Njemačka danas glasa, ankete ukazuju na pomak udesno

Nijemci danas glasaju na nacionalnim izborima za koje se očekuje da će vratiti na vlast konzervativce Fridriha Merca, dok se predviđa da će krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) ostvariti svoj najbolji rezultat do sada u posrnuloj ekonomskoj sili Evrope.

Mercov blok CDU/CSU dosljedno vodi u anketama, ali vjerovatno neće osvojiti većinu s obzirom na fragmentiranu političku scenu Njemačke, što će ih prisiliti da traže koalicione partnere za formiranje vlade.

Očekuje se da će ti pregovori biti teški nakon kampanje koja je razotkrila duboke podjele oko migracija i kako se odnositi prema AfD-u u zemlji gdje krajnje desna politika nosi posebno jaku stigmu zbog nacističke prošlosti.

To bi moglo ostaviti nepopularnog kancelara Olafa Šolca u ulozi privremenog lidera mjesecima, odlažući hitno potrebne politike za oživljavanje najveće evropske ekonomije nakon dvije uzastopne godine nazadovanja, dok se kompanije bore protiv globalnih rivala.

Takođe, može ostaviti vakuum u vođstvu u srcu Evrope u trenutku kada se kontinent suočava s nizom izazova, uključujući prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa trgovinskim ratom i pokušaje ubrzanog postizanja primirja u Ukrajini bez evropskog učešća.

Njemačka, koja ima izvozno orijentisanu ekonomiju i dugo se oslanjala na SAD za svoju sigurnost, posebno je ranjiva.

Nijemci su sada pesimističniji u pogledu životnog standarda nego u bilo kojem trenutku od finansijske krize 2008. godine. Prema anketama Galupa, postotak onih koji kažu da im se situacija poboljšava naglo je pao sa 42 u 2023. na 27 odsto prošle godine.

Stavovi prema migraciji takođe su znatno oštriji, što predstavlja duboku promjenu u njemačkom javnom mišljenju u odnosu na kulturu „Refugees Welcome“ tokom migrantske krize u Evropi 2015. godine.

Biračka mjesta otvorena su u 08:00 po lokalnom vremenu i zatvaraju se u 18:00 sati, kada počinje brojanje glasova i objavljivanje izlaznih anketa. Oko 60 miliona ljudi u Njemačkoj ima pravo glasa.

Maskov uticaj

Današnji izbori dolaze nakon raspada Šolcove koalicije prošlog novembra, u kojoj su bile njegova socijaldemokratska stranka (SPD), Zeleni i liberalni Slobodni demokrati (FDP), zbog neslaganja oko budžetske potrošnje.

SPD je na putu da zabilježi svoj najgori rezultat od Drugog svjetskog rata.

Izbornu kampanju obilježile su žestoke rasprave o percepciji da je nelegalna imigracija izmakla kontroli, potaknute nizom napada u kojima su osumnjičeni napadači bili migrantskog porijekla.

Sirijski izbjeglica uhapšen je zbog uboda nožem turista kod Berlinskog memorijala holokaustu u petak. Tužioci su izjavili da je planirao „ubiti Jevreje“.

Kampanju je takođe zasijenila neobično snažna podrška članova Trampove administracije – uključujući potpredsjednika JD Vansa i tehnološkog milijardera Ilona Maska - antimigrantskom AfD-u, uz oštre kritike evropskih lidera.

Dvanaestogodišnji AfD je na putu da po prvi put zauzme drugo mjesto na nacionalnim izborima.

Međutim, AfD za sada vjerovatno neće ući u vlast jer su sve glavne stranke odbile saradnju s njima, iako neki analitičari vjeruju da bi to moglo otvoriti put za pobjedu AfD-a 2029. godine.

Jačanje AfD-a, zajedno sa malim ali značajnim udjelom glasova za krajnju ljevicu i padom popularnosti velikih tradicionalnih partija u Njemačkoj, dodatno komplikuje formiranje koalicija i upravljanje državom.

Moguće koalicije

Evropski saveznici oprezno se nadaju da bi izbori mogli donijeti koherentniju vladu sposobnu da vodi politiku kod kuće, ali i unutar EU.

Neki se takođe nadaju da će Merc reformisati ustavni mehanizam „kočnice duga“, koji ograničava zaduživanje vlade, a koji kritičari smatraju kočnicom za nova ulaganja.

Analitičari smatraju da je najizgledniji ishod izbora savez Mercovog konzervativnog bloka Demohrišćana CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU) sa SPD-om, koji se nalazi na trećem mjestu, što bi značilo još jednu nesigurnu „veliku koaliciju“.

Međutim, ankete sugerišu da bi mogla biti potrebna još jedna tročlana koalicija ako nekoliko manjih stranaka pređe izborni prag od 5 odsto, što će dodatno otežati pregovore.