MUP Srbije saopštio je, objavljujući detalje o današnjem napadu u Ćacilendu, da je napadač ispalio više hitaca, dodajući da se u zapaljenom šatoru nije nalazilo oružje, niti municija, osim oružja i municije koje je unio osumnjičeni.
- Danas oko 10.16 časova neposredno ispred Doma Narodne skupštine na Trgu Nikole Pašića, V. A. (1955) koji nije učesnik skupa ispred Narodne skupštine, ušao je u jedan od šatora i ispalio više hitaca u pravcu M. B. (1968) iz vatrenog oružja, nanijevši mu povrede u predjelu noge, a zatim namjerno izazvao požar u šatoru, pri čemu je došlo do eksplozije manje plinske boce. M. B. je zbrinut u Urgentnom centru, a policija je ubrzo savladala i uhapsila V. A. Požar je lokalizovan i ugašen. Inače, u zapaljenom šatoru nije se nalazilo oružje, niti municija, osim oružja i municije koje je unio osumnjičeni - naveo je u saopštenju MUP Srbije, prenosi N1.rs.
Kako su dodali, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična djela ubistvo u pokušaju, nedozvoljeno držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i izazivanje opšte opasnosti osumnjičenom V. A. je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom tužilaštvu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

MUP Srbije: U zapaljenom šatoru nije bilo oružja i municije, osim onog koje je unio osumnjičeni

Muškarac je priveden u Vašingtonu nakon što se automobilom zaletio u ogradu Bijele kuće, saopštile su tamošnje vlasti.
Američka Tajna služba saopštila je sinoć da je muškarac nešto prije 23 sata udario automobilom bezbednosna vrata na ulazu u Bijelu kuću, nakon čega je uhapšen.
Istražitelji su pretražili njegov automobil i procijenili da je bezbjedan, saopštili su zvaničnici te službe.
Dodatne informacije o nesreći i njen motiv nijesu poznati.

Muškarac uhapšen nakon što se automobilom zaletio na ulaz Bijele kuće

Ministarstvo vanjskih poslova Češke je u jučerašnjoj objavi najavilo je primopredaju satelita za osmatranje i nadzor Ukrajini čime se naglašava visok nivo tehnološkog razvoja čeških kompanija i istovremeno pokazuje kontinuiranu podršku Ukrajini.
U odnosu na zemlje regije Češka od početka ruske agresije na Ukrajinu kontinuirano osigurava raznoliku i značajnu vojnu pomoć. Najavljeno ustupanje vojnog satelita za osmatranje i nadzor predstavlja posebno vrijednu pomoć kojom će se osigurati mogućnost 24-satnog nadzora ruskih vojnih instalacija.
- Ovo je dokaz ne samo tehnološke izvrsnosti Češke Republike u složenom području svemirske tehnologije, već i potvrda naše solidarnosti s ukrajinskim narodom - saopštilo je češko Ministarstvo vanjskih poslova.
Iz ministarstva saobraćaja su dodali da će projekat biti pokrenut u narednim mjesecima, a očekuje se da će satelit biti lansiran u roku od godinu dana.
Češka će biti prva zemlja koja će Ukrajini pružiti ovu vrstu pomoći, postavljajući jedinstven presedan u oblasti svemirskog partnerstva između evropskih zemalja. U razvoj i proizvodnju satelita uključene su vodeće češke kompanije s iskustvom u izgradnji malih svemirskih letjelica.
Novi satelit će biti opremljen kombinovanim sistemom za nadzor koji uključuje radarsko snimanje, optičku i radijacijsku detekciju i praćenje radiofrekventnog spektra. Ovo će omogućiti posmatranje Zemlje čak i noću ili u nepovoljnim vremenskim uslovima.
- Transfer satelita nije samo simbol naše podrške, već i investicija u budućnost Ukrajine. Pomažemo u jačanju njene digitalne infrastrukture, operativnog suvereniteta i otpornosti, što istovremeno poboljšava sigurnost cijele Evrope - naglasio je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky.
U budućnosti, satelit bi mogao postati dio buduće strukture satelita koja će proširiti mogućnosti praćenja i poboljšati tačnost dobijenih podataka.

Češka će Ukrajini ustupiti vojni satelit za nadzor i osmatranje

Evropski parlament usvojio je rezoluciju o Srbiji u kojoj se ističe polarizacija i rastuća represija u zemlji, godinu dana poslije pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Za rezoluciju je glasalo 457 evroposlanika, protiv je bilo 103, prenosi N1.
U rezoluciji se, između ostalog, spominje i to da je vlada pregovarala sa vlasnicima United medije, u okviru koje posluje i N1, da “oslabi” taj medij i upozorava da ako se to potvrdi, to bi predstavljalo ozbiljan napad na već ugroženi medijski pluralizam u Srbiji. Poziva se Srbija da se uskladi sa politikom EU u borbi protiv stranog miješanja i kampanja dezinformacija.
U tekstu se ističe da ni godinu dana nakon tragedije u Novom Sadu istraga nije završena i poziva na “potpuno i transparentno sprovođenje pravnih postupaka nakon istrage nadležnih organa, kako bi se odgovorni priveli pravdi, u skladu sa vladavinom prava”.
Ukazuje se da se uticaj Kine u Srbiji značajno povećao posljednjih godina kroz velike infrastrukturne investicije, što izaziva zabrinutost u vezi sa transparentnošću, usklađenošću sa standardima EU i poštovanjem ekoloških propisa.
“Uzimajući u obzir da je projekat stanice bio dio brze željeznice Beograd–Budimpešta i realizovan u okviru međuvladinog sporazuma Srbija–Kina, van redovnog okvira Zakona o javnim nabavkama, od strane dvije kineske kompanije, uzimajući u obzir da je u izvještaju Komisije za 2024. već bilo upozoreno na zaobilaženje pravila o nabavkama putem takvih sporazuma, uzimajući u obzir da je u martu 2025. Evropska kancelarija javnog tužioca (EPPO) pokrenula istragu o mogućoj zloupotrebi sredstava Evropske unije dodijeljenih za rekonstrukciju željezničke stanice u Novom Sadu”, poručuje se u rezoluciji.
Podsjeća se da pad nadstrešnice izazvao “nezabilježene” proteste širom zemlje koje su predvodili studenti, zahtijevajući pravdu, institucionalnu odgovornost, transparentnost, vanredne izbore, njihov integritet, poštovanje građanskih sloboda, podjelu vlasti, slobodu medija, kraj sistemske korupcije, kao i ulaganje u obrazovanje.
Podrška pravu studentima i građanima na mirne proteste
Ukazuje se da je od februara do kraja septembra 2025. održano više od 10.000 protesta u više od 630 mjesta i 1.200 lokalnih zajednica, uključujući i najveći protest u istoriji Srbije 15. marta ove godine, i drugi po veličini 28. juna, čime je, kako se ocjenjuje, to postao najveći građanski pokret u posljednjih nekoliko decenija.
Ističe se da EP podržava pravo srpskih studenata i građana na mirne proteste, koji pozivaju na odgovornost i demokratske reforme, direktno povezane sa vladavinom prava, koje EU očekuje od Srbije.
Navodi se i da su studentski protesti uglavnom bili mirni, iako je tokom ljeta došlo do nekoliko nasilnih incidenata, a slučajevi upotrebe radikalnih simbola ili ekstremno nacionalističke, proruske i šovinističke retorike tokom masovnih protesta, što je izazvalo značajne kritike iz inostranstva i unutar zemlje.
Nasilje protiv političkih protivnika i upotreba prekomjerne sile
Dodaje se i da su srpske vlasti pribjegle nasilju protiv političkih protivnika i upotrebi prekomjerne sile protiv demonstranata širom zemlje i ocjenjuje da je od početka godine represija eskalirala. Podsjeća se i da su, prema nezavisnim izvorima, demonstranti 15. marta napadnuti vatrenim oružjem i ocjenjuje da to izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu proporcionalnosti i zakonitosti upotrebe sile.
U rezoluciji se ističe da se od avgusta nasilje dodatno pojačalo, kao i da su bezbjednosne agencije nezakonito snimale i emitovale privatne razgovore, koji su korišćeni da se studenti i aktivisti optuže za pripremu djela protiv ustavnog poretka i bezbjednosti Srbije, dok je elitna vojna jedinica Kobre bila raspoređena i čak u jednom slučaju koristila bojevu municiju.
EP najstrože osuđuje talas nasilja pod uticajem države, zastrašivanja i neselektivnih hapšenja protiv mirnih demonstranata, novinara, organizacija civilnog društva i predstavničke opozicije u Srbiji, kao i kampanje blaćenja, medijsko zastrašivanje i zloupotrebu ličnih podataka u cilju diskreditovanja demonstranata i poziva srpske vlasti da obezbijede slobodu medija.
Takođe, poziva visoke zvaničnike da prekinu sa zapaljivom retorikom koja podstiče neprijateljstvo ili nasilje, kao i upotrebu nezakonitog nadzora protiv demonstranata.
“EP drži srpsko rukovodstvo politički odgovornim za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija, izražava žaljenje što najviši državni zvaničnici aktivno šire teorije zavjere o tome da je urušavanje nadstrešnice sabotaža ili teroristički napad, izražava zabrinutost zbog izostanka reakcije državnih institucija, uključujući organe gonjenja i pravosuđe, da opovrgnu te neutemeljene tvrdnje”, piše u rezoluciji.
Navodi se i da su komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava i Kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava u julu i avgustu pozvali srpske vlasti da pokažu uzdržanost, prekinu gušenje studentskog pokreta i poštuju ljudska prava i akademske slobode.
Kaže se i da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koristio “dehumanizirajući jezik i prema političarima iz EU, uključujući članove Evropskog parlamenta, koji su izrazili podršku demonstrantima”.
U rezoluciji se navodi i da EP prima k znanju ostavku premijera Vučevića i naknadno imenovanje nove vlade na čelu sa Đurom Macutom.
Opstrukcija pravde u procesuiranju odgovornih za urušavanje nadstrešnice
EP, takođe, duboko žali zbog opstrukcije pravde u procesuiranju odgovornih za urušavanje nadstrešnice i osuđuje kampanje blaćenja u provladinim medijima protiv sudija i tužilaca koji rade na sprovođenju vladavine prava.
“EP oštro osuđuje odmazdu vlade protiv zaposlenih u sektorima obrazovanja i kulture zbog podrške protestima, uključujući otkaze, smanjenje plata, povlačenje finansiranja javnih univerziteta i prisustvo policije u zgradama univerziteta”, ukazuje se.
Pozvao je srpske vlasti da odmah obnove finansiranje univerziteta, a nadležne institucije da obezbijede neometano učešće akademske i istraživačke zajednice u projektima koje finansira EU.
EP osuđuje organizovanje “ilegalnog kampa u Pionirskom parku ispred zgrade Predsjedništva i njegovo naknadno proširenje na trg ispred Narodne skupštine”.
“EP je duboko zabrinut zbog brojnih izvještaja da su pojedinci sa kriminalnom prošlošću mobilisani od strane vladajuće stranke u kontraprotestnim aktivnostima, pri čemu su napadali demonstrante pirotehnikom, čime su dodatno povećali tenzije, nasilje i polarizaciju u zemlji”, ističe se.
Hitna i potpuna primjena svih preporuka OEBS i ODIHR
Pozvao je srpske vlasti na hitnu i potpunu primjenu svih preporuka OEBS i ODIHR kako bi se obezbijedili slobodni i fer izbori u Srbiji, a naročito onih koje se odnose na nezavisnu reviziju biračkog spiska, transparentno i pluralističko imenovanje članova Savjeta REM i obezbjeđivanje fer i jednakog pristupa vremenu emitovanja na RTS svim političkim akterima.
Takođe, pozvao je srpske vlasti da sprovedu sveobuhvatnu tehničku, bezbjednosnu i potpuno transparentnu inspekciju svih infrastrukturnih objekata, uključujući duž željezničke linije od Beograda do granice sa Mađarskom kako bi se osigurala njihova strukturna stabilnost, bezbjednost i usklađenost sa međunarodnim standardima.
EP naglašava dugogodišnju posvećenost evropskoj perspektivi Srbije, ali ukazuje da pregovori o pristupanju treba da napreduju samo na osnovu mjerljivog i održivog napretka u fundamentalnim oblastima, naročito vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, nezavisnosti pravosuđa, slobode medija, reforme javne uprave, potpune usklađenosti sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i sankcije Rusiji.
Takođe, podržava hitno upućivanje ad hoc misije EU za utvrđivanje činjenica u Srbiju, uz učešće EP, kako bi se na terenu procijenilo stanje demokratije, tekući protesti, napadi na demonstrante i represija usmjerena protiv studenata, akademika, prosvjetnih radnika i zaposlenih u javnom sektoru.
EP “poziva najviše evropske zvaničnike da se uzdrže od davanja neosnovanih izjava kojima se hvale reformski procesi u Srbiji, pozdravlja novi ton predsjednice Komisije tokom njene nedavne posjete Srbiji, koji je kredibilniji u pogledu dubokih problema Srbije i negativnog učinka u sprovođenju ključnih reformi, primećuje najavljeni dogovor u vezi sa nezavisnom provjerom biračkog spiska i Savjeta REM, ističući da se napredak ocjenjuje na osnovu sprovođenja reformi”.
EP je pozvao i sve zemlje učesnice predstojećeg EXPO 2027. da uzmu u obzir ozbiljne zabrinutosti i dokaze o raširenoj korupciji povezanoj sa vladajućim strukturama, kao i prijavljeno nepoštovanje osnovnih građevinskih standarda i zakonskih zahtjeva u organizaciji i postavljanju izložbe.

Evropski parlament oštro osudio Srbiju: Nasilje, represija i napadi na slobodu medija pod lupom EU

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je izveden teroristički napad ispred Narodne skupštine Srbije u šatorskom naselju nazvanom "Ćacilend", gdje je izbio požar i gdje je jedna osoba ranjena.
Policija je uhapsila jednog muškarca ispred Skupštine, zbog sumnje da je iz vatrenog oružja ranio drugog muškarca, dok je požar koji je uz veliki dim izbio ujutro, ugašen do podneva.
Vučić je na vanrednoj konferenciji za novinare izjavio da je ispred Skupštine Srbije izvršen "užasan teroristički napad", dodajući da je to njegova "politička ocjena", a da će nadležna tužilaštva utvrditi kvalifikaciju incidenta.
S druge strane, opozicione partije optužile su Vučić i vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) da su odgovorni za dešavanja u "Ćacilendu" u kojem se uz obezbjeđenje policije nalazile pristalice vlasti.
U požaru koji je pratio veliki dim jedan od šatora je skroz izgorio. Na terenu su bili policijaci, pripadnici forenzičkog tima i vatrogasci. Potom su građevinske mašine raščićavale prostor gdje je izbio požar, javio je reporter RSE.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2072%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpozar-u-takozvanom-cacilendu-ispred-skupstine-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Policija je blokirala pristup i nije dozvolila prolaz ispred Skupštine.
Vučić je na konferenciji za novinare izjavio da je "ispred Skupštine Anđelković Vladan izvršio užasan teroristički napad na druga lica, izazvao je opštu opasnost".
Vučić je rekao da je incident teroristički akt jer je korišćeno vatreno oružje.
- Za mene je politički motiv nedvosmislen - rekao Vučić, navodeći da je napadač rekao policiji da ga nerviraju šatori u centru grada.
On je rekao da je napadač do 1993. radio u državnoj bezbjednosti i dodao da napadač nije boravio u "Ćacilendu".
Vučić je rekao da je upucani Milan Bogdanović na operaciji.
Na konferenciji za novinare pušteni su snimci napada, kao i snimak koji navodno prikazuju "priznanje" osumnjičenog koji je pucao iz pištolja.
Osumnjičeni napadač je na snimku rekao da je kupio benzin kako bi zapalio šator i da se nadao da će ga policija upucati.
<h2>Opozicija traži odogovornost i uklanjanje "Ćacilenda"</h2>
Opozicione partije su za incident optužile Vučićevu vlast, navodeći da širi nasilje i strah.
Predsjednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) i poslanik Miroslav Aleksić u saopštenju je naveo da se "pokazalo da je Ćacilend opasnost po opštu bezbjednost svih građana Srbije i režim Aleksandra Vučića i svi odgovorni koji ljude dovode u opasnost moraju odgovarati".
- Ćacilend je izgorio. Bilo je pucnjave i eksplozije metaka. Svi građani, među njima i djeca koji su ovuda prolazili, bili su u opasnosti. Odgovorni za ovo što se dogodilo moraju hitno da podnesu ostavke i da se što prije raspišu izbori, jer se danas ne zna ko, gdje i kako može da strada - kazao je Aleksić.
Demokratska stranka je saopštila da "ukazuje na isključivu odgovornost režima Aleksandra Vučića koji je, umjesto da obezbijedi sigurnost i dostojanstvo građana, organizovao paramilitarnu bazu u centru glavnog grada".
- Današnji sukob u kriminalnoj bazi "Ćacilend" rezultat je višegodišnje kampanje širenja mržnje, nasilja i straha koju kreira i sprovodi Aleksandar Vučić - navela je Demokratska stranka.
Zeleno-lijevi front je saopštio da "odgovornost za atmosferu nasilja i linča nad političkim protivnicima, studentima, aktivistima i novinarima, koja je stvorila uslove i za direktne obračune sa građanima, stoji isključivo na strani Srpske napredne stranke".
- SNS snosi punu odgovornost za postojanje nelegalnog kampa koji je mjesecima okupirao centar grada, a za koji postoje brojna svjedočenja da je pružao sigurno mjesto za kriminalce sa oružjem - navodi ta opoziciona partija.
Stranka slobode i pravde tražila je od policije da "momentalno ukloni ovo nelegalnog šatorsko naselje koje je puno kriminalaca i oružja jer predstavlja opasnost po građane".
Studenti u blokadi su na mreži Iks (X) poslije incidenta naveli da njihov "put nikada nije bio put nasilja".
<h2>Kako je nastao "Ćacilend"</h2>
Takozvani "Ćacilend" je nastao kao šatorsko naselje u kojem je boravila grupa studenata "koji žele da uče" i koji se protive blokadama fakulteta koje su organizvale grupe studenata tražeći odgovornost za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici 1. novembra 2024. kada je poginulo 16 ljudi.
Šatori su postavljeni u Pionirskom parku – kod zgrade Predsjedništva Srbije u kojoj je Vučićevo radno mjesto – tri dana uoči velikog studentskog protesta u Beogradu koji je održan 15. marta na Trgu Slavija.
Parkovski prostor na Andrićevom Vencu od tada je nedostupan za javnu upotrebu, ograđen je metalnom ogradom i neprestano ga čuva policija.
"Ćacilend" je nazvan po terminu "ćaci". Prethodno je na kapiji novosadske Jovine gimnazije osvanuo grafit sa slovnom greškom "ćaci u škole" kojim je nepoznati autor vjerovatno želio da pozove đake da se vrate u škole koje su tada obustavile rad iz solidarnosti prosvjetara i učenika sa studentima u blokadi.
Šatorsko naselje u parku ispred Predsjedništva Srbije prošireno je zauzimanjem ulice ispred Skupštine Srbije. Ta ulica, jedna od najprometnijih u glavnom gradu Srbije, nije u funkciji od aprila kada su dio od Trga Nikole Pašića do Bulevara kralja Aleksandra šatorima zauzele pristalice vladajuće SNS.
Potom su na prilazima postavljenje i betonske barikade.

Vučić tvrdi da su požar i pucnjava u 'Ćacilendu' ispred Skupštine 'teroristički napad'

Autobus se iz, za sada, nepoznatog razloga zabio u zid škole u mađarskom gradu Solnoku. Saobraćao je po redu vožnje, a zatim udario u zid, rušeći usput više stabala na raskrsnici ulica Košut Lajoša i Damjaniča, prenosi mađarski portal Index.
U nesreći je učestvovalo 28 osoba, od kojih je bilo 27 putnika i jedan pješak koji je jedva izbjegao vozilo. Lakše je povrijeđeno 22 osobe, uključujući i pješaka, dok je jedna osoba u kritičnom stanju.
Dio škole koji je oštećen trenutno je zatvoren, ali evakuacija čitave zgrade nije bila potrebna. Na teren su izašli vatrogasci koji su isključili struju u vozilu, uklonili stabla i pružili pomoć povrijeđenima. Intervenisala je i operativna služba za vanredne situacije županije Jas-Nađkun-Solnok. Na mjesto nesreće sletio je i helikopter hitne pomoći.
Policija županije Jas-Nađkun-Solnok saopštila je da se zbog nesreće očekuju djelimična ograničenja u saobraćaju. Policijska stanica u Solnoku pokrenula je istragu zbog sumnje na izazivanje saobraćajne nesreće sa više povrijeđenih osoba iz nehata.
Na nesreću je reagovao Žolt Heđi, glavni direktor MÁV Grupe, koji se oglasio na svom Fejsbuk profilu. Potvrdio je da je vozač autobusa prevezen u bolnicu na posmatranje. Slučaj je komentarisao i gradonačelnik Solnoka, Mihalj Đerfi, koji je poručio da su službe hitne pomoći i dalje na terenu i da neprekidno rade na saniranju posljedica nesreće.

Drama u Mađarskoj: Autobus udario u školu, više od 20 povrijeđenih

Nagrada Saharov za 2025. godinu dodijeljena je novinarima - poljsko-bjeloruskom Andržeju Počobutu (Andrzej Poczobut) i gruzijskoj Mziji Amaglobeli (Mzia Amaglobeli) - koji izdržavaju zatvorske kazne zbog optužbi povezanih s njihovim izvještavanjem o demokratiji i civilnom društvu.
Konferencija predsjednika Evropskog parlamenta, koju čine lideri političkih grupa u parlamentu i predsjednica zakonodavnog tijela Roberta Mecola, objavila je dobitnike 22. oktobra.
Među finalistima za nagradu od 50.000 eura bili su i studenti iz Srbije koji već više od godinu protestuju protiv vlasti u Beogradu, te novinari i humanitarni radnici u Palestini.
Najviša nagrada Evropske unije za ljudska prava osnovana je 1988. godine u čast ruskog naučnika i disidenta Andreja Saharova i postala je jedno od ključnih sredstava javne promocije Evropskog parlamenta, pri čemu represivni režimi često kritikuju evropske poslanike zbog nominacija i dobitnika.
Među prethodnim laureatima su bivši predsjednik Južnoafričke Republike Nelson Mandela, ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni i pakistanska aktivistica za obrazovanje Malala Jusufzai.
<h2>Otvoreni kritičar Lukašenka</h2>
Počobut je radio za više bjeloruskih i poljskih publikacija i bio je jedan od lidera političke organizacije "Savez Poljaka u Bjelorusiji", koja predstavlja poljsku manjinu u zemlji. Kao otvoreni kritičar dugogodišnjeg autoritarnog vladara Aleksandra Lukašenka, više puta je bio hapšen od strane vlasti.
Uhapšen je 2021. godine kao dio političkog obračuna s opozicijom i civilnim društvom nakon lažiranih predsjedničkih izbora godinu ranije, a kasnije je osuđen na osam godina zatvora u kaznenoj koloniji.
Iako njegovoj porodici nije dozvoljeno da ga posjećuje, postoji nada da bi uskoro mogao biti oslobođen, jer Sjedinjene Američke Države pregovaraju s Minskom o ublažavanju nekih sankcija u zamjenu za puštanje dijela od procijenjenih hiljada političkih zatvorenika u zemlji.
Opozicioni političar Aljaksandar Milinkjevič, Udruženje bjeloruskih novinara i demokratska opozicija u Bjelorusiji, koju predvodi Svjetlana Tihanovska, ranije su takođe bili dobitnici ove nagrade.
<h2>Pogoršano zdravstveno stanje u zatvoru</h2>
Amaglobeli, osnivačica nezavisnih medija Batumelebi i Netgazeti, uhapšena je početkom 2025. godine, a kasnije osuđena na dvije godine zatvora zbog "pružanja otpora ili upotrebe nasilja protiv službenog lica" tokom proevropskog protesta nakon spornih parlamentarnih izbora u Gruziji u oktobru 2024.
Od tada su se pojavili brojni izvještaji o pogoršanju njenog zdravstvenog stanja tokom boravka u zatvoru. Presudu su osudili EU, Evropska i Međunarodna federacija novinara, kao i organizacije za ljudska prava, a smatra se dijelom šire kampanje države za gušenje neslaganja i ograničavanje slobode izražavanja u Gruziji.
Smatra se prvom političkom zatvorenicom u Gruziji od sticanja nezavisnosti 1991. godine, a ujedno je i prva Gruzijska dobitnica ove nagrade.
Ceremonija dodjele nagrade biće održana u Strazburu 16. decembra.

Zatvoreni novinari Andržej Počobut i Mzija Amaglobeli dobitnici nagrade Saharov za 2025. godinu

Zajedno s pjesnikom Mirašem Martinovićem postavljam pitanje sebi i čovječanstvu o našoj naravi
"A gdje ćemo mi/Poslije svega/Gdje"
Tako glase posljednji stihovi pjesme "Raseljenje" i posljednje riječi zapisane i objavljene u pjesničkoj zbirci "Smrt u Gazi" što ju je još prošle zime završio i proljetos objavio crnogorski pisac i pjesnik Miraš Martinović. Zbijam razvedene stihove u duže retke, da ih lakše uklopim u format novinskog članka. Oprostiće mi pjesnik. Moram prenijeti što još u toj pjesmi piše: "Gdje ćemo sada mi sa ove zemlje/onako na njoj nema ništa/Sve ste zbrisali/Kuće i gradove/Život se ne osjeća/Života nema/Ali mi hoćemo/Na goloj ledini/Da budemo/Na svojoj zemlji..."
Ili ovo: "Kako ćete/Graditi odmarališta/Skupocjene hotele/Na kostima/Naše djece/Ona vam/Neće dati mira/Ona će vam/U san dolaziti/Vaši gosti će se/Odmarati/Na kostima /Pa još na kostima/Djece/Stalno će/Čuti plač/Plač neće/Utihnuti/Čuće se do kraja/Zemlje /Do neba/I dalje će se/Čut i/Do Boga/I neće prestati..."
U pjesmi "Šta će ti to" Martinović čovjeka pita što će mu to da ruši gradove, da ubija djecu... Pita čovjeka "pomišljaš li da i tebe čeka smrt"... Šta će ti to/Čovječe".
Dok su ti stihovi pisani, vijesti su govorile o "tek" jedanaestak hiljada mrtvih u Gazi. Vijesti su se pretakale u pjesme užasa, pjesme suosjećanja, pjesme pitanja i čovjeku i Bogu.
I sada neka me samo neko pita: a što je s hiljadama i hiljadama pobijenih hriršćana u Nigeriji, ima ih kažu već više od sto hiljada, što je sa zapaljenim hriršćanskim crkvama plamenom stvarnim i plamenom mržnje islamističkih terorista. Kako što je? Pa treba dignuti glas, treba do neba zavapiti, treba dignuti javnost na noge. Što čekaš ti koji me to pitaš? Što čekaju crkve? Što čekaju mediji? Ne znam što čekaju. Vjerovatno to da postanu malo više ljudi nego što jesu, da prestanu jednim zlom opravdavati drugo. Čekamo da postanemo jedan svijet i jedna borba, jedna vjera i religija s dostojanstvom i dragocjenošću svakoga ljudskog bića kao prvom, desetom i stotom i jedinom zapovijedi i grijehom najvećim onoga ko je prekrši.
Jedan je crnogorski pjesnik, moj prijatelj Miraš, zavapio stihovima. Drugi su izašli na ulice svojih gradova. Ima među njima mnogo i neznanja i gluposti. Ali kleveta je zlonamjernika da svi oni podržavaju Hamas i da nemaju srca za one što su ih Hamasovi teroristi pobili, zaklali, silovali, zapalili toga crnog 7. oktobra.
Kažu, Hamas je dobio propagandni rat gurajući nedužne i nevine svoje sunarodnjake Palestince pod metke i bombe, a djecu naročito. Ali čije metke i bombe? Kažu, znali su da će Izrael, njegova vojska i država reagovati upravo tako, bespoštednim ratom. Teroristi su zvijeri koje ne mare za život. Doduše, njihovi vođe itekako često znaju sakriti svoje guzice na sigurno i toplo. Ali, ne postaju li njima slični, pa i isti, oni koji dijele taj njihov prezir prema životima bilo čijim, svog ili onog drugog naroda?
O tome se radilo u Gazi. Hamas narod iz kojeg se izrodio koristi kao živi štit, što je zločin. Ali bombe su bile američke, vojnici izraelski, koji su počinili taj "propagandni" pokolj. Da, pokolj, a ne rat, da ponovimo tačne riječi predsjednika Milanovića.
Što će ti to, čovječe, što će ti to, moj Izraele?
I onda se pojavi Tramp mirotvorac. Onaj isti koji u gradove zemlje koje je predsjednik šalje američku vojsku u rat protiv "unutarnjeg neprijatelja". Tramp mirotvorac, koji u govoru kojim proglašava mir sa zanesenošću nedoraslog dječaka govori zaljubljeno o divoti i ljepoti svojih bombardera nabrajajući ih kao nisku bisera u svojoj mirotvornoj ogrlici.
Ne budimo licemjeri, ne tražimo od Izraela što ni sami nismo pokazali nakon pobjede u našem ratu, što ni trideset godina nakon njega nismo naučili postati makar toliko ljudi da makar jednu samilosnu riječ uputimo žrtvama naših neprijatelja.
Tako ni ceremonija u Knesetu, jerusalimskom parlamentu Države Izrael, nije uputila nijedno slovo saučešća prema ubijenima u Gazi. Ne kao da su svi oni bili teroristi i zakleti članovi Hamasa, nego kao da nisu ni postojali, kao da ih nikada nije bilo niti ih je ikada trebalo biti. Ni na tlu na koje su padale njihove bombe ni igdje drugdje pod kapom nebeskom.
Ne samo Netanjahu nego i vođa opozicije govorili su o velikoj cijeni koja je plaćena za mir, koji još uvijek više nalikuje krhkom primirju nad kojim imamo razloga strahovati. I u toj cijeni nabrojili su sve ubijene svoje sunarodnjake i sve svoje vojnike. Niko da u tu cijenu pribroji i desetke hiljada žrtava druge strane i desetke hiljada vlastitih ljudi koje je rat, kao što to svi ratovi čine, pretvorio u ubice svoje ljudske braće. Baš zato se na one druge i ne smije ni pomisliti kao na ljude.
Oteti su ponovno slobodni, vraćeni svojim porodicama. I to s obje strane.
Barem jedan dan nije se pucalo ni ubijalo. Barem jedan dan počela se onima o kojima se ne smije razmišljati kao o ljudima dostavljati hrana, voda, lijekovi...
I to je dobro i tome se treba svaki čovjek radovati. Ali gorka je ta radost za nas, za ljude, za čovječanstvo ako smo pristali da je jedini način da se dođe do mira uništavanje i ubijanje, gola sila najrazornija i najmoćnija na svijetu.
Američki marinci imaju jednu "molitvu", jedan zavjet koji izvikuju u obredima ratnih priprema. Riječi su to kojima se zavjetuju i zaklinju da će se boriti, da će ubijati, sve dok Amerika ne pobijedi, sve dok svi njeni neprijatelji ne budu uništeni, sve dok ne zavlada mir.
Donald Tramp ponaša se upravo tako i vjerovatno se tako i osjeća: kao onaj koji će imati najmoćnija oružja i najsnažniju vojsku da bi sravnio sa zemljom svakoga ko remeti mir. Američki mir koji jamče i podmireni američki interesi. Oni interesi za koje svaki vođa uvjerava svoj narod da su interesi svih ljudi njegove zemlje i naroda. A znamo dobro da nikada nisu, nego samo šačice povlaštenih.
Ne pristaje pjesnik, ne pristaju umjetnici prošli i sadašnji, ne pristajem ni ja da je to jedini način postizanja mira. Ne priznajem da je temelj ljudske naravi bespoštedna, okrutna i nemilosrdna borba "mi ili vi" koja ne dopušta i ne poznaje suosjećanje.
A svi vi kojima je stalo do vaše hriršćanske vjere i hriršćanske civilizacije, čiji poziv čekam da izađem na ulicu i za progonjene nigerijske hrišćane i gdje god progonjenih i ubijanih ima, ako Boga znate, samo se sjetite Isusovih riječi (njega valjda priznajete?): "Blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati." Pa mi onda odgovorite ili uputite na nekoga takvog pjesnika ili propovjednika koji sam vjeruje i koji će mene uvjeriti da je takav sin Božji Donald Tramp. Krhko je to primirje, a ne mir, ni ljudski, ni Božji.&nbsp;

Svako je primirje bolje od rata, ali poraz je čovječanstva ako se do mira može samo na Trampov način

Požar uz veliki dim izbio je danas u šatorskom naselju nazvanom "Ćacilend" ispred Narodne skupštine Srbije u Beogradu. Za sad nije poznat uzrok požara koji je izbio u šatorima na prostoru koji neprekidno obezbjeđuje policija. Reporter RSE javio je da je jedan od šatora skroz izgorio, dok se dim širio, mada je poivremeno jenjavao. Na terenu su policijaci, pripadnici forenzičkog tima i vatrogasci. U međuvremenu, je došlo još vozila vatrogasne službe. Policija blokira pristup i ne dozvoljava prolaz ispred Skupštine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022121012_35d2689ff14f701fc037502127bc6cceb1235504d2c6aca13ac6ad89aba98c9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022121012_35d2689ff14f701fc037502127bc6cceb1235504d2c6aca13ac6ad89aba98c9c" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Pripadnici policije i vatrogasna vozila kod šatorskog naselja pristalica vlasti ispred Skupštine Srbije"> <figcaption>Pripadnici policije i vatrogasna vozila kod šatorskog naselja pristalica vlasti ispred Skupštine Srbije(Photo: Zoran Glavonjić/RFE-RL)</figcaption> </figure>  Poslanica opozicione Stranke slobode i pravde Marinika Tepić objavila je na mreži Iks (X) da je "neko pucao iz vatrenog oružja i onda kenuo i požar iznutra". Ona je toj društvenoj mreži objavila i snimak za koji djeluje da je snimljen iz Skupštine Srbije. RSE ne može da potvrdi autentičnost snimka. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMarinikaTepic%2Fstatus%2F1980914364262785340%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1980914364262785340%7Ctwgr%5E96bd717900e834603cbfa9c88cf7aacec2cafd85%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na snimku se vidi i akcija policije, dok se izgleda čuju i pucnji iz vatrenog oružja. Takozvani "Ćacilend" je nastao kao šatorsko naselje u kojem je boravila grupa studenata "koji žele da uče" i koji se protive blokadama fakulteta koje su organizvale grupe studenata tražeći odgovornost za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici 1. novembra 2024. kada je poginulo 16 ljudi. Šatori su postavljeni u Pionirskom parku – kod zgrade Predsjedništva Srbije u kojoj je radno mjesto šefa države i nekadašnjeg predsjednika Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića – tri dana uoči velikog studentskog protesta u Beogradu koji je održan 15. marta na Trgu Slavija. Parkovski prostor na Andrićevom Vencu od tada je nedostupan za javnu upotrebu, ograđen je metalnom ogradom i neprestano ga čuva policija. "Ćacilend" je nazvan po terminu "ćaci". Prethodno je na kapiji novosadske Jovine gimnazije osvanuo grafit sa slovnom greškom "ćaci u škole" kojim je nepoznati autor vjerovatno želio da pozove đake da se vrate u škole koje su tada obustavile rad iz solidarnosti prosvetara i učenika sa studentima u blokadi. Šatorsko naselje u parku ispred Predsjedništva Srbije prošireno je zauzimanjem ulice ispred Skupštine Srbije. Ta ulica, jedna od najprometnijih u glavnom gradu Srbije, nije u funkciji od aprila kada su dio od Trga Nikole Pašića do Bulevara kralja Aleksandra šatorima zauzele pristalice vladajuće SNS. Potom su na prilazima postavljenje i betonske barikade.

Požar u takozvanom "Ćacilendu" ispred Skupštine Srbije

U ruskom napadu raketama i dronovima na Kijev noćas poginule su najmanje dvije osobe, a dvije su povrijeđene, objavio je šef lokalne vojne administracije Timur Tkačenko preko Telegrama.
Tkačenko je rekao da je najmanje jedna osoba poginula u kijevskom kvartu Dnjiprovski gdje je izbio požar na osmom i devetom spratu stambene zgrade.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su u napadima dronovima pogođeni kvartovi Dnjiprovski i Darnitski, a šteta je takođe načinjena u kvartovima Pečerski i Desnjanski.
Tokom noći izvršen je vazdušni napad i na južnu ukrajinsku oblast Zaporožje kada je povrijeđeno najmanje devet ljudi, saopštila je ukrajinska hitna služba.
Ukrajinska ministarka energetike Svitlana Grinčiuk rekla je da je izvršen masovni napad jutros na energetsku infrastrukturu zemlje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji nastoji da ojača ukrajinski položaj tražeć rakete dugog dometa Tomahok od SAD, napisao je jutros na mreži Iks da je prošla još jedna noć koja dokazuje da Rusija ne osjeća dovoljno jak pritisaka da bi prekinula napade.
On je rekao da su brojni ukrajinski gradovi noćas bili gađani, da je uglavnom na meti bila energetska infrastruktura, ali da su pogođene i brojne stambene zgrade.
Od početka svoje ofanzive prije tri i po godine Rusija gotovo svakodnevno lansira dronove i rakete na Ukrajinu, koja odgovara redovno udarima na rusku teritoriju, posebno ciljajući rusku energetsku infrastrukturu.

Ukrajinski zvaničnici: Dvije osobe poginule u ruskom napadu dronovima i raketama na Kijev

Na današnjoj sjednici Senata Prijestonice Cetinje, kojom je predsjedavao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, jednoglasno je usvojen Program razvoja Prijestonice za 2026. godinu, vrijedan 9,2 miliona eura.
Kako se navodi iz Prijestonice, program obuhvata niz razvojnih i infrastrukturnih projekata, sa fokusom na očuvanje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, valorizaciju turističkih potencijala, unapređenje poslovnog ambijenta i otvaranje novih radnih mjesta.
Poseban akcenat stavljen je, kako se dodaje, na drugu fazu izgradnje žičare Kotor–Lovćen (Ivanova Korita)–Cetinje.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković informisao je članove Senata da su završeni svi ključni planski dokumenti.
- Izradom Idejnog rješenja Prijestonica Cetinje je sve svoje preuzete obaveze u cjelosti realizovala. Analiza opravdanosti, Cost-benefit analiza, Detaljna studija predjela, Projektni zadatak i Idejno rješenje dostavljeni su Ministarstvu javnih radova na dalju nadležnost. U naredna dva mjeseca očekuje se raspisivanje otvorenog tenderskog postupka za izbor projektanta i izvođača radova, nakon čega će uslijediti i početak realizacije druge faze izgradnje žičare, po principu „Projektuj i izgradi - kazao je Đurašković.
Milatović je kazao da je projekat izgradnje žičare jedan od najvažnijih turističkih infrastrukturnih projekata za Crnu Goru, sa aspekta unapređenja turističke ponude, ali i mjerljivih ekonomskih benefita za javni, privatni sektor i građane.
- Izgradnja ove žičare biće jedinstven projekat u svijetu kako zbog svoje dužine, tako i zbog činjenice da je riječ o žičari koja će spajati dva istorijski veoma značajna grada u državi – Cetinje i Kotor. Predstavljaće izuzetan turistički ugođaj, da sa obale Jadrana, iz jednog od najljepših svjetskih zaliva, Boke Kotorske, se uživa u motivima planine Lovćen, a potom i u prijestonici Crne Gore - kazao je Milatović.
Senat je, kako ističu, informisan i o realizaciji aktivnosti na podizanju spomen-obilježja u čast bitke na Košćelama, održane 15. jula 1941. godine.&nbsp;
Na osnovu Programa podizanja spomen-obilježja, koji je usvojen uz saglasnost Ministarstva kulture i medija, pronađena je adekvatna lokacija za spomenik iznad postojeće spomen-ploče, u koordinaciji sa predstavnicima SUBNOR-a i UBNOR-a Cetinje.
Na sjednici su razmatrani i izvještaji o realizaciji Programa razvoja Prijestonice za 2024. godinu, kao i stepen realizacije Programa za 2025. godinu. Članovi Senata uputili su pohvale gradskoj upravi na uspješnoj realizaciji kapitalnog budžeta.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, posredstvom Senata, pokrenuo je inicijativu za obnovu istorijskog lokaliteta Žabljak Crnojevića, jednog od najvažnijih simbola crnogorske državnosti i kulturnog identiteta, a u susret obilježavanju dvadeset godina nezavisnosti Crne Gore.
Sjednici Senata prisustvovali su predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, predsjednica Skupštine Prijestonice Cetinje Milena Vujović, predsjednik CANU-a Ljubiša Stanković, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, zamjenik gradonačelnika Prijestonice Cetinje Marko Brnović, savjetnica predsjednika za održivi razvoj Olivera Vukajlović i zamjenica sekretarke Senata Milica Čelebić

Uskoro izgradnja druge faze žičare Kotor–Lovćen

Branilac trofeja, Dečić iz Tuzi, plasirao se u četvrtfinale fudbalskog Kupa Crne Gore, a među osam najboljih su i Petrovac, Mladost i Otrant-Olimpik.
Dečić je na stadionu Besa, u osmini finala, savladala Budućnost 3:2.
Domaćin je poveo golom Stefana Golubovića u 37. minutu.
Izjednačio je Momčilo Raspopović u 47, a novo vođstvo donio je Asmir Kajević u 60. minutu.
Pitanje pobjednika riješio je Vuk Striković u 81. minutu.
Konačan rezultat postavio je Petar Grbić u 90. minutu.
Mladost je kao gost savladala Igalo 4:0, dok je Petrovac u Bijelom Polju slavio protiv Jedinstva 2:0.
Otrant-Olimpik i Rudar igrali su u Ulcinju 1:1, a domaćin je do četvrtfinala došao nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca 5:3.

Dečić eliminisao Budućnost, u četvrtfinalu Petrovac, Mladost i Otrant-Olimpik

U emisiji Srećan dan, od 9 do 11 sati na Televiziji E, govorimo o zimskom računanja vremena - kako promjena sata utiče na naš bioritam, raspoloženje i svakodnevne navike.&nbsp;
O muzici, inspiraciji i putu do nagrada govori muzičar Stevan Faddy, organizator i umjetnički direktor Dječijeg muzičkog festivala Cattaro Junior 2025.&nbsp;
U ekološkom segmentu emisije o akciji „Recikliraj, doniraj, osvoji“ govori Jelena Rakčević iz organizacije Zeleni talas i podsjeća nas da male akcije mogu donijeti velike promjene za zajednicu i prirodu.&nbsp;
Za kraj, u okviru Ukusa tradicije, profesor kuvarstva Milivoje Đukanović priprema prženog krapa sa krompir salatom – jednostavno jelo koje miriše na domaće i podsjeća na porodične trpeze.

"Srećan dan": Kako promjena sata utiče na nas, razgovor sa Stevanom Fadijem, ekološka akcija „Recikliraj, doniraj, osvoji“ i recept za prženog krapa sa krompir salatom

U Budilniku na Televiziji E analiziramo šta će se promijeniti ukoliko budu usvojene izmjene Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti?&nbsp;
Govorimo i o tome na kakav odnos institucija &nbsp;prema njihovim zahtjevima ukazuju pritvorenici u Spužu.&nbsp;
Pitamo i da li postoji zloupotreba sredstava iz Alimentacionog fonda i na koji način se roditelj koji ne dobija redovnu alimentaciju može naplatiti?&nbsp;
Kada je riječ o turizmu govorimo tome kako će blokada puta Kolašin - Berane uticati na predstojeću zimsku turističku sezonu?

U "Budilniku" pogledajte: Izmjene zakona o kaznama, pritužbe pritvorenika iz Spuža, zloupotrebe Alimentacionog fonda i uticaj blokade puta Kolašin–Berane na zimsku sezonu

Vijest koja je odjeknula 21. avgusta, da je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - književnik Bećir Vuković, dan ranije, ukrao mobilni telefon u jednom marketu u Mojkovcu, zapanjila je crnogorsku javnost, ali ono što je poraznije od samog čina „sitne“ krađe je činjenica da se budući nosilac nacionalne penzije, koju će mu isplaćivati građanke i građani ove zemlje, nije udostojio da se izvini.
I to je isključivi razlog zbog kojeg Portal ETV objavljuje video zapis sa sigurnosnih kamera iz marketa u kojem je Vuković ukrao mobilni telefon Mojkovčanki koja ga je ostavila na naplatnom pultu kod kase.
Sat pošto je žena prijavila krađu Vuković se vratio u prodavnicu i donio telefon koji je ukrao.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdzhZlD_k0gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju pokrenulo je postupak zbog ove krađe, ali su nekoliko dana kasnije odustali od krivičnog gonjenja Bećerovića po službenoj dužnosti, jer je vještak ustanovio da je vrijednost telefona mala, zbog čega nije bilo osnova za nastavak istražnog postupka.
A Vuković, protagonista ovog nemoralnog čina, u žiži je bio i nakon odluke Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, da mu dodijeli ovo priznanje. Ispostavilo se da je pjesnik najveću državnu nagradu dobio za knjigu - koje nema.
U toj manipulaciji nije bio sam, i sve je ,,sređeno“: niti mu je nagrada oduzeta, niti je tužilaštvo iniciralo bilo kakav postupak za utvrđivanje činjenica o odvratnoj ,,štamparskoj obmani“ kojom je omogućeno da Vuković postane nosilac priznanja koje će mu omogućiti i ostvarivanje nacionalne penzije.
I to je ta „oslobođena“ Crna Gora kojom se diče nove crnogorske vlasti koje su preuzele institucije nakon izbora 2020. godine. Crna Gora, koja je i do tada imala ozbiljan problem sa vrijednostima i etičkim kodom, u posljednjih pet godina vrijednosno je razorena.
Brutalno se na svim nivoima urušavaju njeni antifašistički temelji, njena istorija, identitet, kultura, tradicija. A Vuković je jedan od protagonista te ideologije.
Čovjek koji ne priznaje Državu Crnu Goru, antifašističke vrijednosti na kojima se ona temelji, a iz kojih je izniklo najveće državno priznanje ove zemlje, licemjerno i drsko je konkurisao za tu nagradu i dobio je. Konkurisao je, ne zbog vrijednosti koje ona predstavlja, već – očigledno - zbog materijalne dobiti koju ona nosi.
Vuković je funkcioner Nove srpske demokratije, prosruske i prosrpske partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, četnički vojvoda.
Čin „sitne“ krađe laureata najznačajnijeg priznanja Države Crne Gore tužna je slika tragične inverzije vrijednosti koju naše društvo živi. Nove društveno-političke elite u živom blatu guše civilizacijske vrijednosti na kojima je bila utemeljena naša država, ali građanska, emancipovana Crna Gora nespremna je da pruži odgovor i snažno se odupre fašizaciji i klerikalizaciji društva.
Nažalost, i zapadni partneri nijemo posmatraju odumiranje Crne Gore koja je bila svjetionik otpora u porobljenoj Evropi, ne samo u Drugom svjetskom ratu, kada je iz naše zemlje, baš 13. jula, krenuo prvi organizovani ustanak protiv nacističkog okupatora, već i mnogo puta u svojoj dugoj, burnoj istoriji.

VIDEO: Kako je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - ukrao mobilni telefon

&nbsp;,,Brate ima ovog Kosanovica u bia... Uglavnom se sve vezuje za kriminal &nbsp;vezan za naoruzanje i vojnu opremu, zajedno sa Dakom Davidovicem, nista droga. Veze su im Miskovic i tesic i neki Misa Stutgart, ali sve vezano za oruzje... Sa Petrom CRP impex je u kontaktu... Kosanovic ima firme u Niksicu i Pancevu...” Ove Skaj prepiske u kojima se pominju kontroverzni biznismen Miodrag Daka Davidović i njegov dugogodišnji biznis ortak Zdravko Kosanović djelić su razgovora srpskog policijskog oficira Daniela Jovanovića i njegovog crnogorskog kolege, tada aktivnog policijskog službenika Ljuba Milovića. &nbsp; I dio su Skaj poruka za koje odbrana bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića tvrdi da ih je specijlni tužilac Miloš Šoškić svjesno skrivao u milion i dvjesta hiljada komunikacija. Ova skrivana strana ,,Skaj istorije”, tvrdi Katnićeva odbrana pokazuje – ne samo selektivnost Specijalnog tužilaštva – već i namjeru da se neki ljudi iz Crne Gore, povezani sa aktuelnom vlašću, izuzmu od bilo kakve istrage. &nbsp; Zbog toga je Katnić 7. oktobra podnio krivičnu prijavu, tereteći specijalnog tužioca Šoškića za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; POZNATO IME NA CRNOJ LISTI SAD... Skaj poruke koje su Televizija E i Portal ETV imale uvid, zaista otkrivaju da su neka imena, vrlo poznata crnogorskoj javnosti, zaobiđena od istrage i nijesu čak ni saslušana iako se direktno u prepiskama dovode u vezu sa ilegalnim poslovima, ali i sa vrhom vlasti u Beogradu, kao i Bezbjednosno-informativnom agencijom Srbije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191028_18b028ff51899fd7e3c32df83f39939e015dc4e1190d86d1a8f1f5cd9764472e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251021191028_18b028ff51899fd7e3c32df83f39939e015dc4e1190d86d1a8f1f5cd9764472e" data-rendition-name="original" width="862" height="469" loading="lazy" alt="POLICIJSKO-KRIMINALNA PRIČA OKO TRGOVINE ORUŽJEM: Prepiska Daniela Jovanović i Ljuba Milovića "> <figcaption>POLICIJSKO-KRIMINALNA PRIČA OKO TRGOVINE ORUŽJEM: Prepiska Daniela Jovanović i Ljuba Milovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U prepiskama Jovanovića i Milovića, posebno poglavlje je posvećeno vezama Davidovića i Kosanovića sa, kako kažu u porukama, ,,kriminalom vezanim za naoružanje i vojnu opremu”. &nbsp; U prepisci tada aktivni policajac Jovanović objašnjava kolegi Miloviću pozadinu veza u Kosanovića, Davidovića i srpskog velikog trgovca oružjem Slobodanom Tešićem, koji se tada nalazio na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država. ,,Tesic Slobodan, Vucicev covek, glavni za izvoz oruzja.... Milijarder covek...”, pojašnjava Jovanović svom ortaku Miloviću lik i djelo Tešića, trgovca oružjem, napominjući da je ovaj ,,na crnoj listi što se tiče prometa oružja”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191028_b5c96d55a5ab43a131d0ce48a70c071642dd3c232b281717dd730aace7630fd1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251021191028_b5c96d55a5ab43a131d0ce48a70c071642dd3c232b281717dd730aace7630fd1" data-rendition-name="original" width="740" height="370" loading="lazy" alt="ČOVJEK IZ VUČIĆEVOG OKRUŽENJA: Slobodan Tešić"> <figcaption>ČOVJEK IZ VUČIĆEVOG OKRUŽENJA: Slobodan Tešić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prepiska, koja iz nekog nepoznatog razloga uopšte nije interesovala Specijalno državno tužilaštvo, odvijala maja 2020. godine, kada su i Jovanović i Milović bili aktivni u službi. &nbsp; HAPŠENJE JOVANOVIĆA I BJEKSTVO MILOVIĆA Daniel Jovanović, koji provjerava i povjerava Miloviću priču o pozadini biznisa Kosanovića i Davidovića u kojem se pominju oružje, kasnije i šverc cigareta, bio je tada službenik u Upravi kriminalističke policije Srbije. Njegova supruga Dušica Jovanović radila je u Bezbjednosno-informativnoj agenciji (BIA). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_73450b8579e168a9294695d37c0a67936b0fa4ab8245804bb4e40742ea1c018d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251021191032_73450b8579e168a9294695d37c0a67936b0fa4ab8245804bb4e40742ea1c018d" data-rendition-name="original" width="1273" height="622" loading="lazy" alt="ODBJEGLI POLICAJAC: Ljubo Milović, fotografija sa portala Libertas "> <figcaption>ODBJEGLI POLICAJAC: Ljubo Milović, fotografija sa portala Libertas(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Upravo zbog takvih pozicija oboje su mogli da pružaju povjerljive informacije o brojnim ljudima iz Srbije i Crne Gore koji su bili pod nekom vrstom prismotre jer se vjerovalo da se bave međunrodnim švercom. &nbsp; No, sredinom 2023. godine uhapšeni su i Daniel i Dušica Jovanović, policijski službenik je optužen da je bio dio mafijaškog klana i da je umiješan u šverc kokaina iz Srbije za države Evropske unije. Policajac Ljubo Milović je od kraja 2022. godine u bjekstvu, a sumnjiče ga da je jedan od vođa kavačkog klana na čijem je čelu Radoje Zvicer - takođe u bjekstvu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_ed03d749bfb9ba5e94e5ef84d19b2b88ba4a588c4f57fe17dd5fcf9a0b9d1024.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251021191032_ed03d749bfb9ba5e94e5ef84d19b2b88ba4a588c4f57fe17dd5fcf9a0b9d1024" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NA USLUZI KLANOVIMA: Daniel i Dušica Jovanović iz vremena kada su bili državni službenici "> <figcaption>NA USLUZI KLANOVIMA: Daniel i Dušica Jovanović iz vremena kada su bili državni službenici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kada je riječ o tako opasnim ljudima, a posebno ako je francuski Europol još 2022. godine dostavio više od milion Skaj prepiski, ostaje misterija - bog čega crnogorska istraga nikada nije obuhvatila dio prepiski u kojima se pominju biznismeni Miodrag Davidović i Zdravko Kosanović. &nbsp; Ali i političar, jedno vrijeme potpredsjendnik Vlade, kasnije i crnogorski premijer - Dritan Abazović! &nbsp; Upravo je septembra 2022. godine Zdravko Kosanović bio u centru brojnih medijskih priča, kada je u Luci Bar zapiljenjeno 5.124 paketa cigareta kompanije KOZD iz Rume. Kosanović je negirao da ima vezu sa tom kompanijom, ali se brzo pokazalo da je imao veze i da je bio čak i njen vlasnik. &nbsp; - Dokumentacija koju Pobjeda posjeduje pokazuje da je Zdravko Kosanović itekako vezan za kompaniju KOZD iz Rume i da je Rješenjem carinske ispostave Bar (broj: U/I-520/11-22) upravo srpska firma iz Rume označena kao vlasnik 5.124 paketa cigareta ,,raznih brendova“ koji su 19. jula pristigli u Slobodnu zonu Luke Bar brodom ,,Wec Majorelle“ u sedam kontejnera – objavila je Pobjeda 9. septembra te godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191032_f8b48f0b506e8e871cceaaa00a5c05c424af8e17e268ab1e3ce4a5be3c3faa95.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251021191032_f8b48f0b506e8e871cceaaa00a5c05c424af8e17e268ab1e3ce4a5be3c3faa95" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKA I JOŠ KAKVA VEZA: Zdravko Kosanović i Dritan Abazović "> <figcaption>PRIJATELJSKA I JOŠ KAKVA VEZA: Zdravko Kosanović i Dritan Abazović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I ne samo Pobjeda. Brojni srpski i crnogorski mediji opširno su krajem 2022. godine izvještavali o Zdravku Kosanoviću, bliskom poslovnom saradniku Miodraga Dake Davidovića, kao i njihovim razgranatim poslovima u Srbiji i Crnoj Gori.&nbsp; Njih dvojica su bili pod posebnom policijskom obradom u vrijeme kada je Davidović prvi put upravljao Željezarom u Nikšiću, kada se sumnjalo da je Kosanović, kroz sekundarni otpad željeza, u fabriku unosio šut, granje, iskidane gume i drugi otpad, kako bi dobio na tonaži i kako bi tako izvlačili ,,ekstra profit“ iz tog posla. &nbsp;ZAŠTO ,,VAMPIR” I ,,KUDRAVI” NE INTERESUJU SDT? Davidović je juna prošle godine ponovo došao u fokus javnosti, ne oko oružja ili sekundarnog otpada, već je njegovo ime pominjano u porukama oko šverca cigareza. Portal Libertas je objavio Skaj prepiske bivšeg šefa barske kriminalističke policije Ilije Vasovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191036_f675293bbdb845e4bfec1fbd5f11b5b64646280cc19d3ad48703c36a0a5d4e43.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251021191036_f675293bbdb845e4bfec1fbd5f11b5b64646280cc19d3ad48703c36a0a5d4e43" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="OPASNE PORUKE: Dio Skaj prepiske koju je objavio Libertas "> <figcaption>OPASNE PORUKE: Dio Skaj prepiske koju je objavio Libertas(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U tim se prepiskama vidi kako je Vasovića odbjegli biznismen Aleksandar Aco Mrkić, osumnjičen za šverc cigareta, instruisao da sa lažnim diplomatom Stevanom-Stivom Simijanovićem, u stanu biznismena Miodraga-Dake Davidovića u Podgorici, ugovara preuzimanje svih poslova u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori. Davidović je trebalo da obezbijedi kanale uticaja na protok robe preko tadašnjeg potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića. Samo dan poslije objave prepiski, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića SPO uhapšen je Ilija Vasović, u času kada je namjeravao da sa podgoričkog aerodroma putuje za Beograd. PITANJA BEZ ODGOVORA Ali je dalja akcija tu stala. Za sada nijesu saslušani ni Miodrag Davidović, ni Dritan Abazović, kao i Zdravko Kosanović. Na pitanje Televizije E prije 5. septembra - da li su Skaj prepiske koje je objavio Portal Libertas uopšte predmet interesovanja istrage - &nbsp;iz Specijalnog državnog tužilaštva je stigao dogovor, kojim se ne odgovara na pitanje. &nbsp; - Događaji i prepiske na koje se odnose vaša pitanja predmet su postupka izviđaja u više ranije formiranih krivičnih predmeta SDT-a, u kojima je rad još u toku. Zbog zaštite interesa postupka i ostvarivanja svrhe radnji koje se preduzimaju, ne može se dati više podataka - saopšteno je iz SDT-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021191044_c6e2bf6f98f2b1631a7c022aa75be35cda70c5b27ad8fcb8a012f17e3a129569.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251021191044_c6e2bf6f98f2b1631a7c022aa75be35cda70c5b27ad8fcb8a012f17e3a129569" data-rendition-name="original" width="255" height="197" loading="lazy" alt="MNOGA PITANJA JOŠ BEZ ODGOVORA: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>MNOGA PITANJA JOŠ BEZ ODGOVORA: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Zašto, nakon 14 mjeseci navodnog izviđaja, nema nikakvih pomaka u istrazi? Za sada nije poznato. &nbsp; Kao što iz vrha Specijalnog državnog tužilaštva, glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, nema i naznake odgovora na mnogo teže pitanje: da li je specijalni tužilac Miloš Šoškić pukom greškom izostavio Skaj prepiske u kojima se pominju Miodrag Daka Davidović i Zdravko Kosanović u kontekstu šverca oružja i vojne opreme ili je svjesno sakrio dio dokumentacije? &nbsp; Ili su neki ljudi, poput Miodraga Davidovića kojeg zovu u prepiskama ,,Vampir” ili Dritana Abazovića, poznatijeg pod nadimkom ,,Kudravi”, odnosno ,,Maradona” ili ,,naš brat Abaz” &nbsp;- od Specijalnog državnog tužilaštva zaštićene ličnosti? &nbsp; Ako je tako, bilo bi poželjno da se makar javnosti daju naznake zbog čega se pojedinci tužilački gone ili saslušavaju, dok su njihovi sagovornici u Skaj prepiskama postali nedodorljivi za ruku pravde? <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWNJmP4easdA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Skrivana ,,Skaj istorija” specijalnog tužioca Miloša Šoškića

Ambulanta za biološku terapiju Doma zdravlja Glavnog grada u objektu „Zlatica“ već četvrtu nedjelju zaredom ne obezbjeđuje obaveznu dozu lijeka Metotreksat, koji se koristi u liječenju djece i odraslih sa autoimunim bolestima.
Zbog, kako je prvo navedeno, nedostatka lijeka u odgovarajućim jedinicama, a kasnije administrativnih propusta i neorganizovanosti osoblja, četrnaestogodišnja djevojčica iz Podgorice nije primila nijednu terapiju u proteklih mjesec dana, iako se ona mora davati jednom sedmično, u tačno određenom ritmu.
Danas je, kako je potvrđeno Porrtalu ETV iz ove zdravstvene jedinice, djevojčica ponovo vraćena iz ambulante, uz obrazloženje da je sestra koja daje terapiju „na terenu“, a da zamjenu nemaju.
– Mi smo se dogovoriii sa majkom djevojčice da dođe ujutro. Rečeno joj je da su danas kućne posjete, te da nijesmo u mogućnosti da damo terapiju jer je druga koleginica dobila slobodan dan iz opravdanih razloga – kazali su iz Biološke ambulante.
Majka djevojčice, međutim, ističe da je ovo četvrti put da je vraćaju bez ikakvog prethodnog obavještenja.
– Niko nas nijednom nije obavijestio da ne dolazimo, iako dolazimo sa drugog kraja grada. Prvi put su rekli da nema terapije, drugi da nam je poništen nalog, treći da je napravljena greška, a danas da nema ko da da terapiju jer su kućne posjete! Moje dijete već mjesec dana nije primilo lijek, i već se osjećaju posljedice. Ovo je nedopustivo i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je vidno potrešena majka.
<h2>Sistem bez empatije i odgovornosti</h2>
Ovo nije izolovan slučaj – kako navode i drugi roditelji, problemi sa dostupnošću Metotreksata i neažurnim administriranjem terapije ponavljaju se već mjesecima.
Roditelji upozoravaju da je riječ o terapiji koja mora biti redovna, jer svako odlaganje može ozbiljno poremetiti tok liječenja i izazvati trajne posljedice.
– Pored brige za zdravlje djece, moramo da se borimo i sa neodgovornošću sistema. Svaki put kada nema lijeka, traže nam nove naloge, papire i pečate, umjesto da riješe uzrok problema – navodi jedna od majki.
I dok roditelji upozoravaju na nebrigu i haos u sistemu, iz kompanije Hemofarm, koja distribuira Metotreksat, za portal ETV je potvrđeno da lijeka ima u dovoljnim količinama i na zalihama, što dodatno otvara pitanja o odgovornosti uprave Doma zdravlja.
<h2>Hitna reakcija neophodna: Dijete bez terapije već mjesec dana</h2>
Činjenica da četrnaestogodišnje dijete nije primilo obaveznu terapiju četiri sedmice zaredom, dok se odgovorni u sistemu prebacuju između „nedostatka lijeka“, „dokumentacije“ i „slobodnih dana“, predstavlja ozbiljan propust i kršenje prava pacijenta.
Jer, dok ljekovi postoje a dijete mjesec dana ne dobija terapiju, više se ne može govoriti o grešci već o svjesnom zanemarivanju i nebrizi.

Djevojčica iz Podgorice već četvrtu nedjelju bez obavezne biološke terapije: Ko je odgovoran za posljedice?

Molim sudsko vijeće da sada ne razmatra prijedlog mog advokata za ukidanje pritvora, ne zato što je meni u UIKS-u dobro već zato što ne želim da izađem dok se moj otac nalazi tamo - kazao je suspendovani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović u Višem sudu.
On je to saopštio nakon zahtjeva njegovog advokata Nikole Martinovića da mu sudsko vijeće ukine pritvor jer se tamo nalazi 40 mjeseci i odredi mu mjeru zabrane napuštanja stana jer nije prihvaćeno najveće jemstvo od devet miliona eura.
Martinović je ukazao da je Lazović porodičan čovjek i ima dvoje maloljetne djece.
Nakon toga riječ je tražio Lazović i ukazao sudskom vijeću da se nije vidio sa svojim advokatom pa mu nije mogao saopštiti da ne podnosi taj zahtjev.
- Nije meni mjesto tamo, niti je meni tamo dobro ali ne želim da izađem iz pritvora dok se tamo nalazi moj otac - kazao je Lazović.
On je dodao da je sa tim stavom upoznata njegova porodica.
Optužnicom tužioca Zorana Vučinića, osim Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Radovana Pantovića, braće Radovana i Petra Mujovića, Duška Roganovića, Nikole Spasojevića obuhvaćeni su i odbjegli policajac Ljubo Milović, suspendovani policajac Petar Lazović i Nikša Perović.
Zviceru se na teret, osim organizovanja kriminalne grupe, stavlja i teško ubistvo, pranje novca, šverc droge.
Lazović i Milović su, osim za pripadništvo u Zvicerovom kriminalnom klanu, optuženi i za šverc droge i cigareta. Lazoviću se sudi i zbog zloupotrebe službenog položaja.
Živković, Spasojević, Kašćelan, Vujotić, Pantović i Roganović se, takođe, terete za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.