Evropski saveznici pokušavaju da povrate svoj neiskorišćeni novac od USAID-a

Tri evropske zemlje obezbijedile su milione dolara koje su Sjedinjene Američke Države trebalo da iskoriste za pomoć siromašnim državama. Zatim su na vlast došli administracija Donalda Trampa i tim Ilona Maska zadužen za smanjenje državnih troškova.

Vladini zvaničnici iz Švedske, Norveške i Holandije izjavili su za Associated Press da je ukupno 15 miliona dolara, koliko su uložili u zajedničke projekte međunarodnog razvoja, mjesecima zarobljeno u budžetu Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Nakon što je republikanska administracija, uz Maskov tim za efikasnost vlade, drastično smanjila finansiranje USAID-a i obustavila većinu njegovih programa, evropske zemlje su zatražile pojašnjenje – da li će njihov novac biti iskorišćen za predviđene projekte ili će im biti vraćen.

Odgovor nisu dobili.

- Zabrinuti smo, naročito jer želimo da naše partnerske organizacije budu kompenzirane za trud koji su uložili u ove programe - rekla je Julija Lindholm, portparolka Švedske agencije za međunarodni razvoj.

Prava suma možda je i veća. Zvaničnici upoznati sa situacijom, koji nisu ovlašćeni za javne izjave, navode da su i druge strane vlade imale sredstva u USAID-u namijenjena za različite projekte međunarodne pomoći u trenutku kada je Tramp 20. januara naredio zamrzavanje finansiranja.

Ova zabrinutost ukazuje na stepen neizvjesnosti nakon što je nova administracija naglo ukinula inostranu pomoć i obustavila humanitarne i razvojne projekte, dovodeći u pitanje finansijsku pouzdanost Vašingtona. Takođe, dodatno pogoršavaju odnose sa saveznicima dok Tramp sprovodi radikalnu reviziju američke spoljne politike.

Stejt department i USAID nisu odmah odgovorili na pitanja o tome koliko je novca stranih vlada ostalo neiskorišćeno i neraspoređeno u zajedničkim razvojnim programima, niti da li administracija planira bilo kakve mjere u vezi sa tim sredstvima.

Zabrinutost američkih saveznika

Švedska, Norveška i Holandija bile su partneri USAID-u u programu Voda i energija za hranu (WE4F), koji pomaže farmerima i drugim proizvođačima u siromašnim zemljama da razviju inovativne metode proizvodnje hrane uz smanjenu potrošnju vode i ekološki prihvatljive izvore energije.

- Najvažnije je to što zbog američkog neraspoređivanja ili vraćanja savezničkih doacija, trpe šest miliona najsiromašnijih i najugroženijih farmera u svijetu, koji zavise od tehnologija za proizvodnju hrane i sopstvenu sigurnost - navela je Lindholm u izjavi za AP.

Već su i druge odluke administracije zabrinule tradicionalne saveznike. Tramp je doveo u pitanje obavezivanje SAD na odbrambeni savez NATO-a, ponovio određene stavove Rusije o ratu u Ukrajini i uveo carine Evropskoj uniji, Kanadi i drugim partnerima.

SAD kao nepouzdan finansijski partner

Nepovjerenje u američku pouzdanost kao finansijskog partnera odražava se i u sudskim sporovima zbog naglog otkazivanja ugovora koje je, prema riječima državnog sekretara Marka Rubija, zahvatilo čak 83 odsto USAID projekata, dovodeći mnoge organizacije do zatvaranja i otpuštanja radnika.

Podržavajući tužbu zaposlenih u federalnim agencijama, bivši ministri odbrane Čak Hejgel i Vilijam Peri, te bivši direktor CIA Majkl Hejden i još preko deset visokih američkih zvaničnika, optužili su administraciju za kršenje finansijskih propisa i „uništavanje kredibiliteta Sjedinjenih Država kao pouzdanog partnera“.

- Otkazivanje ugovora šalje poruku da ova administracija ne poštuje važeće finansijske propise na koje se oslanja svaka kompanija koja posluje sa Sjedinjenim Državama - naveli su bivši zvaničnici.

U drugom sudskom postupku, advokati nevladinih organizacija i preduzeća koja potražuju isplate od USAID-a tvrde da su banke zbog finansijskog haosa prestale da pružaju standardne oblike kreditiranja poslovnim partnerima ove američke agencije.

Od Hladnog rata do danas, argument u korist razvojnih programa bio je da stabilizacija siromašnih zemalja smanjuje izbjegličke tokove i konflikte.

Međutim, Tramp i Mask kritikuju USAID-ovu pomoć inostranstvu, nazivajući je „prevarom i gubitkom novca“, dok administracija razmatra drastično sužavanje razvojnih aktivnosti, usmjeravajući ih prvenstveno na suzbijanje kineskog uticaja i unapređenje američke trgovine.

Pokušaji povraćaja sredstava od Trampove administracije

Zabrinuti zbog blokade finansiranja, Švedska, Norveška i Holandija su najprije pokušale putem e-mailova da dobiju odgovor od USAID-a o sudbini svog novca.

Pošto nisu dobili odgovor, dvije od tri zemlje su zaprijetile da će obavijestiti medije o nestalim sredstvima, otkriva zvaničnik upoznat sa situacijom.

Pod pritiskom sudskih odluka, administracija je počela da isplaćuje oko dvije milijarde dolara obaveza USAID-a koje su postojale u trenutku kada je Tramp naredio zamrzavanje finansiranja na dan inauguracije.

Međutim, prisilni odmori i otkazi eliminisali su većinu zaposlenih u USAID-ovom sjedištu – uključujući one koji su upravljali programima i koji bi trebalo da prate iznose i obračunavaju povrat sredstava stranim vladama.

Švedska razvojna agencija procjenjuje da ukupno 12 miliona dolara, uključujući 5,1 milion dolara za WE4F, i dalje stoji neiskorišćeno na USAID-ovim računima – novac koji nije stigao do korisnika u Africi, Aziji i na Bliskom istoku, niti je vraćen Švedskoj.

Norveška agencija za razvojnu saradnju izjavila je da od početka raspuštanja USAID-a nije dobila nikakve informacije o sudbini tranše od 1,4 miliona dolara namijenjene WE4F programu.

Holandsko Ministarstvo spoljnih poslova kontaktiralo je USAID sa zahtjevom za povrat dijela posljednje uplate od 1,6 miliona dolara koja nije distribuirana, ali još uvijek nije dobilo odgovor.