijeke:&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FYnjHp6Vec7M%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FOYPrCL0WV3o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Izvor: TO Gusinje</div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FfMba1phuPTI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Izvor: TO Gusinje </div>

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

Nalaganje Badnjaka za crnogorsku dijasporu tradicionalno je održano u Lovćencu, na platou ispred Crnogorskog kulturnog centra, u organizaciji Udruženja Crnogoraca „Krstaš“. Kako je navedeno u saopštenju, u dostojanstvenoj atmosferi iseljenici i njihovi potomci su poslali poruke ljubavi i privrženosti postojbini Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  U kulturno umjetničkom programu nastupili su mladi članovi Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2597" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc" data-rendition-name="original" width="3694" height="2037" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>

Dijaspora Crne Gore naložila Badnjak u Lovćencu

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri NATO Metju Vitaker izjavio je da su saveznici blizu finalizacije okvira koji bi mogao da otvori put za mirovni dogovor sa Rusijom, a kako je naveo, pregovori o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu mogli bi uskoro doći do prelomne tačke.
- Ono što možemo očekivati je finalizacija nekoliko dogovora. Jedan od njih je 'Koalicija voljnih', koja uključuje oko 50 savezničkih zemalja, od kojih mnoge pripadaju NATO-u i koje će se složiti oko bezbjednosnog okvira za Ukrajinu - rekao je Vitaker za Foks Njuz.
Američka administracija, dodao je, biće dio ove koalicije, ali i kao samostalna zemlja.
- Ovaj sporazum mogao bi da postavi temelje za finalni mirovni dogovor sa Rusijom. Zaista smo jako odmakli u procesu. Ovo je odličan razvoj događaja i možda smo na pragu postizanja mira - rekao je Vitaker, ističući da Sjedinjene Američke Države nastavljaju naporno da rade kako bi se obezbijedio održiv mir.

Američki ambasador pri NATO: Mirovni sporazum za Ukrajinu blizu finalizacije

Zbog ozbiljne situacije na Komarnici došlo je do prekida putne komunikacije, zbog čega su mještani ponovo odsječeni, a među onima koji su se zatekli na tom području ima i turista koji su u naš kraj došli vjerujući da je bezbjedan i prohodan, rekao je prvi čovjek opštine Jugoslav Jakić.
- Nažalost, ovo nije prvi put da se suočavamo sa ovakvim problemom. I upravo zato je razumljiva zabrinutost, ogorčenje i brojna pitanja građana - izjavio je Jakić.
Predsjednik Opštine Šavnik poručio je da se problem Komarnice ne može više rješavati privremenim mjerama i ad-hok intervencijama.
- Ovo nije samo pitanje puta – ovo je pitanje bezbjednosti ljudi, normalnog funkcionisanja života i osnovnog dostojanstva onih koji ovdje žive.
Želim posebno da poručim mještanima Komarnice da nijesu sami. Sve nadležne opštinske službe su na terenu, situacija se prati kontinuirano i naredni koraci su već definisani. Molim građane za strpljenje i mir – bezbjednost ljudi je apsolutni prioritet i nijedna odluka neće biti donesena neodgovorno ili brzopleto - izjavio je on.
Istovremeno, Opština Šavnik je pripremila projektnu dokumentaciju za trajno i sistemsko rješavanje problema Komarnice.
- Kao predsjednik opštine, ponovo ću se zvanično obratiti Vladi Crne Gore i nadležnim institucijama, sa jasnim zahtjevom da se ovo pitanje rješava zajednički i odgovorno. Komarnica &nbsp;mora biti &nbsp;u vrhu liste državnih infrastrukturnih prioriteta, kako se ovakve situacije više nikada ne bi ponavljale - smatra Jakić.
Ocijenio je da građani s pravom pitaju zašto upozorenja iz prethodnih godina nijesu na vrijeme shvaćena ozbiljno.
- Ta pitanja su opravdana i od njih se ne smije bježati. Komarnica mora dobiti trajno, plansko i sistemsko rješenje.
Ne bježim od odgovornosti i ne okrećem glavu od problema. Biću uz mještane Komarnice dok se situacija ne normalizuje i nastaviću da insistiram – i javno i institucionalno – da se ovo pitanje riješi u interesu ljudi, bezbjednosti i budućnosti Šavnika - dodao je.
Jakić ističe da Šavnik ne smije biti zaboravljen.
- Naši građani ne smiju biti odsječeni svaki put kada priroda pokaže svoju snagu - zaključio je predsjednik Opštine Šavnik.