Grlić Radman u Dejtonu ukazao da su Hrvatima u BiH usrkaćena osnovna prava

Hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman na zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Dejtonu u američkoj saveznoj državi Ohajo upozorio je da su prava Hrvata u BiH ugrožena zbog njihove diskriminacije u izbornom procesu.

On je pozvao na otklanjanje te anomalije kako bi se odnosi u BiH stabilizovali, prenosi Hrvatska radio televizja (HRT).

Grlić Radman bio je među govornicima na otvaranju višednevnog zasedanja parlamentarne skupštine NATO-a sinoć koje je dječlimično posvećeno 30. godišnjici sporazuma iz 1995. godine potpisanog upravo u Dejtonu i kojim je okončan troipolgodišnji rat u BiH, prenosi Danas.rs.

Radman je odvojeno posle sastanka sa zamjenikom američkog državnog sekretara u Dejtnou Kristoferom Landauom saopštio da su SAD i Hrvatska saglasne da je potrebno očuvati ustavnu ravnotežu u BiH i da se bez pune i jednake zastuljenosti svih triju konstitutivnih naroda tamo ne može postiči trajni mir i stabilnost.

U svom je govoru na sinoćnjem skupu podsjetio kako je Hrvatska bila među prvima koji su priznali BiH kao nezavisnu i suverenu državu, pružila joj je podršku u borbi protiv velikosrpske agresije te pružila utočište za više od milion izbjeglica i prognanika.

Hrvatska je, kazao je Grlić Radman, svojim angažovanjem pomogla preokrenuti tok rata u BiH što je na kraju i dovelo do mirovnih pregovora i potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ukazujući da Dejtonski sporazum nikad ne bi dogodio bez Hrvatske.

Hrvatski ministar je takođe istakao da mir uspostavljen 1995. godine nije donio očekivanu stabilnost niti pomirenje u BiH koja se sada suočava s izazovima separatizma ali i unitarizma koji izazivaju stalne krize.

Upozorio je kako su građanski i unitaristički model uređenja BiH samo karike za prevlast političke dominacije većinskog naroda.

Model federalizma označio je pravim odgovorom na izazove separatizma i unitarizma ali je poručio i da „intervencionistički eksperimenti“ neće donijeti dobro BiH jer ta zemlja i njeni lideri moraju sami postići dogovor i naći način kako održati osjetljivu ravnotežu između tri etničke zajednice.