<article>Carine od 25 odsto na uvoz automobilskih djelova stupile su na snagu u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).Odluku o uvođenju carine od 25 odsto na auto-dijelove donio je američki predsjednik Donald Tramp kao dio svoje politike podrške domaćoj proizvodnji i ponovne procjene trgovinskih odnosa sa raznim partnerima.Nova carina stupila je na snagu u subotu, mjesec nakon uvođenja uvoznih carina na automobile, prenose Nezavisne novine.Tramp je 29. aprila potpisao naredbu kojom se ublažava uticaj njegovih uvoznih carina od 25 odsto na američku automobilsku industriju.Mjere omogućavaju proizvođačima automobila da nadoknade troškove uvoza auto-djelova, pri čemu su nadoknade ograničene na 3,75 odsto od predložene maloprodajne cijene svih automobila koje proizvode u SAD, smanjujući se na 2,5 odsto u drugoj godini, a zatim se potpuno ukidaju.Pored toga, kompanije će plaćati carinu samo na uvezene djelove, izbjegavajući dodatne poreze na čelik i aluminijum.Tramp je 2. aprila potpisao izvršnu naredbu kojom se uvode recipročne carine na uvoz iz raznih zemalja. Osnovna carinska stopa utvrđena je na deset odsto, a više stope primjenjivane su na 57 zemalja na osnovu trgovinskog deficita SAD sa svakom pojedinačnom nacijom.</article>

Carine od 25 odsto na uvoz automobilskih djelova stupile su na snagu u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Odluku o uvođenju carine od 25 odsto na auto-dijelove donio je američki predsjednik Donald Tramp kao dio svoje politike podrške domaćoj proizvodnji i ponovne procjene trgovinskih odnosa sa raznim partnerima.
Nova carina stupila je na snagu u subotu, mjesec nakon uvođenja uvoznih carina na automobile, prenose Nezavisne novine.
Tramp je 29. aprila potpisao naredbu kojom se ublažava uticaj njegovih uvoznih carina od 25 odsto na američku automobilsku industriju.
Mjere omogućavaju proizvođačima automobila da nadoknade troškove uvoza auto-djelova, pri čemu su nadoknade ograničene na 3,75 odsto od predložene maloprodajne cijene svih automobila koje proizvode u SAD, smanjujući se na 2,5 odsto u drugoj godini, a zatim se potpuno ukidaju.
Pored toga, kompanije će plaćati carinu samo na uvezene djelove, izbjegavajući dodatne poreze na čelik i aluminijum.
Tramp je 2. aprila potpisao izvršnu naredbu kojom se uvode recipročne carine na uvoz iz raznih zemalja. Osnovna carinska stopa utvrđena je na deset odsto, a više stope primjenjivane su na 57 zemalja na osnovu trgovinskog deficita SAD sa svakom pojedinačnom nacijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Carine od 25 odsto na automobilske djelove stupile na snagu

Presvučena u lažnu odoru evropejaca i poštovalaca antifašističkih vrijednosti, antievropska i anticrnogorska vlast u Zeti je dobila direktivu da se pridruži velikom srpsko-ruskom slavlju koji prema svom programu slavi sve samo ne Dan Evrope i vrijednosti države Crne Gore, poručili su iz loklanog odbora Demokratske partije socijalista, dodajući da je „Hljeba i velikosrpskih igara, Gospodaru“, nova parola Opštine Zeta,&nbsp;
- Možda igrači Fudbalskog kluba Zeta neće dobiti stipendije, možda Košarkaški klub Zeta neće dobiti ni centa za obilježavanje 50 godina postojanja košarke u Zeti, ali će vjerovatno Danica Crnogorčević dobiti još 8.000,00 € za interpretaciju lažne himne Crne Gore koja veliča istorijski revizionizam kao osnov lažne ideologije i otimanja crnogorskog kulturnog nasljedja?! – navode iz OO DPS Zeta
Dodaju da je dodatak na trošak iz džepa građana novac za istaknute „crnogorske“ interpretatore kao što su Ivana Žigon i Milica Dosković koje će "sigurno" govoriti stihove Radovana Zogovića ili nekog drugog crnogorskog pjesnika.
- I na kraju organizatori, koji baštine isključivo ravnogorske vrijednosti „srpskog sveta“, kažu: „Manifestacija je osmišljena kao spoj muzike, dramskog izraza i multimedije, sa ciljem očuvanja kulture sjećanja, slobode i evropskih ideala“, ali iz sveg priloženog se vidi je da je manifestacija parada proslave lažne istorije i otimanja crnogorske kulturne baštine uz palanačku scenografiju kiča i posela gdje sve više liči na Guču nego na Zetu – zaključuju iz OO DPS Zeta.

DPS Zeta: Hljeba i velikosrpskih igara dok Zeta propada

Da je aktuelni predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, opoziciji ponudio funkcije po dubini, ona bi ga brzopotezno podržala, baš kao što su to učinili sa dijelom nekadašnjeg Demokratskog fronta a u Budvi, saopštio je Zoran Mrkić, nosilac liste Pokreta Evropa sad na lokalnim izborima u Nikšiću.
- U danima kada svjedočimo da istaknuti funkcioneri pojedinih opozicionih struktura prihvataju da kroz savjetničke pozicije budu dio Vlade koju su kvalifikovali veoma negativno, te kada znamo da u Budvi imamo vlast parlamentarne opozicije i nekadašnjeg dijela DF-a, koji je protestovao zbog rezolucije o Srebrenici, onda je jasno da kod opozicije ne postoje nikakvi principi, niti ideologija, izuzev neprimjerene gladi za funkcijama, na koje su bili naviknuti više od trideset godina – naveo je Mrkić.
On dodaje da je opozicija u predizbornoj kampanji u Nikšiću definisala dva cilja - da pobijede konstitutente aktuelne državne vlasti, te da se napravi što veća politička šteta PES-u, kroz ponavljanje teze da je glas za PES zapravo glas za Marka Kovačevića.
- Međutim, čim su izbori završeni, opoziciji nije smetalo da javno pozivaju PES na saradnju, zaboravljajući na prljavu kampanju i na još jednu činjenicu – glas za PES je sve vrijeme bio glas da se ne vrati Đukanovićev DPS. &nbsp;U tom smislu, svi oni glasači PES-a koji nisu nasjeli na razne propagandne narative u Nikšiću, mogu biti spokojni i sigurni da nećemo sarađivati sa onim partijama koje ugrožavaju prioritete državne vlasti, od ekonomskog razvoja, vladavine prava do evropskih integracija naše zemlje - kazao je Mrkić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.6789%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmuratovic-ako-pes-otkaze-povjerenje-kovacevicu-spremni-smo-da-razgovaramo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrkić: Da im je Kovačević ponudio funkcije, opozicija bi ga podržala kao što su dio nekadašnjeg DF-a u Budvi

Međunarodni dan babica obilježava se 5. maja svake godine i posvećen je svim babicama koje pružaju podršku, njegu i stručnost ženama tokom trudnoće, porođaja i postporođajnog perioda.&nbsp;
Iz Kliničkog centra Crne Gore podsjećaju da profesija babice ima posebno značajno mjesto u zdravstvu. Zato Svjetska zdravstvena organizacija i druge međunarodne organizacije naglašavaju važnost povećanja broja kvalifikovanih babica, jer one mogu značajno doprinijeti smanjenju broja smrtnih slučajeva majki i novorođenčadi.&nbsp;
Babica je, kako kažu u KCCG, ne samo zdravstveni radnik, već i podrška, mentor i savjetnik za žene kroz najvažnije trenutke u njihovom životu. Bez obzira na izazove sa kojima se suočavaju, one nastavljaju da igraju ključnu ulogu u unaprjeđenju zdravlja žena i djece, kako na lokalnom tako i na globalnom nivou. Njihov rad je od presudne važnosti za svakog pojedinca, porodicu i društvo u cjelini.
- Drage babice, vi ste ključni članovi zdravstvenih timova i imate nezamjenljivu ulogu u promovisanju zdravlja žena, porodice i zajednice. &nbsp;Hvala vam na neizmjernoj posvećenosti, stručnosti i toplini kojom pratite svaki novi početak života. Vaša briga ostavlja neizbrisiv trag u životima mnogih porodica. Danas slavimo vas i sve što činite za našu zajednicu - hvala vam od srca! Srećan vam vaš dan - Međunarodni dan babica – navode iz Kliničkog centra Crne Gore.

Međunarodni dan babica: Nevidljivi heroji svih porodica

Dolaskom nekadašnjeg Demokratskog fronta na vlast, u Crnoj Gori se ponovo otvara pitanje uvođenja dvojnog državljanstva. Dok je trenutni zakon strogo ograničavajući u pogledu dvojnog državljanstva, inicijative poput “plave karte” koju je nedavno predložio Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije, ponovo su stavile ovo pitanje u fokus javnosti.
“Plava karta” je rješenje koje je, kroz izmjene Zakona o državljanstvu, Turska uvela 1995. godine. Ona se izdaje osobama koje su rođene kao turski državljani, ali su kasnije izgubile tursko državljanstvo, nakon što su preuzele državljanstvo druge zemlje. &nbsp;Korisnici “plave karte” imaju slična prava kao turski državljani, ali nemaju pravo glasa ili kandidovanja na izborima, niti na obavljanje javnih funkcija koje zahtijevaju državljanstvo.
Kneževićev predlog o uvođenju tzv. "plave karte", inspirisane turskim modelom, predviđa dakle davanje posebnog statusa crnogorskim iseljenicima i njihovim potomcima – omogućavajući im pristup pravima poput rada, obrazovanja i vlasništva, ali bez biračkog prava.&nbsp;
Međutim, procjene Društva statističara i demografa, govore da van zemlje živi preko 200.000 crnogorskih iseljenika. Crnogorsko zakonodavstvo, omogućilo im je, bez ikakve sankcije, da zadrže prebavalište bez obzira na to što su napustili Crnu Goru.
Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da pravo glasa imaju svi državljani koje imaju prebivalište na teritoriji Crne Gore. Dakle, svi državljani koji se iz određenih poslovnih ili životnih razloga ne nalaze u Crnoj Gori a imaju prebivalište u njoj, ako se zadese u Crnoj Gori onog dana kada su izbori, mogu da glasaju jer su upisani u birački spisak. To je slučaj i sa iseljenicima, koji ne žive u Crnoj Gori, ali koriste biračko pravo suprotno onome što je intencija Ustava i zakona – da pravo glasa u zemlji imaju oni crnogorski državljani koji najmanje dvije godine žive u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>(Ne)prihvatljivi modeli</h2>
Iako se Kneževićev predlog predstavlja kao pokušaj povezivanja sa dijasporom i ispravljanje "istorijske nepravde", kritičari ga vide kao pokušaj uvođenja dvojnog državljanstva na mala vrata, uz moguće političke motive.&nbsp;
Takođe, poređenje Turske sa oko 85 miliona stanovnika i Crne Gore sa oko 630 hiljada u pogledu dvojnog državljanstava, nije na mjestu. Uz to, državno i političko uređenje Turske, nikako ne bi trebalo biti role model za Crnu Goru, jer, kao kandidatkinja za članstvo u EU, naša zemlja bi prije svega trebala da se vodi evropskim praksama, što je bila i poruka Brisela.&nbsp;
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da Crna Gora mora unaprijed informisati EU o svakoj namjeri u vezi sa dvojim državljanstvom, kako bi proces evropskih integracija ostao stabilan i transparentan.&nbsp;
U kontekstu Evropske konvencije o državljanstvu, koju je Crna Gora ratifikovala 2010. godine, države imaju pravo da samostalno uređuju pitanje višestrukog državljanstva, ali se preporučuje da to bude u skladu s načelima izbjegavanja apatridije i poštovanja osnovnih ljudskih prava.&nbsp;
Crna Gora, u nastojanju da očuva svoj interes, vodi “restriktivniju” politiku državljanstva.&nbsp;
Zakon o državljanstvu, koji je danas na snazi, donešen je 2008. godine, &nbsp;dvije godine nakon obnove nezavisnosti Crne Gore. Po njemu državljanstvo se stiče rođenjem, porijeklom, prijemom ili sporazumom o dvojnom državljanstvu sa drugom državom. Dvojno državljanstvo je dozvoljeno, jedino ako je stečeno prije proglašenja nezavisnosti Crne Gore (juna 2006.) ili ako sa drugom zemljom postoji bilateralni sporazum. Oni koji su neko drugo državljanstvo stekli nakon juna 2006. gube po automatizmu crnogorsko državljanstvo. Tako je makar predviđeno Zakonom, iako praksa pokazuje da mnogi crnogorski građani posjeduju i državljanstvo velikog broja zemalja, a naročito onih iz okruženja.&nbsp;
Članom 45 crnogorskog Ustava, previđeno je da onaj koji ima državljanstvo stiče pravo glasa nakon dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Promjena ovog člana zahtijevala bi podršku tri petine svih birača na državnom referendumu.&nbsp;
Dugogodišnja preporuka Venecijanske komisije i ODIHR-a je da se ukine rezidencijalni uslov za nacionalne izbore u skladu sa standardima. Međutim, implementacija tih preporuka nije jednostavna, jer za to ne postoji podrška dovoljnog broja građana.&nbsp;
“Čini se da je dužina prebavilšta od dvije godine za nacionalne izbore nerazumno ograničenje i u suprotnosti je s Kodeksom dobre prakse u izbornim pitanjima. Preporučuje se uklanjanje ove odredbe”, navodi se u Mišljenju.
Sama tema dvojnog državljanstva u Crnoj Gori, &nbsp;dodatno je opterećena složenim društvenim i političkim kontekstom, jer zadire u pitanja identiteta, odnosa prema iseljenicima, kao i očuvanja etničke i političke ravnoteže u zemlji.&nbsp;
Dok pojedini dvojno državljanstvo vide kao prirodan način da se odgovori na potrebe dijaspore, drugi u njemu prepoznaju rizik po suverenitet države i njenu političku stabilnost.
U društvu, kao što je crnogorsko, koje još uvijek gradi institucije i traži balans između domaćih interesa i međunarodnih obaveza, važno je da se ovakva pitanja rješavaju pažljivo, transparentno i u skladu sa evropskim standardima, a ne pod uticajem parcijalnih političkih interesa. &nbsp;Dok traje polemika &nbsp;o potrebi uvođenja dvojnog državljanstva u Crnoj Gori, donosimo pregled zakonskih rješenja u manjim evropskim državama i načinu na koji su ove zemlje riješile pitanje biračkog prava za one sa njihovim pasošem.&nbsp;
<h2>Baltičke zemlje:</h2>
<h3>Litvanija</h3>
Litvanija je jedna od zemalja koje dvojno državljanstvo dozvoljavaju samo u veoma rijetkim i izuzetnim slučajevima, najčešće kada je osoba koja posjeduje oba državljanstva dijete ili mlada osoba rođena u inostranstvu ili u mješovitoj porodici
Iako je 2024. godine održan referendum o promjeni Ustava kako bi se omogućilo šire priznanje dvojnog državljanstva, referendum nije uspio jer nije prikupljen dovoljan broj glasova. &nbsp;
Prema važećem zakonu, državljanin Republike Litvanije može istovremeno biti i državljanin druge države samo ako ispunjava neke od specifičnih uslova .
Na parlamentarnim izborima pravo glasa imaju svi litvanski državljani, bez obzira na to da li posjeduju i drugo državljanstvo. S obzirom na to da je dvojno državljanstvo u Litvaniji uglavnom zabranjeno i ograničeno na izuzetne okolnosti relativno je mali broj birača koji formalno imaju dva pasoša. Ali, ukoliko je birač ipak dvojni državljanin Litvanije i druge zemlje, postojanje drugog državljanstva ne utiče na njegovo pravo glasa u Litvaniji.
<h3>Letonija</h3>
Dvojno državljanstvo u Letoniji je dozvoljeno u određenim slučajevima, u skladu sa Zakonom o državljanstvu koji je stupio na snagu 1. oktobra 2013. godine. Građani Letonije mogu zadržati ili steći drugo državljanstvo ako je ono iz druge članice Evropske unije (EU), EFTA ili NATO-a, Australije, Brazila ili Novog Zelanda ili zemlje sa kojom Letonija ima sporazum o priznavanju dvojnog državljanstva (iako trenutno takav sporazum ne postoji). Takođe, dvojno državljanstvo moguće je, ako je stečeno uz posebno odobrenje Vlade Letonije zbog važnih nacionalnih interesa.&nbsp;
Djeca letonskih državljana mogu imati dvojno državljanstvo sa bilo kojom zemljom. Međutim, ako je drugo državljanstvo iz zemlje koja nije na listi dozvoljenih, po navršetku punoljetstva, ta osoba mora da izabere između letonskog i drugog državljanstva najkasnije do 25. godine života.
Što se tiče prava glasa, na parlamentarnim izborima mogu glasati samo državljani Letonije. Letonija takođe ima značajn broj nerezidenata, koji nemaju pravo glasa na nacionalnom, već samo na lokalnom nivou.&nbsp;
<h3>Estonija</h3>
Estonija, s druge strane, zadržala je najrestriktivniji stav prema dvojnom državljanstvu. Estonski zakon ne dozvoljava da punoljetna osoba posjeduje dva državljanstva istovremeno – djeci je privremeno dopušteno da imaju dva pasoša, ali se po navršenoj osamnaestoj godini života od njih zahtijeva da izaberu jedno. Estonija dvojno državljanstvo vidi kao potencijalnu prijetnju državnom suverenitetu, naročito u kontekstu velikog broja etničkih Rusa koji su ostali u zemlji nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Pravo glasa na nacionalnim izborima, u Estoniji imaju samo državljani Estonije.&nbsp;
&nbsp;Iako je do nedavno, državljanima zemalja koje nijesu članice EU, bilo dozvoljeno da glasaju na lokalnim izborima, izmjenom ustavnog amandmana iz marta ove godine, to pravo im je ukinuto. 93 od 101 poslanika u Estoniji, podržali su ustavni amandman kojim se ograničava pravo glasa za ovu kategoriju građana.&nbsp;
<h2>Ostale evropske zemlje:</h2>
<h3>Hrvatska</h3>
Hrvatsko državljanstvo se može steći bez potrebe za otpustom iz stranog državljanstva u određenim slučajevima, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu.&nbsp;
Ti određeni slučajevi uključuju: osobe u braku s hrvatskim državljaninom, iseljenike i njihove potomke, osobe čiji prijem je u interesu Republike Hrvatske, maloljetnu djecu koja slijede roditelja, bivše hrvatske državljane koji traže ponovni prijem, te pripadnike hrvatskog naroda u inostranstvu. U tim slučajevima dozvoljeno je zadržavanje postojećeg stranog državljanstva.
Kada je u pitanju glasanje na izborima, to pravo u Hrvatskoj, imaju svi hrvatski državljani iznad 18 godina.
<h3>Slovenija</h3>
U Sloveniji je dvojno državljanstvo generalno ograničeno, ali se dozvoljava u određenim slučajevima – djeci iz mješovitih brakova (ako je dijete rođeno u mješovitom braku gdje je jedan roditelj slovenački državljanin, a drugi državljanin druge zemlje, dijete može imati oba državljanstva, u skladu sa zakonima te druge države), osobama koje stiču slovenačko državljanstvo izuzetnom naturalizacijom (npr. zbog doprinosa u nauci, kulturi ili sportu), kao i onima čija matična država ne dozvoljava odricanje od državljanstva ili to ne rješava u razumnom roku.&nbsp;
Takođe, ako postoji uzajamnost između Slovenije i druge države u pogledu dvojnog državljanstva, zadržavanje oba pasoša je moguće.&nbsp;
U standardnim slučajevima naturalizacije, odricanje od prethodnog državljanstva je obavezno, osim ako postoji neki od navedenih izuzetaka. Slovenački državljani koji naknadno steknu drugo državljanstvo ne gube automatski slovenačko, dok se oni rođeni u inostranstvu mogu odreći slovenačkog do 25. godine, pod određenim uslovima.&nbsp;
Građani Slovenije glasaju na osnovu prebivališta, dok strani državljani i iseljenici imaju pravo glasa u određenim uslovima – na lokalnim i evropskim izborima, putem pošte, kod kuće ili u inostranstvu. Pravo glasa imaju punoljetni građani.&nbsp;
<h3>Malta</h3>
Kada je Malta postala nezavisna država 21. septembra 1964. godine, zakon o državljanstvu Malte nije dozvoljavao dvojno državljanstvo, osim u slučaju maloljetnika. Oni su, da bi zadržali malteško državljanstvo, morali da se odreknu stranog državljanstva između 18. i 19. rođendana. Ukoliko to nijesu učinili, gubili bi malteško državljanstvo na dan svog 19. rođendana.
Ipak, izmjenama zakona iz 2000. godine, član &nbsp;Zakona o državljanstvu Malte (poglavlje 188) propisuje da je „svakom licu dozvoljeno da bude državljanin Malte, i istovremeno državljanin druge države.“
Dakle, nakon izmjena koje su usvojene 10. februara 2000. godine, građani Malte koji steknu strano državljanstvo mogu zadržati i malteško državljanstvo, dok stranci koji steknu malteško državljanstvo putem registracije ili naturalizacije takođe mogu zadržati to državljanstvo zajedno sa stranim. Ovo važi pod pretpostavkom da zakonodavstvo strane države ne zabranjuje dvojno državljanstvo svojim državljanima.
Što se tiče biračkog prava i dvojnog državljanstva, malteški zakoni predviđaju da morate imate ovjerenu dokumentaciju o dvojnom državljanstvu, ali ona ne utiče na biračku registraciju.&nbsp;
Međutim, mora biti zadovoljen kriterijum koji se odnosi na &nbsp;nacionalnost i druge ustavne kvalifikacione kriterijume, a registracija kao glasača nije automatska, već se glasač mora prijaviti da bi bio tako registrovan.&nbsp;
Na lokalnim izborima u Malti, pravo glasa imaju državljani EU koji žive na Malti, ukoliko imaju boravišnu dozvolu.&nbsp;
<h3>Luksemburg</h3>
U Luksemburgu, koji ima 653.000 stanovnika, podnosilac zahtjeva za dvojno državljanstvo mora živjeti u Luksemburgu najmanje pet godina. Građani s dvojnim državljanstvom koji ispunjavaju sve potrebne uslove, mogu glasati na izborima u Luksemburgu.
Pitanje dvojnog državljanstva u Crnoj Gori mora se posmatrati kroz prizmu očuvanja suvereniteta, političke stabilnosti ali i jasno definisanih pravila prebivališta.
U sadašnjim okolnostima, gdje stotine hiljada crnogorskih iseljenika formalno i dalje imaju prebivalište u zemlji – i samim tim i pravo glasa – svaka inicijativa koja se odnosi na proširivanje ili redefinisanje državljanstva, uključujući modele poput "plave karte", može imati dalekosežne političke i društvene posljedice.&nbsp;
Crna Gora definiše politiku državljanstva u skladu sa specifičnostima nacionalnih interesa i njenim demografskim karakteristikama. U tom smislu, pitanje dvojnog državljanstva razmatra se u kontekstu važećih zakonskih i administrativnih okvira. Modeli iz drugih zemalja, mogu poslužiti kao referenca, ali se primjenjuju u mjeri u kojoj su prilagođeni lokalnom kontekstu i potrebama crnogorskog društva.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Kako male evropske zemlje regulišu dvojno državljanstvo

Sve je bilo završeno za samo pedesetak minuta. Prodaja jednog stana i kupovina drugog. I to tri dana pred Novu 2023. godinu.&nbsp; BIZNIS MAGIJA&nbsp; Kakav je to uspješan posao bio: za manje od jednog sata Biljana Šuković, supruga šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, uspjela je da preprodajom stanova zaradi – 80.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b" data-rendition-name="original" width="2268" height="1715" loading="lazy" alt="BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim"> <figcaption>BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da bi se razumjela poslovna transakcija, valja dati jedno pojašnjenje. Prvi stan u Budvi, u zgradi koja je vlasništvo kompanije ,,Grupa 219”, Biljana Šuković kupila je 1. septembra 2020. godine za 60.000 eura i sve platila u kešu. Odakle keš – to se nije moglo naslutiti iz imovinskog kartona Predraga Šukovića, tadašnjeg višeg inspektora u Ministarstvu unutrašnjih poslova.&nbsp; Prijavljujući Agenciji za sprječavanje korupcije nekretninu u Budvi, Predrag Šuković je tada upisao da je osnov sticanja stana – razmjena. Kakva razmjena kada je Predragova supruga Biljana kupila stan za keš, ostalo je nerazjašnjeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01" data-rendition-name="original" width="1171" height="290" loading="lazy" alt="KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića"> <figcaption>KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  (NE)SPORNI UGOVORI&nbsp; Papiri ipak nešto otkrivaju. Televizija E posjeduje kopije dva ugovora o prodaji stana Šukovića od 58 kvadrata i kupovini novog od 98 kvadrata u istoj zgradi. Iz ugovora se jasno vidi kako je išla transakcija: prvo je u 10 sati i 30 minuta gospođa Šuković prodala ruskom građaninu Mihailu Maslenikovu stan od 58 kvadrata za 140.000 eura.&nbsp; Tačno u 11 sati i 20 minuta Šuković je zaključila novu kupovinu: od firme ,,Grupa 219“, one iste firme sa kojom se poslovala dvije godine ranije, kupljen je stan od 98 kvadrata za – 135.000 eura. Iako su kupili u istoj zgradi duplo veći stan nego što su prodali, Šukovićima je i tu ostalo pet hiljada eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović"> <figcaption>OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE Ta poslovna operacija bila je politička tema broj jedan, posebno kada je na Odboru za bezbjednost februara 2024. godine mnoge detalje razotkrio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. -Podaci da je Šukovićeva supruga kupila stan od „Grupe 219“, kao i sve ostale kuproprodajne operacije, obavljene gotovim novcem ukazuju na osnov sumnje da je Predrag Šuković zajedno sa svojom suprugom izvršio krivično djelo pranje novca iz člana 268, a u vezi sa članom 401a Krivičnog zakonika Crne Gore. Nema ovdje riječi o poslovnim sposobnostima već o dilu Šukovića sa ključnim čovjekom koji stoji iza kompanije ,,Grupa 219“ Đorđem Mrdakom, koji je hapšen 2009. godine zbog nelegalne gradnje - kazao je Milović tokom rasprave na Odboru za bezbjednost Skupštine Crne Gore. Milović tu nije stao sa optužbama. Pozivajući se na ,,operativne podatke“ ustvrdio je da je keš kojim je Šukovićeva supruga kupila stan od 58 kvadrata ,,svojevremeno dobijen od Šukovićevog kuma, Radovana Raša Perovića“. KUMOVSKI ,,TROUGAO” Radovan Perović je uhapšen oktobra 2023. godine pod sumnjom da je pripadnik kriminalne organizacije bivšeg gradonačelnika Budve, takođe uhapšenog Mila Božovića, koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0" data-rendition-name="original" width="2048" height="1413" loading="lazy" alt="KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne "> <figcaption>KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tako se došlo do kumovskog trougla koji povezuje policajce i optužene za kriminal. Preciznije: Predrag Šuković je u kumovskim vezama sa uhapšenim Radovanom Perovićem, koji je, istovremeno, i kum - Mila Božovića, koji je, opet, ,,prijatelj sa Šukovićem duže od petnaest godina“. Upravo je načelnik SPO priznao, nakon afere ,,Plava sveska” da je Božoviću odavao tajne iz svog policijskog posla. Kumovski trougao bi mogao biti vrlo neprijatan za načelnika SPO. Naročito nakon što je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo predmet zbog sumnji stvaranje kriminalne organizacije. KAD TUŽILAŠTVO POZOVE ,,Poziva se kao svjedok Andrej Milović iz Podgorice da dođe dana 13. marta 2024. godine u 08:00 časova u ovo tužilaštvo, u krivičnom predmetu po krivici Predraga Šukovića, Biljane Šuković i Radovana Perovića zbog krivičnog djela: stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i druga djela” – piše u pozivu koji je specijalni tužilac Vukas Radonjić posalo februara prošle godine ministru pravde.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1187" loading="lazy" alt="IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića"> <figcaption>IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako je djelovalo opasno, Šuković je mogao mirno da radi i spava. Poziv za svjedočenje je bio samo igra za javnost.&nbsp; U odgovoru na uput Televizije E portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić je objasnio da su u izviđaju koji je pokrenut februara prošle godine saslušani brojni svjedoci, počev od tadašnjeg ministra pravde Milovića, do nadležnih iz Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije pa je, tačno nakon godinu, 18. februara odbačena krivična prijava protiv Šukovića. SVE &nbsp;PO ZAKONU Ukratko: Predrag Šuković, njegova supruga Biljana Šuković i Radovan Rašo Perović nijesu stvarali kriminalnu organizaciju. Što znači da su keš transakcije u iznosima od 60 do čak 140 hiljada eura sve bile zakonite, da je porijeklo novca provjereno i takođe zakonito.&nbsp; Istovremeno, Specijalno državno tužilaštvo u istrazi nije našlo makar čudnim Šukovićeve kumovske i prijateljske veze sa Radovanom Perovićem, Đorđem Mrdakom, Milom Božovićem - ljudima osumnjičenim i optuženim za šverc droge i cigareta...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović"> <figcaption>PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izviđaj Specijalnog državnog tužilaštva Vladimira Novovića je završen sljedećim uviđajem: specijalni poslovi i specijalne trgovine nekretninama Predraga Šukovića proglašeni su za potpuno legitiman i legalan posao. A odavanje tajni Milu Božoviću u aferi ,,Plava sveska” - ako je ikada ozbiljno ispitivano - ocijenjeno je, valjda, kao insajderski obavještajni rad Predraga Šukovića. U međuvremenu, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja je u izvještaju koji je podnio marta ove godine upisao da posjeduje 98.500 eura ušteđevine i 10.000 akciaj ZIF Euro fonda. Što će reći da policisjki posao – iako težak i opasan - ponekad zna i da se isplati.

Specijalni biznis specijalnog načelnika Predraga Šukovića

Feđa Smatlik i Zoran Ljiljanić, brat i suprug zamjenice gradonačelnika Podgorice Nađe Ljiljanić privatno su obezbjeđivali Jakova Milatovića u predsjedničkoj kampanji 2023. godine – saznaje Portal ETV iz više izvora. Kako ističu naši izvori, Ljiljanić i Smatlik bili su povremeno angažovani za obezbjeđivanje Milatovića i prije predsjedničke kampanje. &nbsp; Portal ETV juče je uputio pitanja kabinetu predsjednika Milatovića o radnom angažmanu Feđe Smatlika ali odgovor nijesmo dobili. Nađa Ljiljanić bila je na odborničkoj listi Jakova Milatovića u nedavnoj kampanji za lokalne izbore u Podgorici. Sada je zamjenica gradonačelnika Podgorice i predsjednica Plivačkog i vaterpolo kluba ,,Budućnost“. U martu 2023. godine nakon nemilih scena na Cetinju uoči promocije predsjedničkog kandidata &nbsp;Pokreta „ Evropa sada“ u pratnji Milatovića bilo je i višestruko kažnjavano lice - Zoran Ljiljanić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik "> <figcaption>PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako je svojevremeno izvijestila ,,Antena M”, pozivajući se na podatke iz registra kaznene evidencije Ministarstva pravde, Ljiljanić je još od 1995. u sukobu sa zakonom. Izrečena mu je mjera pojačanog roditeljskog nadzora, zatim osuda za nanošenje teške tjelesne povrede i nedozvoljeno držanje oružja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba" data-rendition-name="original" width="1351" height="908" loading="lazy" alt="KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić"> <figcaption>KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Takođe, prema pisanju Antene M, septembra 2012. godine aktom tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića kazna zatvora Ljiljaniću je zamijenjena uslovnom osudom, pod uslovom da u roku od pet godina ne učini novo krivično djelo. Ipak, Ljiljanić je uhapšen 2017. godine u naselju Tološi zbog nedozvoljenog držanja oružja. Policija je i protiv Feđe Smatlika 2018. godine podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je godinu ranije zaplio dva vozila bivšem policijskom inspektoru Mrđanu Kovačeviću. Tada je zvanično saopšteno iz te institucije da se Smatliku stavlja na teret krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, kao i da je on nedostupan organima gonjenja, te da je za njim raspisana potjernica. Juče je objavljena informacija da je član u novom Nadzornom odboru FK Budućnosti i Smatlik. Portal ETV je objavio tu informaciju navodeći detalje iz zvaničnog saopštenja Uprave policije ali je uslijedilo reagovanje Ljiljanić. Ona je pokušala da skrene pažnju sa činjenice o partijskom i rodbiskom zapošljavanju pa je posegla za plasiranjem nesitina.&nbsp; U saopštenju je navela da njen brat nije osuđivan i da se protiv njega ne vodi krivični postupak. To niti jednom riječu nije navedenom u tekstu našeg medija već je zlonamjernim reagovanjem pokušala da isfabrikuje aferu. Međutim, nije objasnila što je preporučilo njenog brata za članstvo u novom Nadzornom odboru FK Budućnost. No, nije ovo jedina funkcija koju je dobio Feđa Smatlik, danas je portal Standard objavio da je imenovan i za savjetnika direktora Parking servisa Podgorica. &nbsp; Očigledno je da je Smatlik brzopotezno napredovao i za dva dana dobio dvije pozicije. Da li je riječ o nepotizmu ili meritokratiji neka javnost zaključi. Ljiljanić je 14. juna 2024. godine nakon prekinutog sastanka odbornika Pokreta Evropa sad i Pokreta za Podgoricu koji je bio organizovan zbog prevazilaženja krize vlasti u Glavnom gradu kazala da joj je drago da „građani čuju da oni neće izabrati fotelje i da će izabrati najpošteniji način a to su izbori“. Ipak, riječ je bila o predizbornom obećanju. Ljiljanić danas sa istim žarom brani svoju i fotelje svoga brata.

Smatlik obezbjeđivao Milatovića tokom kampanje, sad imenovan za savjetnika direktora Parking servisa

Glavni grad saopštio je da je Fudbalski klub Budućnost danas dobio novi Nadzorni odbor koji čine Boško Kovačević, Danilo Šaranović, Vesna Brajović, Stevan Popović i Feđa Smatlik.
Na konstitutivnoj sjednici Nadzornog odbora za predsjednika Nadzornog odbora i predsjednika kluba izabran je Boško Kovačević.
U saopštenju Glavnog grada ističe se biografija Kovačevića, ali ne i članova Nadzornog odbora. Jedan od njih - Feđa Smatlik ima krivični dosije.
Policija je 2018. godine saopštila da je Feđa Smatlik osumnjičen da u julu 2017. zapalio dva dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića.
Smatlik se, kako su tada saopštili iz policije, sumnjičio da je počinio ktivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Požar koji je podmetnuo na dva vozila Kovačevića se prošio i na tri vozila koja su bila parkirana u blizini.
Smatlik je nekoliko mjeseci bio van Crne Gore, odnosno bio je nedostupan nadležnim organima zbog čega je za njim bila raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.

U Nadzornom odboru FK Budućnost i Feđa Smatlik koji se teretio za paljenje vozila bivšeg policijskog inspektora

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Carine od 25 odsto na automobilske djelove stupile na snagu

DPS Zeta: Hljeba i velikosrpskih igara dok Zeta propada

Mrkić: Da im je Kovačević ponudio funkcije, opozicija bi ga podržala kao što su dio nekadašnjeg DF-a u Budvi

Međunarodni dan babica: Nevidljivi heroji svih porodica

Kako male evropske zemlje regulišu dvojno državljanstvo

PRATITE TVe UŽIVO