Napad na Venecuelu bi mogao početi u svakom trenutku: Amerikanci će napasti vojne instalacije

Nosač aviona za nuklearni pogon (Foto: AP photo/Song Kyung-Seok)
Nosač aviona za nuklearni pogon (Foto: AP photo/Song Kyung-Seok)

Administracija Donalda Trampa donijela je odluku o napadu na vojne instalacije unutar Venecuele, a napadi bi mogli uslijediti u bilo kojem trenutku, saopštili su izvori upoznati sa situacijom za Miami Herald.

Planirani napadi, o kojima je takođe izvijestio Wall Street Journal, imaće za cilj uništenje vojnih objekata koje, navodno, koristi organizacija za trgovinu drogom, a za koju Sjedinjene Američke Države tvrde da je pod vođstvom venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i da njom upravljaju visoki članovi njegovog režima.

Izvori su za Herald kazali da su mete, koje bi mogle biti pogođene iz vazduha u roku od nekoliko dana ili čak sati, takođe odabrane sa ciljem obezglavljivanja hijerarhije kartela. Američki zvaničnici vjeruju da kartel godišnje izvozi oko 500 tona kokaina, raspoređenih između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.

Dok su izvori odbili da kažu da li je sam Maduro meta, jedan od njih je istakao da mu „vrijeme ističe“.

„Maduro će se naći u klopci i uskoro bi mogao otkriti da ne može da napusti zemlju čak i ako to poželi. Što je još gore po njega, sada postoji više od jednog generala koji su spremni da ga uhvate i predaju, potpuno svjesni da je jedno pričati o smrti, a drugo čekati je“, naveo je izvor.

Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode do Madurovog hapšenja — na 50 miliona dolara, što je najveća takva nagrada ikada ponuđena — a trenutno nudi 25 miliona dolara za hvatanje nekih od njegovih glavnih saradnika, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdada Kabeja, za kojeg se tvrdi da rukovodi kartelskim operacijama.

Još jedna ključna ličnost režima koja se suočava s američkim optužbama za trgovinu drogom jeste ministar odbrane Vladimir Padrino Lopes.

U avgustu su Sjedinjene Američke Države započele sa raspoređivanjem velikih razmjera u južnom Karipskom moru, u blizini sjeverne obale Venecuele, formirajući grupu koja je u početku obuhvatala tri razarača — opremljena za vazdušnu, protivpodmorničku i raketnu odbranu — i amfibijsku jedinicu od oko 4.500 vojnika.

Misija je uključivala pomorske patrole izviđačkih aviona P-8 i dugodometne nadzorne letove za mapiranje ruta krijumčarenja. U septembru je raspoređivanje pojačano sa deset borbenih aviona F-35B, stacioniranih u vazdušnoj bazi Ceiba u Portoriku, i naoružanim dronovima MQ-9 Reaper na aerodromu Rafael Ernandes na ostrvu.

Američki zvaničnici navode da ti avioni mogu izvoditi precizne napade na laboratorije, tajne piste, vozila ili plovila povezana s operacijama trgovine drogom.

Dana 24. oktobra, ministar odbrane Pit Hegset naredio je da nosač aviona USS Gerald R. Ford i njegova udarna grupa — uključujući krstaricu USS Normandy i razarače USS Thomas Hudner, USS Ramage, USS Carney i USS Roosevelt — uđu u Karibe.