<article>Palestinska protagonistkinja dokumentarnog filma, koji će premijerno biti prikazan u paralelnoj sekciji na Filmskom festivalu u Kanu, stradala je u izraelskom vazdušnom napadu na Pojas Gaze.Fatma Hasona i devetoro njenih rođaka poginuli su kada je njihova porodična kuća pogođena u sjevernom obalnom području u ranim jutarnjim satima u srijedu, saopštili su danas medicinski izvori u Pojasu Gaze.Izraelska vojska je, odgovarajući na upit, navela da je cilj napada bio pripadnik lokalne brigade Hamasa. Vojska je istakla da je preduzela mjere kako bi zaštitila civile i koristila precizno oružje.Izraelska vojska isprva nije komentarisala žrtve napada na grad Gazu, a informacije se nisu mogle nezavisno provjeriti.Hasuna je bila junakinja dokumentarnog filma "Stavi dušu na ruku i kreni" (Put Your Soul on Your Hand and Walk), koji će biti prikazan u maju u programu "ACID", paralelnoj sekciji Filmskog festivala u Kanu.Film iranske rediteljke Sepideh Farsi temelji se na video razgovorima između nje i Fatme Hasone. Cilj filma je prikazati život i patnju ljudi u Pojasu Gaze tokom rata. Hasona, koja je radila kao fotoreporterka, ubijena je dan nakon što je objavljeno koji će se dokumentarci prikazati u Kanu.</article>

Palestinska protagonistkinja dokumentarnog filma, koji će premijerno biti prikazan u paralelnoj sekciji na Filmskom festivalu u Kanu, stradala je u izraelskom vazdušnom napadu na Pojas Gaze.
Fatma Hasona i devetoro njenih rođaka poginuli su kada je njihova porodična kuća pogođena u sjevernom obalnom području u ranim jutarnjim satima u srijedu, saopštili su danas medicinski izvori u Pojasu Gaze.
Izraelska vojska je, odgovarajući na upit, navela da je cilj napada bio pripadnik lokalne brigade Hamasa. Vojska je istakla da je preduzela mjere kako bi zaštitila civile i koristila precizno oružje.
Izraelska vojska isprva nije komentarisala žrtve napada na grad Gazu, a informacije se nisu mogle nezavisno provjeriti.
Hasuna je bila junakinja dokumentarnog filma "Stavi dušu na ruku i kreni" (Put Your Soul on Your Hand and Walk), koji će biti prikazan u maju u programu "ACID", paralelnoj sekciji Filmskog festivala u Kanu.
Film iranske rediteljke Sepideh Farsi temelji se na video razgovorima između nje i Fatme Hasone. Cilj filma je prikazati život i patnju ljudi u Pojasu Gaze tokom rata. Hasona, koja je radila kao fotoreporterka, ubijena je dan nakon što je objavljeno koji će se dokumentarci prikazati u Kanu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Fatma Hasona

Pojas Gaze

Svijet

U Gazi poginula junakinja filma koji će biti prikazan na Kanskom festivalu

Košarkašice Budućnost Bemxa i nikšićke Trebjese odigraće danas u Podgorici prvi meč finala plej-ofa Prev A EKO ženske crnogorske košarkaške lige.
Budućnost je u dva meča bila bolja od Primorja, dok je Trebjesa eliminisala Podgoricu.
Isti timovi bili su ove sezone rivali u finalu Kupa Crne Gore.
Finalna serija igra se na dvije pobjede, a prvi meč na programu je u 18 sati u Bemax areni.
Drugi meč finala zakazan je za srijedu u Nikšiću.
Budućnost je posljednjih 13 godina osvajala titulu prvaka, a posljednji poraz na domaćoj sceni doživjela je u finalnoj seriji u sezoni 2012/2013, kada je sa 2:1 u pobjedama savladala Primorje.
Trebjesa će prvi put da igrati finale plej-ofa.

Budućnost Bemax i Trebjesa danas za trofej

Retorika i odluke političkog rukovodstva u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) ozbiljno ugrožavaju stabilnost, sigurnost i ustavni poredak države Bosne i Hercegovine, upozorila je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba ministrica vanjskih poslova Republike Slovenije, Tanja Fajon.
Kako bi se spriječila destabilizacija situacije, neophodno je, kaže Fajon, čvrsto podržati državne institucije, vladavinu prava i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Ponovila je još jednom da će Slovenija snažno i odlučno nastaviti podržavati integraciju i pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji (EU).
- Nedavne prijetnje i postupci koji dolaze od političkog rukovodstva u entitetu RS protivne su vrijednostima i interesima Evropske unije i budućnosti države BiH u EU. Slovenija ostaje jedan od najsnažnijih pobornika pristupanja Bosne i Hercegovine u EU i ponavljamo da samo ujedinjena, suverena i teritorijalno nezavisna Bosna i Hercegovina može postati punopravna članica EU-a - kazala je Fajon.
Iz entiteta RS konstantno se mogu čuti prijetnje nakon što je krajem februara ove godine predsjednik RS-a Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja Visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita.&nbsp;
Sud Bosne i Hercegovine izrekao je Dodiku jednogodišnju kaznu zatvora, kao i šestogodišnju zabranu vršenja dužnosti predsjednika RS-a od dana pravosnažnosti presude.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je potom izdalo nalog za privođenje Milorada Dodika, kao i premijera RS-a Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, čelnika entitetske skupštine. Osumnjičeni su za krivično djelo "napad na ustavni poredak" nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila, a Dodik potpisao ukaz o objavi zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
Tanja Fajon naglašava da svi moraju shvatiti da se u Bosni i Hercegovini moraju poštovati državne institucije.
- Da još jednom da ponovim, Slovenija podržava samo ujedinjenu, suverenu i teritorijalno nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Pozivamo sve političke aktere da poštuju državne institucije i da se pridržavaju ustavnog i pravnog poretka u državi - istakla je šefica slovenačke diplomatije.
Na pitanje da li je vrijeme da Milorad Dodik završi u zatvoru i ako bi se to dogodilo, kako bi se takav slijed događaja odrazio na političku situaciju u BiH, poručila je da ne želi komentarisati sudsku odluku.
- Nećemo komentarisati odluku Suda i nećemo špekulisati - podvukla je.
Na pitanje koliko su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropska unija spremni i voljni da intervenišu i spriječe bilo kakve eventualne sukobe i tenzije s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, kazala je da institucije u Bosni i Hercegovini moraju raditi svoj posao.
- Republika Slovenija je uvijek ponavljala važnost lokalnog vlasništva. To znači da institucije u Bosni i Hercegovini moraju raditi svoj posao, dok politika mora smiriti retoriku podjela i usmjeriti pažnju na budućnost - stava je Fajon.
Na pitanje kako komentariše ulogu Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića prema državi Bosni i Hercegovini, istakla je da zvanični Beograd treba da pokuže konstruktivan pristup prema ovoj državi.
- Očekujemo da se Srbija konstruktivno ponaša prema situaciji u Bosni i Hercegovini - rekla je ona.
Neke zemlje članice EU-a, poput Njemačke i Austrije, već su uvele sankcije Dodiku i drugim zvaničnicima iz RS-a.
Fajon poručuje da ni Slovenija ne isključuje mogućnost sankcija.
- Slovenija će odgovoriti kako bude potrebno, u zavisnosti od razvoja dešavanja, ali ne isključujemo ni jednu mogućnost. Nastavićemo tda težimo koordinisanim odgovorima na nivou EU-a - kazala je Fajon.

Fajon: Slovenija ne isključuje mogućnost sankcija Dodiku

Iranska delegacija stigla je u Rim uoči nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, prenijela je iranska državna televizija.
Na čelu iranske delegacije je ministar spoljnih poslova Abas Aragči.
Televizija je emitovala snimke na kojima Aragči izlazi iz aviona Islamske Republike Iran.
On bi u Italiji trebalo da ima „indirektne“ razgovore, uz posredovanje Omana, sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Riječ je drugom sastanku na ovom nivou od povlačenja SAD iz međunarodnog sporazuma o iranskoj nuklearnoj energiji 2018. godine, tokom prethodnog mandata Donalda Trampa.
Od povratka u Bijelu kuću u januaru, Tramp je ponovo pokrenuo politiku „maksimalnog pritiska“ na Iran, sa kojim SAD nemaju diplomatske odnose od 1980.
U martu je Tramp pozvao iranske vlasti da pregovaraju o novom sporazumu i zaprijetio da će bombardovati Iran u slučaju neuspjeha diplomatije.

Druga runda indirektnih nuklearnih pregovora Irana i SAD u Rimu

Više hiljada ljudi dočekalo je 18. aprila u Novom Sadu studente koji su vozili bicikle do Strazbura kako bi evropskim zvaničnicima ukazali na zahteve višemesečnih protesta i blokada.
Studenti, koji su na biciklima prešli 1.400 kilometara, dočekani ispred Rektorata uz crveni tepih, muziku, pištaljke i aplauze.
- Vaša biciklistička tura bila je simbol otpora, nade i nepokolebljive borbe za pravdu. Vaše pismo predato u Stazburu odjeknulo je daleko izvan granica. Pokazali ste svijetu da mladi ne ćute i da imaju snagu da mijenjaju stvari - rekla je jedna od studentkinja na dočeku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRadio021%2Fstatus%2F1913338566710641011%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1913338566710641011%7Ctwgr%5Efbb91f3bed93db1a7ed108bc8f312260cda4697d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona je zahvalila svojim kolegama što su "svojim pedalama ispisali poruku da se strah može pobijediti, a istina izboriti".
- Ova borba nije gotova, ali vi ste nam pokazali put koji ćemo zajedno nastaviti - rekla je studentkinja.
Grupa od 80 studentkinja i studenata je iz Novog Sada krenula 3. aprila, a u Strazbur su stigli 15. aprila gde su se susreli sa evroparlamentarcima kojima su predali i pisma za evropske institucije.
Dnevno su vozili između 80 i 145 kilometara, dok su ukupno na tom putu prešli više od 1.300 kilometara.
Prošli su kroz Mađarsku, Slovačku, Austriju, Njemačku i na kraju stigli u Francusku, a u mjestima kroz koje su prolazili organizovani su svečani dočeci.
U fokusu zahtjeva studenata koji duže od četiri mjeseca blokiraju fakultete u Srbiji je utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra 2024.
Objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanične zgrade ključni je zahtjev koji su studenti postavili pred institucije Srbije.

Hiljade ljudi u Novom Sadu dočekale studente bicikliste: "Pokazali ste svijetu da mladi imaju snagu da mijenjaju stvari"

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

U Gazi poginula junakinja filma koji će biti prikazan na Kanskom festivalu

Tagovi

Budućnost Bemax i Trebjesa danas za trofej

Fajon: Slovenija ne isključuje mogućnost sankcija Dodiku

Druga runda indirektnih nuklearnih pregovora Irana i SAD u Rimu

Hiljade ljudi u Novom Sadu dočekale studente bicikliste: "Pokazali ste svijetu da mladi imaju snagu da mijenjaju stvari"

PRATITE TVe UŽIVO