Finska najavila napuštanje sporazuma o minama i jačanje odbrane zbog prijetnji iz Rusije

Finska, članica NATO-a, planira da napusti globalnu konvenciju o zabrani protivpješadijskih mina i poveća izdvajanja za odbranu na najmanje tri odsto BDP-a do 2029. godine, kao odgovor na rastuću vojnu prijetnju iz Rusije, saopštila je vlada u utorak.
Poljska i baltičke zemlje Estonija, Letonija i Litvanija prošlog mjeseca su najavile povlačenje iz Otavske konvencije iz 1997. godine zbog prijetnji koje predstavlja susjedna Rusija.
Napuštanjem sporazuma, Finska, koja štiti najdužu NATO granicu sa Rusijom, mogla bi ponovo da počne sa skladištenjem protivpješadijskih mina kako bi ih imala na raspolaganju u slučaju potrebe.
Premijer Peteri Orpo saopštio je na konferenciji za medije da Finska trenutno ne osjeća neposrednu vojnu prijetnju, ali da Rusija predstavlja dugoročnu opasnost za cijelu Evropu.
- Povlačenje iz Otavske konvencije omogućiće nam da se pripremimo za promjene u bezbjednosnom okruženju na sveobuhvatniji način - rekao je Orpo.
Dodao je da će Finska izdvojiti dodatnih tri milijarde milijarde eura za odbranu, čime će vojna potrošnja porasti sa 2,41 odsto BDP-a u 2024. godini na 3 odsto BDP-a do 2029. godine.
Predsjednik Aleksandar Stub izjavio je na platformi X da je riječ o dijelu finskog doprinosa većoj evropskoj odgovornosti za sopstvenu odbranu.
Ove najave dolaze u trenutku kada bivši američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak na okončanje rata u Ukrajini, što izaziva rastuću zabrinutost u Poljskoj i baltičkim državama da bi Rusija mogla obnoviti naoružanje i usmjeriti prijetnje ka njima.
Finska se pridružila NATO vojnom savezu 2023. godine, čime je prekinula decenije vojne neutralnosti nakon ruske invazije na Ukrajinu, što je izazvalo prijetnje Moskve „kontramjerama“.
NUŽNO SREDSTVO ODVRAĆANJA
Finska je počela razmatrati povlačenje iz Otavskog sporazuma prošlog novembra, kada je njen vojni komandant izjavio da bi to pitanje trebalo otvoriti zbog ruske upotrebe mina u Ukrajini.
- Finska će koristiti mine na odgovoran način, ali to je sredstvo odvraćanja koje nam je potrebno - rekla je ministarka poljoprivrede i šumarstva Sari Esajah novinarima u utorak.
Protivpješadijske mine dizajnirane su da budu skrivene u zemlji i da se automatski aktiviraju kada neko stane na njih ili im priđe.
Finska je nakon 2012. godine uništila preko milion protivpješadijskih mina, čime je postala posljednja država EU koja je potpisala Otavsku konvenciju, koju je ratifikovalo ili joj pristupilo više od 160 zemalja – ali ne i Rusija.
Sporazum iz 1997. godine bio je jedan od niza međunarodnih ugovora zaključenih nakon Hladnog rata u cilju globalnog razoružanja. Kampanja protiv mina te godine dobila je Nobelovu nagradu za mir.
Mine su usmrtile ili osakatile desetine hiljada civila širom svijeta, mnoge od njih dugo nakon završetka sukoba.
Za izlazak iz konvencije biće potrebna saglasnost finskog parlamenta, ali se očekuje da će prijedlog biti usvojen s obzirom na široku podršku među vladinim i opozicionim partijama.