Izrael najavio plan za ponovno zauzimanje grada Gaze

Izrael je u petak rano ujutro saopštio da planira da preuzme kontrolu nad gradom Gaza, što predstavlja novu eskalaciju 22-mjesečnog rata sa Hamasom. Odluka je donijeta nakon kasnonoćnog sastanka najviših zvaničnika, uprkos sve snažnijim međunarodnim pozivima za okončanje rata i protestima mnogih građana Izraela koji strahuju za preostale taoce koje drži Hamas.

Vazdušna i kopnena ofanziva Izraela već je usmrtila desetine hiljada ljudi u Pojasu Gaze, raselila većinu stanovništva, razorila ogromne dijelove teritorije i gurnula region na ivicu gladi. Još jedna velika kopnena operacija gotovo sigurno bi dodatno pogoršala humanitarnu katastrofu.

Premijer Benjamin Netanjahu prethodno je u intervjuu za Fox News izložio ambiciozniji plan, rekavši da Izrael namjerava da preuzme kontrolu nad čitavom Gazom. Trenutno izraelske snage drže oko tri četvrtine opustošene teritorije.

Konačna odluka, donijeta nakon višesatnog zasijedanja Savjeta za bezbjednost Izraela, ne ide toliko daleko, i moguće je da djelimično ima za cilj da izvrši pritisak na Hamas da prihvati prekid vatre pod izraelskim uslovima.

Odluka može takođe odražavati rezerve najvišeg izraelskog generala, koji je, prema navodima izraelskih medija, upozorio da bi takva operacija ugrozila preostalih dvadesetak živih talaca koje Hamas drži, kao i dodatno opteretila vojsku nakon gotovo dvije godine ratovanja u regionu.

- Vojska će se pripremiti za preuzimanje kontrole nad gradom Gaza, uz obezbjeđivanje humanitarne pomoći civilnom stanovništvu izvan zona sukoba - saopštila je Netanjahuova kancelarija nakon sastanka.

Ništa nije ostalo da se zauzme

Izrael je više puta bombardovao grad Gazu i sprovodio operacije u različitim kvartovima, ali se borbe u tim zonama stalno obnavljaju jer se militanti ponovo organizuju. Danas je Gaza City jedan od rijetkih dijelova Pojasa Gaze koji još nije pretvoren u izraelsku tampon zonu ili stavljen pod naredbu o evakuaciji.

Nova velika operacija mogla bi raseliti desetine hiljada ljudi i dodatno otežati isporuku hrane stanovništvu pogođenom glađu.

Nije poznato koliko ljudi trenutno živi u gradu, koji je prije rata bio najveći u Gazi. Stotine hiljada ljudi napustilo je Gaza City po izbijanju sukoba, ali se mnogi vratili tokom kratkog primirja početkom godine.

Stanovnici Gaze već su očekivali novo pogoršanje situacije i prije donošenja odluke, a lokalne bolnice su saopštile da je najmanje 42 osobe ubijene u izraelskim napadima i pucnjavi u četvrtak.

- Ništa nije ostalo da se zauzme. Gaze više nema - kazala je Majsa el-Hejla, koja trenutno boravi u kampu za raseljene.

Ne želimo da je zadržimo

Na pitanje novinara Fox Newsa, pred sjednicu Savjeta za bezbjednost, da li Izrael namjerava da preuzme kontrolu nad čitavom Gazom, Netanjahu je odgovorio: „Namjeravamo, kako bismo osigurali našu bezbjednost i uklonili Hamas odatle“.

- Ne želimo da je zadržimo. Želimo da uspostavimo bezbjednosni pojas. Želimo da je predamo arapskim snagama koje će je upravljati kako treba – bez prijetnji po nas, a u korist stanovnika Gaze - rekao je Netanjahu u intervjuu.

Na zatvorenom sastanku izraelskog Savjeta za bezbjednost, načelnik Generalštaba izraelske vojske general Ejal Zamir navodno je upozorio da bi okupacija Gaze ugrozila taoce i dodatno iscrpila vojsku nakon gotovo dvije godine ratovanja, navode izraelski mediji.

Militanti koje predvodi Hamas su 7. oktobra 2023. godine oteli 251 osobu i ubili oko 1.200 ljudi, što je izazvalo početak rata. Većina talaca je oslobođena tokom primirja i razmjena, ali oko 50 ih je i dalje u Gazi, a Izrael vjeruje da je oko 20 njih još uvijek živo.

U četvrtak je skoro dvadeset članova porodica talaca isplovilo iz južnog Izraela ka pomorskoj granici sa Gazom, odakle su preko razglasa emitovali poruke.

Jehuda Koen, otac izraelskog vojnika Nimroda Koena, koji je među taocima, izjavio je sa broda da Netanjahu produžava rat kako bi zadovoljio ekstremiste iz svoje vladajuće koalicije. Saveznici iz krajnje desnice žele da eskaliraju rat, presele većinu stanovnika Gaze u druge zemlje i ponovo uspostave jevrejska naselja koja su povučena 2005. godine.

- Netanjahu radi samo za sebe - rekao je Koen.

U ofanzivi izraelske vojske ubijeno je više od 61.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje ne navodi koliko je među poginulima boraca, a koliko civila. Ministarstvo funkcioniše u okviru Hamasove uprave, ali je osoblje medicinsko.

Ujedinjene nacije i nezavisni stručnjaci smatraju podatke Ministarstva najpouzdanijim izvorom o broju žrtava. Izrael osporava ove brojke, ali ne iznosi svoje.

Od 42 poginule osobe u četvrtak, najmanje 13 je ubijeno u pokušaju da dođe do pomoći u izraelskoj vojnoj zoni na jugu Gaze, gdje konvoje Ujedinjenih nacija često presreću očajni ljudi i pljačkaši. Još dvoje ubijeno je na prilazima lokacijama koje vodi Gaza Humanitarna Fondacija (GHF), američki izvođač radova, saopštila je bolnica Naser, koja je primila tijela.

GHF je negirala da je bilo nasilja na njenim lokacijama tog dana. Izraelska vojska nije odmah komentarisala. Zona, poznata kao koridor Morag, nedostupna je nezavisnim medijima.

Stotine ljudi je poginulo posljednjih sedmica pokušavajući da dođu do GHF lokacija ili u haotičnim scenama oko konvoja UN-a, koje često preplave gladni ljudi. Kancelarija UN-a za ljudska prava, svjedoci i ljekari navode da izraelske snage redovno otvaraju vatru na gomile još od maja, kada je ukinuta dvomjesečna potpuna blokada.

Izrael tvrdi da ispaljuje samo hice upozorenja. GHF kaže da njegovi naoružani čuvari koriste biber sprej ili pucaju u vazduh kako bi spriječili smrtonosne stampede.

Kritike na račun Izraela i GHF-a

Ljekari bez granica (MSF) objavili su oštar izvještaj u kojem osuđuju sistem distribucije pomoći koji vodi GHF. „Ovo nije pomoć. Ovo je organizovano ubijanje“, navodi se.

MSF upravlja s dvije zdravstvene ustanove u blizini GHF lokacija na jugu Gaze i saopštio je da su u periodu od 7. juna do 20. jula liječili 1.380 povrijeđenih ljudi, među kojima je 28 preminulo prije dolaska. Najmanje 147 je zadobilo prostrelne rane – među njima i 41 dijete.

MSF navodi i da su stotine ljudi povrijeđene u fizičkim sukobima tokom pokušaja da dođu do hrane, a više pacijenata imalo je ozbiljno oštećene oči usljed upotrebe biber spreja iz neposredne blizine. Organizacija ističe da su njihovi pacijenti samo mali dio ukupnog broja žrtava povezanih sa GHF-om.

- Nivo haosa, nasilja i lošeg upravljanja na GHF lokacijama predstavlja ili krajnju neodgovornost, ili svjesno kreiranu zamku smrti - navodi se u izvještaju.

GHF je optužbe ocijenio kao „lažne i sramne“, optuživši MSF da učestvuje u „kampanji dezinformacija“ koju, kako tvrde, sprovodi Hamas.

SAD i Izrael su pomogli uspostavljanje GHF-a kao alternative UN-ovom sistemu distribucije pomoći, optužujući Hamas da prisvaja donacije. UN to poriče i optužuje GHF da primorava Palestince da rizikuju živote zbog hrane i time doprinosi daljoj masovnoj dislokaciji.