Iran je podnio tužbu Međunarodnom sudu pravde u Hagu protiv Švedske, Ukrajine, Kanade i Velike Britanije, javlja Sviden herald.
Tužba Irana Međunarodnom sudu pravde u Hagu je podnijeta je nakon tužbe protiv Teherana, koju su te zemlje prošle jeseni podnijele sudu zbog obaranja ukrajinskog civilnog aviona 2020. godine, u kojem je poginulo 176 ljudi, uključujući 17 državljana Švedske.
Ukrajinski avion „boing 737“ oboren je 2020. godine ubrzo po uzlijetanju sa aerodroma u Teheranu.
Svih 176 osoba koliko se nalazilo u avionu je poginulo.
Avion je oborila, greškom, iranska protivvazdušna odbrana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Iran podnio tužbu sudu protiv Švedske, Ukrajine, Kanade i Britanije

Ustavni sud Litvanije proglasio je danas zabranu homoseksualih građanskih zajednica kao neustavnu.
- Odredbe Građanskog zakonika koji dozvoljavaju samo savez između muškarca i žene su u suprotnosti sa ustavnim principom vladavine prava - rekao je predsjednik Ustavnog suda Gintaras Goda u odluci suda.
Sud je dodao da postojeće predrasude u društvu ne mogu poslužiti kao opravdanje za ograničavanje osnovnih prava građana.
Istraživanje koje je 2022. godine sproveo popularni novinski sajt Delfi pokazalo je da gotovo polovina litvanskih ispitanika podržava legalizaciju homoseksualnih građanskih zajednica.
Sljedeće godine, anketa Evrobarometra je pokazala da 39 odsto Litvanaca vjeruje da bi istopolni brakovi trebalo da budu legalni širom Evrope, u odnosu na 30 odsto u 2019. godine.
Litvanski premijer Gintautas Paluckas rekao je poslije sudske odluke da je sada na parlamentu da legalizuje građanske zajednice.
- Parlament je slobodan da odlučuje kako će sprovesti sudsku ulogu - rekao je Paluckas novinarima.
Nekoliko uzastopnih saziva parlamenta u Litvaniji pokušalo je bez uspjeha da legalizuje istopolne građanske zajednice u novijoj istoriji zemlje, koja ima veliku većinu katoličkih vjernika.
Posljednji pokušaj bio je tokom koalicione vlade predvođene konzervativcima između 2020. i 2024. godine.
U to vrijeme, prijedlog zakona o građanskim zajednicama je prošao kroz parlament, ali vlada nije uspjela da prikupi dovoljno podrške i zakon nije stavljen na konačno glasanje.
Vlada je potom predmet uputila Ustavnom sudu.

Ustavni sud Litvanije proglasio neustavnom zabranu homoseksualnih građanskih zajednica

Američka vojska saopštila je večeras da je u bombardovanju "uništila" naftnu luku Ras Isa pod kontrolom jemenskih pobunjenika Hutija, na čije položaje Vašington posljednjih mjesec dana gotovo svakodnevno pojačava napade.
- Cilj ovih napada bio je da se gađaju ekonomski izvori moći Hutija - navodi se u saopštenju bliskoistočne komande američke vojske (CENTCOM).
SAD su preduzele ove korake uništavanje luke kako bi eliminisale taj izvor ilegalnog prihoda „terorista Huti koje podržava Iran“, dodaje se u saopštenju.
Ubrzo poslije početka rata u Pojasu Gaze, izazvanog napadom palestinskog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, jemenski pobunjenici Huti, koji imaju podršku Irana i izražavaju solidarnost sa Palestincima, sproveli su desetine raketnih napada na Izrael i na Crvenom moru.
Ti napadi su prestali sa primirjem koje je stupilo na snagu 19. januara, ali Huti, koji su preuzeli odgovornost za nastavak napada na Izrael, obećali su da će ih ponovo intenzivirati, sve dok Izrael nastavlja sa napadima na Pojas Gaze.

Vojska SAD tvrdi da je uništila naftnu luku jemenskih pobunjenika Huti

Palestinska protagonistkinja dokumentarnog filma, koji će premijerno biti prikazan u paralelnoj sekciji na Filmskom festivalu u Kanu, stradala je u izraelskom vazdušnom napadu na Pojas Gaze.
Fatma Hasona i devetoro njenih rođaka poginuli su kada je njihova porodična kuća pogođena u sjevernom obalnom području u ranim jutarnjim satima u srijedu, saopštili su danas medicinski izvori u Pojasu Gaze.
Izraelska vojska je, odgovarajući na upit, navela da je cilj napada bio pripadnik lokalne brigade Hamasa. Vojska je istakla da je preduzela mjere kako bi zaštitila civile i koristila precizno oružje.
Izraelska vojska isprva nije komentarisala žrtve napada na grad Gazu, a informacije se nisu mogle nezavisno provjeriti.
Hasuna je bila junakinja dokumentarnog filma "Stavi dušu na ruku i kreni" (Put Your Soul on Your Hand and Walk), koji će biti prikazan u maju u programu "ACID", paralelnoj sekciji Filmskog festivala u Kanu.
Film iranske rediteljke Sepideh Farsi temelji se na video razgovorima između nje i Fatme Hasone. Cilj filma je prikazati život i patnju ljudi u Pojasu Gaze tokom rata. Hasona, koja je radila kao fotoreporterka, ubijena je dan nakon što je objavljeno koji će se dokumentarci prikazati u Kanu.

U Gazi poginula junakinja filma koji će biti prikazan na Kanskom festivalu

Moldavski poslanici odlučili su da sljedeći parlamentarni izbori budu održani 28. septembra, što je test za krhku demokratiju podijeljenu između proevropskih i proruskih snaga, javlja servis Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Na sjednici održavnoj 17. aprila odluku o održavanju izbora podržalo je 57 poslanika, dok su 32 bila uzdržana.
Očekuje se da će se prozapadna partija PAS predsjednice države Maje Sandu suočiti sa snažnim izazovom višepartijske koalicije koju predvodi njen rival Aleksandr Stojanoglo.
Bivša zvaničnica Svjetske banke, obrazovana na Univerzitetu Harvard, ostvarila je tijesnu pobjedu nad Stojanoglom na predsjedničkim izborima krajem prošle godine.
Nekadašnji glavni tužilac Stojanoglo predvodiće koaliciju koja kaže da želi da poboljša veze sa Rusijom istovremeno zadržavajući zapadnu orijentaciju.
Uoči odluke parlamenta, Sandu je poručila da je zemlja posvećena održavanju fer izbora, dodajući da Moldavci moraju "odlučiti o budućnosti zemlje" i da pravosudni sistem mora "kažnjavati one koji se bave kupovinom glasova ili prisilom".
Moldavija - jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja - obezbijedila je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji 2022. godine i otvorila pregovore o pridruživanju prošle godine nakon što je stala uz svog susjeda Ukrajinu nakon ruske invazije i i pridružila se evropskim sankcija protiv Moskve.

Moldavija ide na izbore 28. septembra: Borba između pro-EU i proruskog tabora

SAD i Ukrajina će u četvrtak, 24. aprila, potpisati sporazum o mineralima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.
- Imamo sporazum o mineralima - rekao je Tramp.
Američki ministar finansija Skot Besent pojasnio je da će sporazum biti potpisan sljedećeg četvrtka.
Predsjednik SAD insistirao je na sklapanju sporazuma o mineralima sa Ukrajinom radi daljeg pružanja vojne pomoći Kijevu i kao nadoknadu za pomoć koju je Vašington do sada poslao.
Tramp kaže da "nije najveći fan" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali da ga ne krivi za rat iako smatra da "nije obavio najbolji posao", prenosi Srna.

Tramp najavio potpisivanje sporazuma o mineralima sa Ukrajinom

U nesreći koja se dogodila u blizini Napulja prilikom pada kabine žičare poginule su tri osobe.
Nesreća se dogodila na planini Monte Faito, oko 45 kilometara jugoistočno od italijanskog grada Napulja.
Spasioci i vatrogasci su kazali da je troje ljudi poginulo, jedna osoba je teško povrijeđena, dok se jedna smatra nestalom, prenosi Hina.
Predsjednik preduzeća za javni prevoz EAV koje upravlja žičarom, Umberto De Gregorio, kazao je da je žičara pala pri vrhu, prenosi Hina.
Mediji su prenijeli da je evakuisano 16 putnika.

Tragedija u Italiji: U padu kabine žičare poginulo troje ljudi

Najmanje šest osoba ranjeno je u masovnoj pucnjavi na Državnom univerzitetu Floride u četvrtak, prenosi CNN pozivajući se zvaničnike iz bolnice u kojoj se ranjeni nalaze.
Svih šest pacijenata ranjeno je iz vatrenog oružja, rekao je portparol Talahasi Memorijal bolnice.
Jedan od tih pacijenata je u kritičnom stanju, a petoro u teškom.
Kako prenosi CNN, pozivajući se na dva izvora u policiji, osumnjičeni se nalazi u pritvoru.

Masovna pucnjava na Univerzitetu Florida, najmanje šest ranjenih

Rusija priprema nove napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu prije i poslije pravoslavnog praznika Vaskrsa, rekao je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
- Znamo za šta se Rusija sprema. Sada, uoči Vaskrsa i nakon njega, mogući su novi ruski napadi - rekao je Zelenski na sastanku s energetskim zvaničnicima, pozivajući se na dojave ukrajinske obavještajne službe.
Zelenski je pohvalio rad energetskog osoblja za održavanje elektrodistributivne mreže u Ukrajini tokom zime uprkos kontinuiranim napadima, prenosi Anadolija.
Ministar energetike Ukrajine Herman Halušenko rekao je da je Rusija izvela 13 velikih napada bespilotnim letjelicama i projektilima na ukrajinski energetski sistem od početka 2024.godine, što je dovelo do nestanaka struje u cijeloj zemlji.
Djelimični prekid vatre zbog udara na energetsku infrastrukturu najavile su Rusija i Ukrajina nakon tehničkih razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u Rijadu krajem marta.
Međutim, zvaničnici obje zemlje od tada se međusobno optužuju za kršenje primirja.

Zelenski upozorio na moguće ruske napade na energetske ciljeve oko Vaskrsa

Buduća njemačka vlada ima velike planove oko obnove infrastrukture, za šta će joj biti potrebno mnogo građevinaca, ali u isto vrijeme ograničava useljavanje sa Zapadnog Balkana. Prva građevinska udruženja već se bune.
Buduća njemačka vlada Demohrišćana (CDU/CSU) i Socijaldemokrata (SPD) planira da u nadolazećim godinama uloži 500 milijardi eura u obnovu dotrajale infrastrukture: pruge, puteve i mostove. Istovremeno namjerava i da se okomi na drugi gorući problem, a to je nedostatak stanova u Njemačkoj.
Ali za te planove će, osim novca, biti potrebno i mnogo radnika – kvalifikovanih, ali i onih bez kvalifikacije. Upravo u tom sektoru je Pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je uvedeno 2016, proteklih godina pokrivalo potrebe njemačkog tržišta rada, jer za razliku od ostalih programa za useljavanje radne snage, Pravilo o Zapadnom Balkanu nije podrazumevalo kvalifikaciju, već samo radni ugovor njemačkog poslodavca. To je posebno građevinskoj industriji dozvoljavalo zapošljavanje nekvalifikovanih radnika koji su takođe deficitarni na njemačkom tržištu rada, piše Dojče vele.
<h2>Pogrešna i štetna odluka</h2>
Prošle godine je socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada, u jeku liberalizacije useljavanja, podigla i godišnju kvotu u sklopu Pravila o Zapadnom Balkanu s 25.000 na 50.000 radnih dozvola godišnje. Ali nova vlada, u svom koalicionom sporazumu od prošle nedjelje, ponovo je tu kvotu smanjila na 25.000 dozvola godišnje. Sada se mnogi poslodavci pitaju koji je razlog za to.
- Pravilo o Zapadnom Balkanu pokazalo se kao isprobani instrument pronalaženja radne snage i to bez pretjerane birokratije, što je inače rijetkost kada je riječ o imigraciji - kaže za list Štutgarter cajtung zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore Ahim Derks. Zato je odluka buduće vlade da opet prepolovi zapadnobalkansku kvotu, prema njegovom mišljenju, pogrešna.
Sličnog mišljenja je i Tim-Oliver Miler, direktor Centralnog saveza njemačke građevinske industrije. On je takođe za Štutgarter cajtung rekao da smanjenje godišnje kvote posebno pogađa građevinsku industriju.
- Značajan dio stranih radnika na njemačkim gradilištima dolazi upravo iz neke od zemalja bivše Jugoslavije. Sadašnja odluka o smanjenju tog kontingenta je iznenađujuća i štetna, i to posebno ako se uzmu u obzir planirani infrastrukturni projekti koji će povećati potražnju za radnom snagom - kaže Miler.
<h2>Zašto smanjivati kvote?</h2>
Smanjenje kontingenta neće pogoditi samo velike infrastrukturne projekte, već i stanogradnju, smatra Aksel Gedaško, direktor Krovnog udruženja stanogradnje (GdW).
- Ako se dotok radnika sa Zapadnog Balkana prepolovi, to bi moglo da pogorša nestašicu radne snage na gradilištima - smatra on.
Za razloge za smanjivanje kontingenta nema razumijevanja ni Jan Danenbring, iz Centralnog udruženja njemačkih zanatlija (ZDH).
- Savezna vlada nedavno je udvostručila tu kvotu, a sada je ponovo vraća, iako se okolnosti u poređenju s prošlom godinom nisu promijenile - kaže Danenbring, takođe za Štutgarter cajtung. I zaključuje: „Ako u oblasti stanogradnje želimo nešto da promijenimo, biće nam potreban svaki čovjek“.
Negativni komentari i nedostatak razumijevanja na odluku buduće vlade o Pravilu o Zapadnom Balkanu dolaze i iz redova stručnjaka za tržište rada. Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) smatra da vlada tim potezom „šalje pogrešan signal“. On ukazuje na to da je Pravilo o Zapadnom Balkanu do sada pokazalo kao uspješan mehanizam.
- 95 do 98 odsto onih koji su u Njemačku stigli u sklopu tog pravila su i u godini nakon dolaska u Njemačku zaposleni i uredno plaćaju doprinose - zaključuje Briker.

Njemačke građevinske firme se bune zbog kvota radnika sa Balkana: Ako se prepolove, pogoršaće se nestašica radne snage

U Crnoj Gori se danas očekuje prestanak padavina i postepeno razvedravanje.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, umjeren do jak južni vjetar tokom dana će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 15, najviša dnevna od deset do 21 stepen.

Danas postepeno razvedravanje, do 21 stepen

Fudbaleri Celja nijesu uspjeli da se plasiraju u polufinale Lige konferencija.
Celje je, nakon poraza u prvom meču (2:1), igralo u Firenci neriješeno 2:2.
Fiorentina će u polufinalu igrati sa Betisom, koji je na gostovanju Jagjeloniji u Poljskoj igrao 1:1.
Prvi duel u Sevilji dobio je 2:0.
U drugom polufinalu sastaće se Čelzi i Đurgarden.
Čelzi je u Londonu, u revanšu, poražen od Legije 2:1, ali je nastavak takmičenja izborio zahvaljujući pobjedi u Varšavi od 3:0.
Đurgarden je u Beču, nakon produžetka, slavio protiv Rapida 4:1.
Prvi duel u Stoholmu pripao je austrijskom timu (1:0).
Polufinalni mečevi na programu su 1. i 8. maja.

Celje zaustavljeno u četvrtfinalu

Demokratska narodna partija predložila je amandmane u Skupštini da je OK ako investitor iz UAE odluči da otme od građana neko zemljište, samo ako se ne otima zemljište vjerskih zajednica. Možemo očekivati gradnju na Buljarici, sa čim će crkva morati da bude saglasna, s obzirom na to da tamo ima zemljište. I onda dolazimo do glavnog pitanja - što oni dobijaju tačno zauzvrat? To može biti upravo vjeronauka… Uvođenje vjeronauke u škole bio bi opasan presedan. Djeca se ne uče nauci, koja ih uči kritičkom razmišljanju i stalnom propitivanju hipoteza i teorija, već se uče indoktrinaciji. To dalje ima cilj da se stvore dobri glasači Demokratskog fronta, dobri glasači Demokrata, dobri glasači PES-a, rekao je gostujući u informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E građanski aktivista, Dušan Pajović.
<h2>“Velika plaža ili velika laža”</h2>
Malo je reći tragikomična, kaže Pajović, opisujući situaciju u vezi sa sporazumom Vlade i UAE. Po Crnu Goru je, nažalost više tragična, nego komična. Pajović podsjeća da je sporazum sa UAE, koji je krvoni u odnosu na zakone u Crnoj Gori, izglasan u WhatsApp grupi Vlade, da nije dobro preved na engleski jezik, da postoje razlike u engleskoj i crnogorskoj verziji, te da ima gramatičkih, kao i grešaka u padežima. Situacija poprima nove razmjere, kada se uđe dublje u tematiku.
- Jasno je da se krenulo silom na sramotu, da se brže-bolje spremi ugovor, sve dogovori iza zatvorenih vrata. Niko nije ništa pitao ni Ulcinjane, ni Ulcinjanke, niti druge građane Crne Gore. Pritom, obvezani smo Arhuskom konvencijom (međunarodni sporazum kojim se utvrđuju prava u vezi sa životnom sredinom kao osnova za uključivanje građana u politike) da se moramo društveno i javno konsolidovati kada je riječ o zaštiti životne sredine, prije svih većih odluka. To se preskočilo. Niko nije pitao ni građane, ni civilni sektor… Brze odluke su sinonim za korupciju - kaže Pajović.
Smatra i da se društvo u Crnoj Gori do sada se nije srelo sa većom dozom netransparentnosti, a dodatno zabrinajva to što su i Agencija za sprječavanje korupcije i Agencija za zaštitu konkuretnosti bile sumnjičave prilikom analize sporazuma sa UAE.
- Očigledno je da se žuri. Očigledno je da već neki dogovori postoje i da Milojko Spajić, kao premijer, ne želi da remeti te planove… Premijer smatra da je sasvim u redu da se koristi procedurama kojima se zaobilaze zakoni, građani, stručnjaci, jer on misli da zna bolje od svih ostalih - kaže Psjović.
Na Spajićev naum u vezi sa Velikom plažom jasno je negodovala ulcinjska Skupština, kao i javnost na protestima u Ulcinju i Podgorici, a peticiju koalicije organizacija “Velika plaža ili velika laža”, koju predvodi Centar za zaštitu i proučavanje ptica, za desetak dana poptisalo je 11.000 ljudi.
- Sasvim je jasno da smo mi svi na jednoj strani, a premijer i određena grupa poslanika, na drugoj. Koji su njihovi interesi da investicija, koja je sumnjiva po svim nivoima i koja očigledno neće biti, kako i sam investitor kaže, u iznosu koji je premijer najavio, ostavljam građanima da presude - naglasio je Pajović.
<h2>Vjeronauka</h2>
Govoreći o ideji da se vjeronauka uvede u formalno obrazovanje, Pajović podsjeća da je aktulena Vlada nasljednica one koja je sastavljena u manastiru, što znači i da su ljudi u njoj podređeni crkvenim interesima. Od Srpske pravoslavne crkve očekuju i pomoć, i podršku.
- Upravo je Demokratska narodna partija predložila amandmane u Skupštini da je OK ako investitor iz UAE odluči da otme od građana neko zemljište, samo ako se ne otima zemljište vjerskih zajednica. Možemo očekivati gradnju na Buljarici, sa čim će crkva morati da bude saglasna, s obzirom na to da tamo ima zemljište. I onda dolazimo do glavnog pitanja - što oni dobijaju tačno zauzvrat? To može biti upravo vjeronauka, koja ovog puta (pred skupštinskim odborom) nije prošla. Nadam se da nikad i neće. Crna Gora, ipak, ima određeno građansko i komunističko naslijeđe… Uvođenje vjeronauke u škole bio bi opasan presedan. Djeca se ne uče nauci, koja ih uči kritičkom razmišljanju i stalnom propitivanju hipoteza i teorija, već se uče indoktrinaciji. To dalje ima cilj da se stvore dobri glasači Demokratskog fronta, dobri glasači Demokrata, dobri glasači PES-a - rekao je Pajović.
U Crnoj Gori dugoročno promišlja i planira, uvjeren je Pajović, jedino Srpska pravoslavna crkva što joj se itekako isplati, jer je indoktrinirala dobar dio društva.
- Čini mi se da će ovaj drugi dio društva da se suprostavi, što se konkretno djece tiče upravo je to, možda, crvena linija. Nije u pitanju predmet vjeronauke, nije u pitanju istorija religije, istorija mitologije, nego nešto sasvim drugo. Ta djeca ne bi učila o Epu o Gilgamešu, Talmudu, Kuranu, Bibliji, razvoju paganizma, razvoju hrišćanstva, već bi se stvorile jasne podjele na djecu koja su ateisti i djecu koja su vjernici, onda unutar djece koja su vjernici bile bi podjele na djecu koja su muslimani, djecu koja su pravoslavci, katolici. To je u sartu podjela, a ne pobjeda, kako kažu Demokrate, koje se sad bore za ovo – zaključio je Pajović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dfv-OdfREn9A&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajović: Situacija sa sporazumom Vlade i UAE tragikomična, krenulo se silom na sramotu

Skupština Crne Gore ipak će u utorak, nakon vaskršnjih praznika, raspravljati o sporazumima Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. To je saopštio premijer Milojko Spajić u nastavku sjednice Skupštine nešto prije dva sata ujutro.
Spajić je rekao da su on i ministarka javne uprave Majda Adžović bili danas u parlamentu za sva pitanja, iako ministarka nije odgovorila ni na jedno na kraju Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA9hOziGclXQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Bila je intenzivna dinamika, nijesmo čuli previše konstruktivnih mišljenja. Očekivali smo mnogo više dobrih ideja, mišljenja i savjeta. Nismo dobili to - ocijenio je Spajić.
Razumije, kako je rekao, da su ljudi umorni i istakao je da će rasprava biti nastavljena u utorak, ali bez njega.
- Razumijem da je počeo Veliki petak. Pozvan sam na Kolegijum da dam mišljenje, nije problem da se rasprava odloži za utorak. Nije "cukar u vodu". Nego smo htjeli da vas podstaknemo da malo radite za narod, malo dajte gasa za narod. Ja ću vas i te kako potaći - motor i idemo. Imao sam veliku želju da učestvujem u raspravi, da ništa ne ostane nerazjašnjeno. Ali biće tu koleginica ministarka da riješimo sve nedoumice, ali ih nije bilo puno. Jedina je bila brzina procesa, evo smo ga usporili i riješili smo sve vaše nedoumice - istakao je Spajić.
On je rekao da su večeras bila dva "fenomenalna intervju" sa arapskim investitorom Mohamedom Alabarom.
- Alabar je rekao da zavisno od projekta razmatra različite cifre. Rekao je da ne zna koliko će investirati, ali da su projekti u koje on ulaže od tri do 15 milijardi. On je rekao da bi za Crnu Goru minimalno bilo 2,5-3 milijarde. Nisam uopšte pominjao cifre od njega lično - kazao je Spajić.
Sporazum sa UAE, dodaje Spajić, podrazumijeva industriju, tekstilnu industriju, tehnologiju u oblasti bezbjednosti, telekomunikaciju, saradnju u oblasti vazduhoplovsta, infrastrukturu, razvoj i promociju nekretnina, trgovinu i promociju usluga, turizam i ugostiteljstvo, mala i srednja preduzeća, poljoprivredu, energetiku, obnovljive izbore energije...
- O ovome sam pričao da podrazumijeva 35 milijardi. Ovo je sporazum o kojem ćete se u utorak izjašnjavati. Vi se ne izjašnjavate ni o jednom projektu. Sve ove oblasti imaju potencijal minimum 35 milijardi... Mogućnosti su velike i zavise od nas - naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, obesmišljenja je "kampanja protiv ovog sporazuma".
- Svima je jasno da će on biti jedan od generatora ekonomskog rasta u narednom periodu. Znam da je opoziciji teško i da traže izgovor da ne glasaju za to - ocijenio je Spajić.
Kako je istakao, kad sporazumi budu izglasali razgovaraće se sa predstavnicima lokalnih samouprava.
- Lokalne uprave, dobrodošle! Želimo da pričamo sa vama, da budemo pravi predsatvnici lokalne samouprave, a ne kao pojedinci koji su se izblamirali pred čitavom javnošću. Dabogda mi niko ne bio takav kao pojedini predstavnici lokalnih samouprava. Ova Vlada će biti najbolji predstavnik svih lokalnih samouprava - dodao je Spajić.
<h2>Mandić: Sporazum će biti potvrđen onako kako treba</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić korigovao je izjavu premijera, navodeći da nije prisustvovao Kolegijumu predsjednika Skupštine, već sastanku parlamentarne većine.
- Tu sam inicirao prijedlog da nastavimo rad u utorak. Srećan put premijeru za Ameriku, a mi ćemo se snaći. Večeras nemamo sve poslanike parlamentarne većine, a u utorak ćemo biti tu svi do jednoga i sporazum će biti potvrđen onako kako treba od strane parlamentarne većine. Vidimo se u utorak u 11 sati - poručio je Mandić.
<h2>Sedam sati rasprave bez odgovora</h2>
Prethodno je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, nakon sedam sati rasprave, dao pozitivno mišljenje na prijedloge zakona o potvrđivanju dva sporazuma koje je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ruku za sporazume na kraju je podiglo sedam članova ovog skupštinskog tijela iz redova parlamentarne većine.&nbsp;
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) je poručeno da neće podržati sporazume, prije svega zbog netransparentnosti procesa, samog sadržaja dokumenata, ali i nedovoljne komunikacije sa javnošću.&nbsp;
Sa druge strane, premijer Milojko Spajić uvjerava da sporazumi sa UAE omogućavaju da država privuče i više od 35 milijardi eura, dok predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu smatra da su greške predsjednika Vlade kolosalne i da će ugroziti sve. Poručio je na kraju da će Spajića poslati u penziju uz poruku da u Singapuru prodaje ono što je sam zaradio.
Ministarka javnih radova Majda Adžović na kraju ja nije odgovorila ni na jedno pitanje koje je postavljeno tokom maratonske sjednice, ignorišući tako komentare i nedoumice koje su imali i predstavnici civilnog sektora koji su aktivno učestvovali na ovoj sjednici.
<h2>Odbijeni amandmani Čapunija</h2>
Takođe, Odbor za međunarodne odnose i iseljenike nije podržao sedam amandmana poslanika Albanske alijanse Ilira Čapunija na Prijedlog zakona o sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Amandmanima se traži da se projekti u crnogorskim opštinama mogu raditi samo uz saglasnost Skupštine te opštine, da plaže na ovim mjestima ostanu dostupne građanima bez naknade, da sporazum ne ukida ili ograničava sprovođenje tendera za korišćenje plaža, da se projekti mogu proglasiti javnim interesom samo u skladu sa domaćim zakonodavstvom...
Zahtijeva se i da se oduzimanje privatne imovine radi isključivo uz prethodnu pravičnu isplatu, kao i da država za sve projekte iz ovih ugovora traži mišljenje Evropske komisije o životnoj sredini, državnoj pomoći i javnim nabavkama.
Jednim amandmanom se traži da Vlada objavi kompletnu dokumentaciju, komunikaciju i informacije o realizaciji sporazuma sa UAE, i to kroz sedam dana od njegog prijema, osim tajnih dokumenata.

Rasprava i glasanje o sporazumima sa UAE u utorak, ali bez premijera; Spajić: Nije bilo previše konstruktivnih mišljenja

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.