Iranski projektil pogodio glavnu bolnicu na jugu Izraela, desetine ranjenih

Iranski projektil pogodio je glavnu bolnicu na jugu Izraela rano jutros, ranivši više osoba i izazvavši „veliku štetu“, saopštila je ta zdravstvena ustanova. Izraelski mediji emitovali su snimke razbijenih prozora i gustog crnog dima.

Još jedan projektil pogodio je soliter i nekoliko stambenih zgrada na najmanje dvije lokacije u blizini Tel Aviva. Prema podacima izraelske hitne službe Magen David Adom, u napadima je ranjeno najmanje 40 ljudi.

U međuvremenu, Izrael je izveo napade na iranski postrojenje za tešku vodu u Araku, što predstavlja najnoviji udar na široko rasprostranjeni iranski nuklearni program, sedmog dana sukoba koji je započeo iznenadnim talasom izraelskih vazdušnih udara usmjerenih na vojne lokacije, visoke oficire i nuklearne naučnike.

Projektil pogodio glavnu bolnicu

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu osudio je napad na bolnicu i obećao odgovor, poručivši: „Izvući ćemo punu cijenu od tirana u Teheranu.“

Iran je ispalio stotine projektila i dronova na Izrael. Iako je većinu njih oborila izraelska višeslojna protivvazdušna odbrana, koja otkriva i presrijeće projektile upućene ka naseljenim mjestima i ključnoj infrastrukturi, izraelski zvaničnici priznaju da sistem nije savršen.

Projektil je pogodio Medicinski centar Soroka, koji ima više od 1.000 kreveta i pruža usluge za oko milion stanovnika juga Izraela.

Lokalni komandir policije, Haim Bublil, rekao je novinarima da je u napadu lakše povrijeđeno više osoba. Prema njegovim riječima, izbio je požar u šestospratnici koja je teško pristupačna, a spasioci još tragaju po raznim zgradama i prebacuju pacijente u sigurnije dijelove bolnice.

U saopštenju bolnice navodi se da je više dijelova medicinskog centra oštećeno, te da hitna služba zbrinjava veći broj lakših povreda. Bolnica je zatvorena za nove pacijente, osim u slučajevima životne ugroženosti.

Mnoge izraelske bolnice su tokom prethodne sedmice aktivirale vanredne planove, pretvarajući podzemne garaže u bolničke odjele i premještajući pacijente pod zemlju, naročito one na respiratorima ili teško pokretne.

„Nema opasnosti od zračenja“ nakon udara na reaktor

Izraelska vojska saopštila je da su njihovi borbeni avioni gađali postrojenje u Araku i zapečaćeno reaktorsko jezgro kako bi spriječili njegovu upotrebu za proizvodnju plutonijuma.

- Napad je bio usmjeren na komponentu namijenjenu za proizvodnju plutonijuma, kako bi se spriječilo ponovno osposobljavanje reaktora i njegova eventualna upotreba u razvoju nuklearnog oružja - navodi se u saopštenju izraelske vojske. U drugom saopštenju navedeno je da je napadnut još jedan objekat u blizini Natanca, koji je takođe povezan sa nuklearnim programom Irana.

Iranska državna televizija objavila je da „nema nikakve opasnosti od zračenja“ nakon napada na postrojenje u Araku. Reporter državne televizije, koji se javio uživo iz obližnjeg grada Hondab, izjavio je da je objekat evakuisan i da nije bilo štete po civilne objekte u okolini reaktora.

Izrael je ranije upozorio da će napasti postrojenje i pozvao građane da napuste to područje.

Iran već dugo tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopske prirode. Ipak, obogaćuje uranijum do nivoa od 60 odsto, što je tehnički mali korak do oružnog nivoa od 90 odsto. Iran je jedina država bez zvaničnog nuklearnog oružja koja obogaćuje uranijum do tog nivoa.

Sa druge strane, Izrael je jedina država na Bliskom istoku koja posjeduje nuklearno oružje, iako to nikada nije zvanično priznala.

Napadi su uslijedili dan nakon što je iranski vrhovni vođa odbacio poziv SAD na predaju i upozorio da bi bilo kakvo vojno uključivanje Amerikanaca nanijelo „nepopravljivu štetu njima samima“. Izrael je dan ranije ublažio neka ograničenja u svakodnevnom životu, sugerišući da se prijetnja od iranskih projektila smanjuje.

Do sada je izraelska kampanja već bila usmjerena na postrojenje za obogaćivanje u Natancu, radionice za centrifuge oko Teherana i nuklearni objekat u Isfahanu. U napadima su poginuli visoki generali i nuklearni naučnici.

Jedna organizacija za ljudska prava iz Vašingtona navodi da je u Iranu do sada ubijeno najmanje 639 osoba, među kojima 263 civila, a ranjeno preko 1.300 ljudi. Kao odgovor, Iran je ispalio oko 400 projektila i stotine dronova, usmrtivši najmanje 24 osobe u Izraelu i ranivši stotine.

Arak redizajniran da ublaži zabrinutost zbog nuklearnog naoružanja

Reaktor na tešku vodu u Araku nalazi se 250 kilometara jugozapadno od Teherana.

Teška voda se koristi za hlađenje nuklearnih reaktora, ali proizvodi plutonijum kao nusproizvod, koji se može upotrijebiti za pravljenje nuklearnog oružja. Time bi Iran imao još jedan put ka bombi, osim obogaćenog uranijuma, ako bi odlučio da se upusti u razvoj oružja.

Iran je 2015. godine, u okviru nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama, pristao da redizajnira to postrojenje kako bi otklonio zabrinutosti u vezi s proliferacijom oružja.

Reaktor je ponovo postao sporna tačka nakon što je predsjednik Donald Tramp 2018. godine povukao SAD iz sporazuma. Ali Akbar Salehi, visoki iranski nuklearni zvaničnik, izjavio je 2019. da je Teheran nabavio dodatne dijelove kako bi zamijenio one dijelove reaktora u koje je pod međunarodnim nadzorom bio izliven beton, kako bi se učinio nefunkcionalnim.

Napadom na ovo postrojenje Izrael je, kako se čini, ponovo izrazio zabrinutost da bi ono moglo biti obnovljeno i korišćeno za proizvodnju plutonijuma.

- Napad je bio usmjeren na komponentu za proizvodnju plutonijuma, kako bi se spriječila obnova reaktora i njegova potencijalna upotreba za razvoj nuklearnog oružja - ponovila je izraelska vojska u saopštenju.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), nadzorno tijelo Ujedinjenih nacija za nuklearna pitanja, pozvala je Izrael da ne izvodi napade na iranska nuklearna postrojenja. IAEA inspektori su navodno posljednji put posjetili Arak 14. maja.

Zbog ograničenja koje je Iran uveo inspektorima, IAEA je saopštila da je izgubila „kontinuitet znanja“ o proizvodnji teške vode u Iranu – što znači da više ne može sa sigurnošću potvrditi obim iranske proizvodnje i zaliha.

U okviru sporazuma iz 2015. Iran je pristao da prodaje višak teške vode Zapadu kako bi ostao u skladu s odredbama dogovora. Čak su i SAD otkupile oko 32 tone teške vode u jednoj transakciji vrijednoj preko osam miliona dolara – što je bilo predmet kritika protivnika sporazuma.