Gutereš: Globalno zagrijavanje realnost, djelovati odmah da bi se izbjegla klimatska katastrofa

Globalna prosječna temperatura bila je 1,55 °C (sa marginom  nesigurnosti od ± 0,13 °C) iznad prosjeka 1850-1900, prema  konsolidovanoj analizi Svjetske meteorološke organizacije  šest skupova podataka. To znači da smo upravo svjedočili prvoj kalendarskoj godini sa globalnom srednjom temperaturom od više od 1,5°C iznad prosjeka 1850-1900, poručili su iz ove organizacije.

- Najnovija procjena Svjetske meteorološke organizacije (WMO) je jasna: globalno zagrijavanje je čvrsta činjenica. Prelazak granice od 1,5 stepeni u pojedinačnim godinama ne znači da je  dugoročni cilj postignut. To znači da se moramo još jače boriti da bismo  se vratili na pravi put. Rekordne temperature 2024. zahtijevaju hitne klimatske mjere već u 2025. godini. Još uvijek ima vremena da se izbjegne najgora klimatska katastrofa. Ali lideri moraju da djeluju sada- izjavio je danas Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pruža procjenu temperature na  osnovu više izvora podataka kako bi omogućila međunarodno praćenje klime  i pružila pouzdane informacije neophodne za proces pregovora o  klimatskim promjenama UN. Podaci se prikupljaju od Evropskog centra za  srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Japanske meteorološke agencije,  NASA-e, Nacionalne uprave za okeane i atmosferu SAD-a (NOAA), britanske  Meteorološke kancelarije u saradnji sa Klimatskim istraživačkim centrom  na Univerzitetu u Istočnoj Angliji (HadCRUT) i Berkeley Earth.

- Klimatska istorija se odvija pred našim očima. Nismo imali samo  jednu ili dvije rekordne godine, već cijeli niz od deset godina. To su  pratile katastrofalne i ekstremne vremenske prilike, porast nivoa mora i  topljenje leda, sve podstaknuto rekordnim nivoima emisije gasova sa  efektima staklene bašte uzrokovane ljudskim aktivnostima- rekla je  generalna sekretarka WMO Selest Saulo.

Saulo je naglasila da jedna pojedinačna godina sa prosječnim rastom od više od 1,5°C za godinu NE znači da nismo uspjeli da ispunimo dugoročne ciljeve Pariskog  sporazuma u pogledu temperature, koji se mjere decenijama a ne  pojedinačnim godinama. Međutim, kazala je ona, neophodno je priznati da svaki udio zagrijavanja od jednog stepena ima značaj. Bez obzira da li je na nivou  ispod ili iznad 1,5°C zagrijavanja, svako dodatno povećanje globalnog  zagrijavanja povećava uticaj na naše živote, ekonomije i našu planetu.

Objavljivanje svih šest skupova podataka o  temperaturama bilo je koordinirano među institucijama kako bi se naglasile vanredni uslovi kojima smo svjedočili tokom 2024. godine.

Odvojena  studija objavljena u časopisu "Advances in Atmospheric Sciences"  otkriva da je zagrijavanje okeana 2024. godine igralo ključnu ulogu u  rekordno visokim temperaturama. Okean je najtopliji ikada zabilježen od  strane čovjeka, ne samo na površini, već i u gornjih 2000 metara, prema  studiji koju je predvodio prof. Lijing Čeng sa Instituta za atmosfersku  fiziku Kineske akademije nauka. U izradi studije učestvovao je tim od 54 naučnika iz sedam zemalja i sa 31 instituta.

Oko 90% viška toplote nastale globalnim zagrijavanjem nalazi se u  okeanima, što čini toplotu okeana ključnim pokazateljem klimatskih  promjena. Od 2023. do 2024. godine, globalni porast toplote okeana u  gornjih 2000 metara iznosi 16 zetadžula (1021 džula), što je oko 140  puta veće od ukupne svjetske proizvodnje električne energije 2023. godine, prema studiji koja se temelji na podacima Instituta za  atmosfersku fiziku.

Institute of Atmospheric Physics (Chinese  Academy of Sciences) Svjetska meteorološka organizacija (WMO) će u svom  izvještaju "Stanje globalne klime 2024." koji će biti objavljen u martu  2025. godine, dati detaljne informacije o ključnim pokazateljima  klimatskih promjena, uključujući gasove koji izazivaju efekte staklkene  bašte, površinske temperature, toplotu okeana, porast nivoa mora,  povlačenje glečera i opseg morskog leda. Izvještaj će takođe sadržati  detalje o događajima visokog uticaja.