Politico: Slovenija jako rizikuje s referendumom o NATO-u

 (Foto: Pixsell/Borut Zivulovic/F.A. Bobo)
(Foto: Pixsell/Borut Zivulovic/F.A. Bobo)

Premijer Slovenije Robert Golob uzdrmao je vlastitu koaliciju i političku scenu u Ljubljani najavom da bi Slovenija mogla održati referendum o članstvu u NATO-u, piše Politico.

Ideja je uslijedila nakon što je parlament podržao prijedlog Golobovog lijevog koalicijskog partnera, stranke Ljevica, o održavanju savjetodavnog referenduma o povećanju odbrambene potrošnje na 3 posto BDP-a do 2030. godine.

Iako je Golobova stranka Pokret Sloboda glasala protiv tog prijedloga, sam premijer se na samitu NATO-a u Hagu prošlog mjeseca već obvezao na još ambiciozniji cilj – izdvajanje 5 odsto BDP-a za odbranu do 2035. godine. Kriza u vladi dodatno je eskalirala kada su se centristički Socijaldemokrati, koji su takođe dio koalicije, priklonili opoziciji i podržali referendumsku inicijativu.

Golob: Ili ostajemo i plaćamo, ili izlazimo

Vidno nezadovoljan, Golob je odgovorio prijedlogom za znatno ozbiljniji plebiscit: o tome treba li Slovenija uopšte ostati članica NATO-a, saveza kojem se pridružila 2004. godine.

- Postoje samo dva moguća puta: ili ostajemo u savezu i plaćamo članarinu, ili izlazimo iz saveza. Sve ostalo je populističko obmanjivanje građana- rekao je Golob u izjavi.

Njegove riječi dolaze u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak na evropske saveznike da izdvoje više sredstava za odbranu, dok istovremeno sugeriše da SAD možda neće štititi one koji ne ispune obaveze ako Rusija napadne.

Slovenija ispod NATO-ovog praga

Slovenija godinama ne ispunjava cilj NATO-a o minimalno 2 odsto BDP-a za odbranu – trenutno ulaže samo 1,29 odsto, što je među najnižim izdvajanjima u savezu. Nova obaveza o 5 odsto do 2035. godine izazvala je dodatne podjele, posebno jer o njoj, kako tvrde kritičari, u zemlji nije bilo prave javne rasprave.

Europoslanik Matjaž Nemec iz Socijaldemokrata ocijenio je Golobovu odluku kao "emocionalnu, prenagljenu i nestratešku" te dodao da njegova stranka ne smatra mudrim otvarati pitanje NATO članstva u ovom trenutku.

- Cilj od 3 odsto bio je jedini kojem je naša stranka u vladi dala podršku kao mandatu premijera za samit u Hagu. Premijer nije imao mandat da prihvati cilj od 5 odsto- rekao je Nemec.

"To je vrlo opasno i neodgovorno"

Kritike su stigle i iz akademskih krugova. Profesorica odbrane na Univerzitetu u Ljubljani Jelena Juvan optužila je vladu za neodgovorno ponašanje.

- Mislim da je vrlo opasno i neodgovorno što naša vlada čini. Oni se zapravo kockaju s budućnošću nacije, osobito s obzirom na malu veličinu Slovenije i stanje naših oružanih snaga. Time pokušavaju rješavati unutrašnje političke sukobe, što je neprimjereno- rekla je Juvan.

Politički analitičar i profesor Miro Haček smatra da Golob, koji je ušao u visoku politiku tek 2022. godine i odmah pobijedio na izborima, pokazuje znakove političke nezrelosti.

- Nije navikao gubiti glasove. Osjeća se ucijenjenim od strane svojih koalicionih partnera. Ovo je prvi put u ovom mandatu da su oba koaliciona partnera glasala protiv njega. Ima malo političkog iskustva i nije predvidio ovakav scenario- rekao je Haček.

Populizam ili strategija?

I dok politički analitičari smatraju da je prijedlog referenduma bio impulsivan, članovi Golobove stranke tvrde da je riječ o promišljenom potezu. Europoslanica Irena Joveva iz Pokreta Sloboda rekla je da je najava referenduma o članstvu u NATO-u "promišljena odluka".

- Kako se bliže parlamentarni izbori u proljeće sljedeće godine, tema povećanja odbrambene potrošnje sve je češće na vrhu političkih agenda i prijeti da postane sredstvo populističkog mobilizovanja podrške- rekla je Joveva.

- Iako znamo da naši građani nijesu skloni povećanju izdvajanja za odbranu, vjerujemo da prepoznaju sigurnosne prednosti članstva u NATO-u", dodala je.

Niko ozbiljan ne traži izlazak iz NATO-a

Istraživanja pokazuju da članstvo u NATO-u trenutno podržava samo oko polovina slovenačkih građana, no nijedna veća stranka ne zagovara napuštanje saveza. Čak ni opoziciona Slovenska demokratska stranka bivšeg premijera Janeza Janše, koji otvoreno podržava Trampa, ne traži izlazak. Jedina parlamentarna stranka koja se izjašnjava za napuštanje NATO-a je Ljevica.

- Rekao bih da je 99 odsto ovoga motivisano unutrašnjopolitičkim razlozima i da gotovo niko u Sloveniji zapravo ne želi izaći iz NATO-a- ocijenio je Haček.

On i Juvan vjeruju da je Golob ovom izjavom zapravo otvorio kampanju za parlamentarne izbore 2026. godine. Trenutne ankete daju Janšinoj stranci 29 odsto podrške, dok je Golobov Pokret Sloboda na 20 odsto.

Opasna igra u vrijeme geopolitičke nestabilnosti

Korišćenje NATO članstva kao pregovaračkog uloga za rješavanje domaćih problema moglo bi imati ozbiljne posljedice, upozoravaju analitičari.

- To je opasan potez… Slovenija je jedna od članica EU-a s najprijateljskijim odnosom prema Rusiji. Ovo bi moglo postati savršeno igralište za rusko miješanje i pokušaje uticanja na ishod referenduma- rekao je Haček.

Potencijalno strano uplitanje nije jedina opasnost. Iako neobavezujući, referendum o članstvu u NATO-u imao bi veliku političku težinu. Ako bi građani glasali protiv saveza, Slovenija bi se mogla naći pred izazovom sličnim Brexitu.

- To se može dogoditi. Niko to nije očekivao u Ujedinjenom Kraljevstvu. A ipak se dogodilo- zaključio je Haček.