<article>Lideri 26 država obavezali su se da će učestvovati u poslijeratnim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron, navodeći da će podrška Sjedinjenih Američkih Država (SAD) planu biti finalizovana narednih dana.Makron je to kazao nakon sastanka sastanka zapadnih saveznika Ukrajine sa predsjednikom te države Volodimirom Zelenskim, u Jelisejskoj palati u Parizu.Lideri država su razgovarali o bezbjednosnim garancijama za ratom razorenu zemlju, koje bi stupile na snagu nakon eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom, prenosi Radio Slobodna Evropa.Navodi se da je nakon razgovora uslijedila i video konferencija s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.Makron je rekao da se 26 zemalja "obavezalo da rasporedi trupe kao snage bezbjednosti u Ukrajini ili da budu prisutne na kopnu, moru ili u vazduhu".Prema njegovim riječima, snage neće biti raspoređene na prvoj liniji fronta, već u područjima o kojima tek treba da se donese odluka."U narednim danima ćemo finalizirati američku podršku ovim bezbjednosnim garancijama. SAD, kao što sam rekao, bile su uključene u sve faze procesa", rekao je Makron.SAD se još nijesu obavezale na jasnu poslijeratnu ulogu, a učešće Vašingtona smatra se ključnim za podršku naporima saveznika.Zelenski je, govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s Makronom, rekao da će, čim SAD odobre nacrt dokumenta, biti preduzeti dalji koraci."Važno je da su SAD uz nas. Danas smo razgovarali s Trampom. Puno mu hvala na angažmanu", rekao je Zelenski.</article>

Lideri 26 država obavezali su se da će učestvovati u poslijeratnim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron, navodeći da će podrška Sjedinjenih Američkih Država (SAD) planu biti finalizovana narednih dana.
Makron je to kazao nakon sastanka sastanka zapadnih saveznika Ukrajine sa predsjednikom te države Volodimirom Zelenskim, u Jelisejskoj palati u Parizu.
Lideri država su razgovarali o bezbjednosnim garancijama za ratom razorenu zemlju, koje bi stupile na snagu nakon eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Navodi se da je nakon razgovora uslijedila i video konferencija s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Makron je rekao da se 26 zemalja "obavezalo da rasporedi trupe kao snage bezbjednosti u Ukrajini ili da budu prisutne na kopnu, moru ili u vazduhu".
Prema njegovim riječima, snage neće biti raspoređene na prvoj liniji fronta, već u područjima o kojima tek treba da se donese odluka.
"U narednim danima ćemo finalizirati američku podršku ovim bezbjednosnim garancijama. SAD, kao što sam rekao, bile su uključene u sve faze procesa", rekao je Makron.
SAD se još nijesu obavezale na jasnu poslijeratnu ulogu, a učešće Vašingtona smatra se ključnim za podršku naporima saveznika.
Zelenski je, govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s Makronom, rekao da će, čim SAD odobre nacrt dokumenta, biti preduzeti dalji koraci.
"Važno je da su SAD uz nas. Danas smo razgovarali s Trampom. Puno mu hvala na angažmanu", rekao je Zelenski.

Portal ETV

Makron dolazi na sastanak sa predsjednikom Donaldom Trampom i predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, u ponedjeljak, 18. avgusta 2025, na južnom trijemu Bijele kuće u Vašingtonu..

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Makron: Bezbjednosne garancije za Ukrajinu biće dogovorene sa SAD narednih dana

Zemljotres jačine 6,2 stepena pogodio je danas jugoistočni Avganistan, saopštio je Njemački centar za geonauke. Ovo je treći potres u istom regionu od nedjelje, kada je jedan od najsmrtonosnijih zemljotresa u posljednjim godinama usmrtio više od 2.200 ljudi.
Portparol zdravstvenog odjeljenja u provinciji Nangarhar, Nakibulah Rahimi, kazao je da je epicentar bio u udaljenom okrugu Šiva, blizu granice s Pakistanom, uz prve izvještaje o šteti u oblasti Barkaškot, iako se podaci još prikupljaju.
Potres, na dubini od 10 kilometara, uslijedio je nakon ranijih zemljotresa koji su sravnili sela u provincijama Kunar i Nangarhar, ostavili desetine hiljada ljudi bez krova nad glavom i ranili više od 3.600 osoba.
Preživjeli su ostali bez skloništa dok humanitarne organizacije upozoravaju na oskudne resurse. Ujedinjene nacije i druge agencije ukazale su na kritičnu potrebu za hranom, medicinskom opremom i privremenim smještajem.
Spasioci su u četvrtak izvlačili tijela iz ruševina kuća sravnjenih u zemljotresima, dok je potvrđeni broj žrtava premašio 2.200. Beskućnici su suočeni s neizvjesnom budućnošću, uz upozorenja međunarodnih organizacija da resursa ponestaje.
Pretrage u pogođenim planinskim predjelima na istoku nastavljene su, saopštila je talibanska administracija, objavivši novi bilans od 2.205 poginulih i najmanje 3.640 povrijeđenih.
„Sve što smo imali – nestalo je“, rekao je Aalem Džan, čija je kuća u najteže pogođenoj provinciji Kunar sravnjena do temelja.
„Jedino što nam je ostalo su ove stvari na nama“, dodao je Džan, sjedeći sa porodicom pod drvećem, dok su im preostale stvari bile naslagane pored.
Prvi zemljotres jačine 6 stepeni, jedan od najsmrtonosnijih u Avganistanu posljednjih godina, pogodio je u nedjelju na dubini od 10 kilometara, nanoseći ogromnu štetu u provincijama Kunar i Nangarhar.
Drugi potres, jačine 5,5, pogodio je u utorak, izazvavši paniku i prekid spasilačkih operacija jer je pokrenuo odrone kamenja i presjekao puteve ka udaljenim selima.
Vlasti navode da je uništeno više od 6.700 domova. Ujedinjene nacije upozorile su da broj žrtava može rasti, jer su mnogi još zatrpani pod ruševinama dok vrijeme za preživjele ističe.
Humanitarne potrebe su „ogromne i brzo rastu“, saopštila je Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.
„Do 84.000 ljudi pogođeno je direktno ili indirektno, uz hiljade raseljenih“, navodi se u prvim procjenama.
Prema organizaciji Islamska pomoć širom svijeta (sa sjedištem u Britaniji), u nekim od najteže pogođenih sela u provinciji Kunar, dvoje od troje ljudi je poginulo ili ranjeno, dok je 98% objekata uništeno ili oštećeno.
Preživjeli, očajnički tražeći članove porodica, prekopavali su ruševine, nosili tijela na pletenim nosilima i kopali grobove krampovima dok su čekali pomoć.
Snimci pokazuju kamione natovarene džakovima brašna i ljude sa lopatama kako putuju ka zabačenim selima na višim padinama. Vlasti su, gdje helikopteri nijesu mogli da slete, iz vazduha iskrcale desetine komandosa.
Avganistan je sklon smrtonosnim zemljotresima, posebno u planinskom lancu Hindukuš, gdje se sudaraju indijska i evroazijska tektonska ploča.
Kako su kuće uglavnom građene od suve opeke, kamena i drveta, mnoge porodice radije ostaju na otvorenom nego da se vraćaju u domove dok se potresi ponavljaju.
„Kuće su pružale malo zaštite od zemljotresa, a tlo je dodatno oslabilo nakon višednevnih obilnih kiša“, navodi Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova.
Resursi za spasilačke i pomoćne akcije su oskudni u ovoj južnoazijskoj zemlji od 42 miliona stanovnika, iscrpljenoj ratovima, siromaštvom i padom međunarodne pomoći, dok surova klima predstavlja dodatni izazov.
Smanjenje finansiranja međunarodne pomoći tokom mandata bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, uz frustracije donatora zbog restriktivne politike talibana prema ženama i njihovih ograničenja za humanitarne radnike, dodatno je pogoršalo izolaciju Avganistana.
Svjetska zdravstvena organizacija ukazala je na manjak od tri miliona dolara u finansiranju, ističući da je od presudne važnosti održati dotok lijekova, kompleta za traumu i osnovnih potrepština uz sve veću potražnju.
Svjetski program za hranu UN ima sredstva i zalihe da podrži preživjele još samo četiri nedjelje, kazao je za Rojters u srijedu šef misije, Džon Ajlief.
Jakopo Karidi iz Norveškog savjeta za izbjeglice pozvao je donatore da, osim hitne pomoći, obezbijede i dugoročnu podršku Avganistancima, kako bi imali šansu za budućnost izvan stalnih kriza.
„Ovaj zemljotres treba da bude jasno upozorenje: Avganistan ne smije biti ostavljen da se sam nosi sa jednom krizom za drugom“, poručio je Karidi.
&nbsp;

Treći zemljotres pogodio jugoistočni Avganistan nakon serije koja je odnijela više od 2.200 života

Učenici i nastavnici Srednje škole TUPŠ iz Bjelovara masovno su se razboljeli tokom ekskurzije u Crnoj Gori, a prema riječima jednog roditelja, simptomi su uključivali proliv, vrtoglavicu, bolove u stomaku, povraćanje, visoku temperaturu i opštu malaksalost.
Kako tvrdi roditelj za Jutarnji list, djeca su se razboljela u ponedjeljak nakon obroka u jednom hotelu u Budvi, zbog čega se sumnja na trovanje hranom.
– Kada se stanje pogoršalo, nastavnica je taksijima prevozila djecu u Dom zdravlja Budva, gdje im je utvrđeno da imaju proliv i sumnju na infekciju. Prepisani su im lijekovi za temperaturu i želudac, ali su se u hotel vraćali pješice, a lijekove kupovali sami u apoteci i plaćali ih 25 eura – ispričao je roditelj jednog učenika.
Prema njegovim riječima, djeca su već narednog dana primila infuziju, a nakon pojave simptoma hotelska kuhinja je zatvorena i izvršena je inspekcija. Isti roditelj je kritikovao odluku nastavnice i agencije da se ekskurzija nastavi do kraja, iako su učenici bili lošeg zdravstvenog stanja.
Direktor škole TUPŠ Bjelovar, Dalibor Vukalović, potvrdio je da su djeca i nastavnici drugog dana boravka u Budvi dobili simptome i potražili ljekarsku pomoć. – Nakon dva dana stanje se smirilo. Od 25 učenika, koliko znam, samo jedno dijete još ima temperaturu. Nalazi bi trebalo da budu gotovi sjutra – kazao je Vukalović.
On je dodao da ga nijedan roditelj nije kontaktirao, osim jednog koji se obratio medijima i institucijama. – Škola nije direktno uključena u organizaciju ekskurzija, već roditelji potpisuju ugovor sa agencijom. Mi pomažemo samo u logistici – pojasnio je direktor.
Generalni konzulat Republike Hrvatske u Crnoj Gori iz Kotora potvrdio je da je pomogao učenicima i nastavnicima, a za dodatne informacije uputio je na hrvatska ministarstva obrazovanja i vanjskih i evropskih poslova. Odgovori se očekuju narednih dana.

Hrvatski srednjoškolci se otrovali hranom na ekskurziji u Budvi

Ne podiže se spomenik Pavlu Đurišiću sa ciljem da Pavla rehabilituju, izbrišu njegove zločine, koji su neupitni, spomenik se podiže tako da bi se rehabilitovala kompletna ideologija iz 1941.godine pa na ovamo, na kojoj oni baziraju kompletno političko djelovanje - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, politikolog Alek Barović.
Prva scena koja se vidjela 30.avgusta 2020.godine uveče, prisjeća se Barović, je automobil na ulicama Podgorice sa crnom četničkom zastavom, mrtvačkom glavom i ukrštenim kostima.
- Ispred podgoričkog hrama pjevana je pjesma koja je bila moto tog litijaškog pokreta „Da se srpski barjak vije od Prizrena do Rumije“. Na taj način su pobjednici željeli da stave do znanja ,,e sad je počelo naše i sad ćemo mi da prekrojimo ono što se dosad dešavalo, a što u nama budi negativne emocije”. Oni su došli sa pričom da kreiraju neku novu istoriju, neku novu prošlost, a što ih je mučilo i što u njima budi loše emocije će da izbrišu - rekao je Barović.
Kaže da je to ideja i koncept koji stoji iza događaja u Gornjem Zaostru, postavljanja spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću.&nbsp;
- Ne dižu oni spomenik Pavlu Đurišiću, sa ciljem da Pavla rehabilituju, izbrišu njegove zločine, koji su neupitni, spomenik se diže tako da bi se rehabilitovala kompletna ideologija iz 1941.godine pa na ovamo, na kojoj oni baziraju kompletno političko djelovanje. Pavle je izabran zato što predstavlja najveći simbol četništva tokom rata, ne samo zato što je najveći zločinac, nego zato što predstavlja tu ideologiju i nemoguće je rehabilitovati četništvo a da se prije toga ne rehabilituje Pavle, kao neko ko je ultimativni predstavnik svega toga - istakao je Barović.
Premještanje spomenika Pavlu Đurišiću iz crkve u crkvu, smatra Barović, je još dokaza je Srpska crkva u Crnoj Gori nedodirljiva.&nbsp;
- Organi crnogorske države ne mogu, ne smiju i nemaju namjeru da se suprotstave Srpskoj crkvi i njenim odlukama, tako smo imali tu priliku i da se bronzani spomenik šeta, prvo je bio u Gornjem Zaostru, pa u crkvi, pa u Beranama, a ne znamo gdje je noćas - zaključio je Barović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvTbxpH2QMgI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Barović: Organi crnogorske države ne mogu, ne smiju i nemaju namjeru da se suprotstave Srpskoj crkvi i njenim odlukama

U Crnoj Gori će u petak i subotu preovladavati pretežno sunčano vrijeme, uz povremenu slabiju ili umjerenu oblačnost, pokazuju podaci Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Sjutra se na sjeveru tokom jutra ili prijepodneva očekuje povećana niska oblačnost ili magla po kotlinama i duž riječnih tokova. Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnje temperature kretaće se od 7 do 21, a najviše dnevne od 23 do 33 stepena. U Podgorici će biti sunčano, sa temperaturom do 32 stepena.
U subotu, 6. septembra, očekuje se slično vrijeme – pretežno sunčano uz slabu do umjerenu oblačnost. Na sjeveru, tokom jutra, ponegdje je moguća kratkotrajna magla ili povećana niska oblačnost.&nbsp;
Vjetar uglavnom slab do umjeren i promjenljiv, dok će u noćnim satima povremeno biti umjeren do pojačan sjeverni. Jutarnje temperature iznosiće od 9 do 21, a najviše dnevne od 22 do 33 stepena. U Podgorici će maksimalna dnevna temperatura ponovo dostići oko 32 stepena.

Pretežno sunčano u naredna dva dana, do 33 stepena

Ismet Krkanović iz Tuzi optužio je policijskog službenika Čedomira Boškovića za, kako navodi, višegodišnji lični progon i zloupotrebu službenog položaja. Tvrdi da mu je Bošković 2023. oduzeo oružje koje je legalno posjedovao, a da mu oružje nije vraćeno ni dvije godine kasnije.&nbsp;
Navodi u izjavi za Portal ETV i da je Bošković od 2023. dao više različtih iskaza o događaju, pa Krkanović traži hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i apeluje na predstavnike političkih partija koje zastupaju manjinske narode da se uključe i zaštite građane od, kako kaže, nacionalno i vjerski motivisanog postupanja.
U izjavi za Portal ETV, &nbsp;Krkanović navodi da je sve počelo 27. avgusta 2023. godine.
- Tog jutra, dok sam sa prijateljem krenuo u lov svojim vozilom, zaustavili su me pripadnici Uprave policije, bez znaka "stop" i bez uniformi. Postupanje je bilo krajnje neprofesionalno, a na inicijativu službenika Čedomira Boškovića priveden sam u Centar bezbjednosti. Obaviješten je i javni tužilac, ali nije imao osnova da podigne bilo kakvu prijavu protiv mene – jer sam posjedovao legalnu sačmaricu B kategorije na svoje ime, važeću lovnu dozvolu i jer je tog dana bio lovni dan - kaže Krkanović.
Uprkos tome, tvrdi on, službenik Bošković je pokušao da ga “nagovori da mu prijavljuje ko i kada ide u lov”. Nakon što je to odbio, uslijedila je, kako navodi, represija – oduzimanje oružja i izmjene iskaza koje su uslijedile nakon podnošenja žalbe putem advokata.
- Bošković je više puta mijenjao svoj iskaz. Prvo je tvrdio da sam htio da upotrijebim oružje prema policiji. Drugi put je rekao da navodno nije bio lovni dan. Treći put da je moja puška bila "varlica" čiji se pucanj čuo kilometrima. A u četvrtom iskazu otišao je najdalje – označivši mene kao osobu koja "sjedi sa bezbjednosno interesantnim licima" - navodi on.&nbsp;
Krkanović ističe da su sve te tvrdnje dokumentovane i međusobno kontradiktorne, a da je Upravni sud već poništio spornu odluku i vratio predmet na prvostepeni postupak. Ipak, navodi, Bošković nastavlja da mijenja iskaze i vodi ličnu kampanju protiv njega.
- Dvije godine sam ćutao, vjerujući da će pravda prevladati i da će mi biti vraćeno moje legalno oružje. To se nije desilo. Zbog toga sada javno tražim da se protiv službenika Čedomira Boškovića hitno pokrene disciplinski postupak. Ne tražim nikakvu privilegiju – tražim da se ispita kako je moguće da jedan policijski službenik toliko puta mijenja izjave i pri tome nanosi štetu meni, ali i drugim građanima. Jer, moj slučaj nije usamljen – u Tuzima ima još ljudi koji su doživjeli sličnu nepravdu od istog službenika - kazao je u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
U svom obraćanju, Krkanović jasno poručuje da poštuje zakon i da nikada nije imao veze sa kriminalnim strukturama.
- Nikada nijesam sjedio sa kriminalcima, niti bio povezan sa bilo kakvim bezbjednosno interesantnim osobama. Te neistine su teška uvreda, ne samo za mene, već i za moju porodicu. Ja sam čovjek koji je čitav život radio i živio pošteno. Moja porodica je generacijama poznata po čestitosti. Idem putem mog rahmetli đeda, oca i stričeva – putem poštenja i dostojanstva - kazao je Krkanović.
Na kraju, Krkanović šalje jasan apel vrhu vlasti: "Zato se obraćam premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije – zaštitite me od nacionalno i vjerski obojenog progona. Moj dosije je čist. Nemam šta da krijem. Neću dozvoliti da me bilo ko nepravedno obilježi i ponizi.”

Ismet Krkanović iz Tuzi optužuje policajca Boškovića za višegodišnji progon: Neću da ćutim više – tražim pravdu

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Najava septembarske rekonstrukcije Vlade izazvala je mali tihi rat različitih grupacija unutar vlasti. Ali i veliki pritisak na premijera Milojka Spajića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i prijete da će uzdrmati koaliciju na vlasti ukoliko Spajić se bude oslobodio usluga i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić"> <figcaption>BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, ekipa Bečića i Bogdanovića pokušava da nađe saveznika unutar parlamentarne većine da se rekonstrukcija Vlade svede na minimalne, kozmetičke promjene. Izvori iz vladajuće koalicije ističu da je Spajić donekle uzdržan, strahujući da bi kadrovske promjene mogle prilično da destibilizuju odnose unutar parlamentarne većine. &nbsp; Ipak, rekonstrukcije će biti i sada se već kristališu neki kandidati za vrh policije. &nbsp; KANDIDAT PAVIĆEVIĆ I FAKULTET U MLADENOVCU Poput Vladana Pavićevića, koji je po volji ljudi iz bivšeg Demokrastkog fronta, preciznije iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević"> <figcaption>REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U više crnogorskih medija dovodila se u pitanje validnost Pavićevićeve diplome sa fakulteta u Mladenovcu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedini fakultet u Mladenovcu bio je Fakultet za poslovno industrijski menadžment, a web stranica je posljednji put ažurirana upravo te godine linkom za aplikaciju na konkurs za upis za 2014/2015 i informacijom da je iznos školarine 1.200 eura. Na tom fakultetu je iste godine doktorsku disertaciju, za koju se kasnije saznalo da je falsifikat, odbranio i sadašnji gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić. &nbsp; Na istoj adresi od tada je Poslovni i pravni fakultet Univerziteta Union Nikola Tesla za koji su vezane brojne afere, među kojima je i hapšenje 17 osoba 2021. godine zbog falsifikovanja diplom i trgovine uticajem. Diplome su prodavane za 2000 do 6000 eura a navodno je glavni distributer bio vođa kriminalne grupe Veljko Belivuk. &nbsp; &nbsp;Klijenti su bili brojni policajci, biznismeni, ali i političari. &nbsp; &nbsp;Univerzitet je aprila 2022. izgubio akreditaciju. &nbsp; &nbsp;MUKE ZA BEČIĆA I BOGDANOVIĆA &nbsp;Koliko je realna mogućnost da Pavićević dođe na neku od značajnijih funkcija u policiji, za sada nije izvjesno, ali je u Bečićevoj stranci burno i na pominjanje njegovog imena. &nbsp; Inače, od ranije postoji netrpeljivost između Demokrata i &nbsp;Pavićevića. Oktobra 2021. godine Pavićević je direktno optužio Demokratsku Crnu Goru i lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića da su upropastili aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. To mu ekipa oko Bečića i Bogdanovića nije zaboravila. &nbsp; Ali se, ipak, nijesu suprotstavili Pavićevićevom povremeno angažmanu u Upravi policije. &nbsp; Početkom 2022. godine Pavićević je bio angažovan – uz obrazloženje, citiramo – ,,da ima određena iskustva i znanja” kao ekspert po ugovoru o djelu u Ministarstvu unutrašnjih poslova dok je ministar bio Sergej Sekulović. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Pavićević je nedavno zapošljen po ugovoru o radu u sektoru za borbu protiv kriminala za koje nije potrebno javno oglašavanje. &nbsp;Ta radna mjesta u Upravi policije u sistematizaciji su označena i proglašena tajnim i nijesu dostupna da se na njih konkuriše svim crnogorskim građanim. Ta radna mjesta se popunjavaju isključivo za jačanje kapaciteta u sprovođenju kriminalistih i prikrivenih istraga, mjera nadzora i opservacije, obavještajno-analitičkih poslova i poslova zaštite svjedoka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić"> <figcaption>PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić</figcaption> </figure>  I TERZIĆ ,,NA TAPETU” &nbsp; Osim Pavićevića, još se pominju neka imena za postavljenja na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; Prije svega Nikola Terzić, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Nakon što je 11. decembra 2023. godine smijenjen sa te pozicije, zapošljen je u Odjeljenju unutrašnje kontrole. &nbsp; Informacije iz diplomatskog kora ukazuju da bivši premijer Dritan Abazović, ali i pojedini ljudi iz aktuelne Spajićeve Vlade, lobiraju kod stranaca da preporuče crnogorskim vlastima Nikolu Terzića za neku od rukovodećih funkcija u bezbjednosnosm sektoru. &nbsp; Isti izvori govore da je i aktuelni čelnik Uprave policije Nikaola Terzić potegao političke veze da ostane na sadašnjoj poziciji i da je već okrenuo leđa doskorašnjem prijatelju i savezniku an poslu, ministru Danilu Šaranoviću. &nbsp; SPAJIĆ NA POTEZU Nije u pitanju samo borba za čelnu poziciji Uprave policije, već i za neka druga rukovodeća mjesta. &nbsp; &nbsp;Kako je Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja, &nbsp;najavio da bi uskoro mogao da privremeno pauzira od aktivnosti, dio pritiska za popunu mjesta se preselio i na glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića koji je neposredni pretpostavljeni šefu Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; Brojni su pritisci i za smjenu Gorana Jokića, načelnika regionalnog policisjkog scentra ,,Centar”, ali njega čvrsto podržavaju direktno Andrija Mandić i Milan Knežević pa se računa da mu je zagarantovan opstanak na sadašnjoj poziciji. &nbsp; Više izvora u bezbjednosnom sektoru je istaklo da se iza kulisa odigrava velika kadrovska igra u očekivanju da će premijer Milojko Spajić uskoro posegnuti za rezovima u izvršnoj vlasti. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, osim ambasadora uticajnih zapadnih zemalja, premijeru Spajiću se rekonstrukcija sugeriše i iz vrha Pokreta Evropa sad, od ljudi zabrinutih za pad rejtinga stranke dok Spajić tihuje. Podrška promjenama dolazi i od prijatelja koji niejsu stranački angažovani, poput Ivice Janovića čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji ima veoma dobre kontakte i sa susjedima i kolegama iz država EU. &nbsp; No, premijer Milojko Spajić za sada – mudro ćuti. Da li će, kako to ponekad radi, sve presjeći u jednom danu i javno obznaniti rekonstrukciju svog kabineta? Ili je sadašnja šutnja znak premijerovog straha da bi promjene mogle da budu lančane i da politički kovitlac uskoro dođe i do njega? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zakulisne kadrovske igre u vrhu bezbjednosnog sektora

Istraživanje M portala je pokazalo da firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, bilježi astronomski rast poslovnog prometa - od svega 18.997 eura u 2022. godini do čak 2 miliona i 860.249 eura u 2024. godini. Tokom posljednje dvije godine firma je postala vlasnik vrijednih nekretnina na Svetom Stefanu i u Nikšiću. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je 28. avgusta ove godine odluku kojom je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice izabrana firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug Šaranovićeve partijske koleginice i poslanice Demokrata, Anđele Vojinović. Potvrda o braku izvršnog direktora kompanije i poslanice Demokrata je imovinski karton Anđele Vojinović koji se nalazi u bazi Agencije za sprječavanje korupcije, a u kojem je navedeno da je Pavle izvršni direktor „Gold Security DOO“, sa platom od 1500 eura u 2024. godini. Kada bude realizovana ova javna nabavka, u kasu kompanije na čijem je čelu suprug Anđele Vojinović sliće se 120.000 eura od jednog posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b" data-rendition-name="original" width="1280" height="1589" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Više izvora M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdi da je tender namješten upravo za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama. Kompanija na čijem je čelu suprug poslanice Demokrata bila je jedina prijavljena na tenderu.&nbsp; Ugovori i sa opštinama Herceg Novi i Nikšić I dok se Demokrate, uključujući ministra Šaranovića i poslanicu Vojinović, besprizorno razračunavaju sa medijima, nevladinim sektorom, advokatima... optužujući ih redom da su svi plaćenici kriminalnih klanova, „Gold Security DOO“ iz Nikšića „slaže“ ugovore sa insitucijama na čijem su čelu Demokrate. Tako je Pavle Vojinović kao izvršni direktor kompanije 9. septembra prošle godine potpisao ugovor sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe Demokratom, za vršenje usluge fizičko-tehničke zaštite zgrade Opštine Herceg Novi. Od tog ugovora „Gold Security DOO“ godišnje zarađuje gotovo 70.000 eura. Sličan ugovor Vojinović je 26. juna ove godine potpisao i sa predsjednikom Opštine Nikšić, Markom Kovačevićem, a vrijednost ugovora na godišnjem nivou je 60.621 euro.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1" data-rendition-name="original" width="1268" height="1595" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae" data-rendition-name="original" width="1280" height="1600" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  <h3>Astronomski rast firme od ulaska Demokrata u izvršnu vlast</h3> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d" data-rendition-name="original" width="819" height="293" loading="lazy" alt="poslovanje"> </figure>  <h3>Placevi na Svetom Stefanu, poslovni prostori u Nikšiću</h3> „Gold Security DOO“ ne uvećava drastično samo poslovne prihode, već i vlasništvo nad nekretninama. Budvanski katastar je 1. septembra ove godine uknjižio kupovinu građevinske parcele od 241 metar kvadratni u katastarskoj opštini Sveti Stefan, a pravo sukorišćenja imaju „Gold Security DOO“ i Marija Perović. Istovremeno, katastar bilježi da je „Gold Security DOO“ kupovinom dobio pravo korišćenja nekoliko voćnjaka 2. klase – jednog od svega dva kvadratna metra, drugog od 40, trećeg od 17 kvadratnih metara, četvtog od 78 kvadratnih metara i petog od 44 kvadratna metra. Sva kupljena zemlja ukupne površine 422 kvadratna metra nalazi se na veoma atraktivnoj lokaciji iznad hotela „Maestral“ na Pržnu u neposrednoj blizini Svetog Stefana. Kompanija „Gold Security DOO“ je 2024. godine postala vlasnik nekoliko nekretnina i u Nikšiću. Posjedovni listovi pokazuju da su sve nekretnine u Nikšiću u svojini „Gold Security DOO“ u obimu 1/1, a ima ih ukupno šest. Dvije nekretnine, poslovni prostori, nalaze se u Ulici Alekse Backovića i stečene su kupovinom. Jedan poslovni prostor se nalazi u prizemlju i ima površinu od 87 kvadratnih metara, a drugi koji se vodi kao „poslovni prostor u vanprivredi“ ima površinu od 62 kvadratna metra. U nikšićkoj Staroj varoši „Gold Security DOO“ je kupila četiri nekretnine – dva nestambena prostora po 37 kvadratnih metara i dva poslovna prostora od 54 i 36 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801" data-rendition-name="original" width="969" height="586" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4" data-rendition-name="original" width="1002" height="559" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090" data-rendition-name="original" width="943" height="500" loading="lazy" alt="list nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf" data-rendition-name="original" width="942" height="524" loading="lazy" alt="LN"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2" data-rendition-name="original" width="1014" height="1128" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20" data-rendition-name="original" width="1179" height="956" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>

Makron: Bezbjednosne garancije za Ukrajinu biće dogovorene sa SAD narednih dana

Treći zemljotres pogodio jugoistočni Avganistan nakon serije koja je odnijela više od 2.200 života

Hrvatski srednjoškolci se otrovali hranom na ekskurziji u Budvi

Barović: Organi crnogorske države ne mogu, ne smiju i nemaju namjeru da se suprotstave Srpskoj crkvi i njenim odlukama

Pretežno sunčano u naredna dva dana, do 33 stepena

PRATITE TVe UŽIVO