MMF: Trampove carine će snažno opteretiti svjetsku privredu

Carine koje je uveo predsjednik SAD Donald Tramp i uzvratne mjere drugih zemalja će snažno opteretiti svjetsku ekonomsku aktivnost ove godine, ocijeno je danas Međunarodni monetarni fond (MMF) u izvještaju.

 MMF očekuje sa će svjetski privredni rast dostići 2,8 odsto ove godine, što je revidirano na niže za 0,5 procentnih poena u odnosu na njegovu prethodnu procjenu u januaru.

Ta institucija sa sjedištem u Vašingtonu je obazriva, i u izvještaju govori o „referentnoj prognozi “ umjesto svoje uobičajene „osnovne reference“, zbog kako je rečeno „kompleksnosti i promjenljivosti sadašnjeg trenutka“.

Kao znak teškoća u ovim procjenama MMF ukazuje da je uzeo u obzir uvođenje carina do 4. aprila, i da nisu uključene sve uzvratne mjere između Pekinga i Vašingtona.

 - Ulazimo u period u kome je svjetski ekonomski sistem koji poznajemo 80 godina resetovan. Ali pored velikih povećanja carina, i neizvjesnost snažno opterećuje privredu i ako se zadrži ona će usporiti svjetski rast -  upozorio je na konferenciji za novinare glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurenša.

I mada će svjetska privreda u prvo vreme „izbjeći recesiju“ uticaj carina će se negativno odraziti „na sve regione, ove godine i iduće“ rekao je Gurenša.

Rizik od recesije je snažno porastao, kako za svjetsku privredu tako i posebno za SAD, ukazuje MMF.

Fond ipak još ne prognozira recesiju za SAD, prvu svjetsku privredu, zato što se do sada nalazila u položaju snage.

 „Privreda nastavlja da napreduje, tržište rada ostaje solidno. Već smo zabiljeležili određeno usporavanje prije carina ali je ono predstavljalo 0,4 procentna poena“, rekao je glavni ekonomista te institucije.

Za Sjevernu Ameriku MMF je snažno revidirao na niže izglede tri privrede, u poređenju sa prognozama u januaru.

Fond predviđa da će privredna aktivnost SAD rasti 1,8 odsto ove godine, što je pad od 0,9 procentnih poena u odnosu na prethodnu procjenu, dok Kanada može da očekuje rast od 1,4 odsto (manje 0,6 procentna poena u odnosu na januarsku prognozu).

Meksiko, čija privreda jako zavisi od izvoza njegovom ekonomskom susedu bi moga čak da zapadne u recesiju, sa padom na 0,3 odsto (što je pad od 1,7 procentni poen).

 Kina koja je na meti carina, i posebno od kada su američke carine porasle na 145 odsto, plus carine koje su postojale prije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, mogla bi da biljeleži svoj najslabiji rast od 1990. godine, koji se prognozira na 4.0 odsto. I tu je znatno revidirana prognoza na niže u odnosu na izvještaj u januaru.

Očekuje se da će šok od carina biti manje izražen za evrozonu, sa revizijom u proseku od 0,3 procentna poena pada, što bi dovelo do toga da Njemačka prolazi kroz još jednu godinu bez rasta, prije oporavka koji je sada pomjeren i očekuje se za 2026. godinu.

- Carine će oslabiti skromni ekonomski oporavak u evro zoni, uprkos porastu javne potrošnje u nekim zemljama kao što je Njemačka - rekao je Gurenša, i dodao bi veća potrošnja u infrastrukturi mogla da ubrza rast.

Španija je jedini izuzetak u evrozoni i ima najbolji rast među tim zemljama u posljednje dvije godine, i njena prognoza rasta je revidirana na gore, te se sada očekuje da će joj privredni rast biti 2,5 procenata, najviši među razvijenim privredama.

 Kao druga posljedica carina inflacija u razvijenim privredama bi trebalo da dostigne 2,5 odsto ove godine, i ona je revidirana na više, uglavnom zbog SAD, gdje bi inflacija mogla da ostane oko tri odsto.