Povjerenje u Zelenskog oslabilo i nakon povlačenja spornog zakona koji je izazvao antikorupcijske proteste

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog mjeseca brzo je povukao sporni zakon koji je prijetio nezavisnosti ključnih antikorupcijskih institucija, nakon masovnih protesta koji su prvi put od početka ruske invazije ozbiljno uzdrmali stabilnost njegove vlasti.

Međutim, šteta nanesena njegovom ugledu teško da se može jednako lako ispraviti.

Povlačenje zakona uslijedilo je nakon višegodišnjeg nezadovoljstva javnosti koje se koncentrisalo oko njegovog najužeg kruga saradnika, od kojih su neki optuženi za korupciju. Ipak, građani su tokom rata uglavnom pokazivali lojalnost predsjedniku, vjerujući mu da predvodi borbu protiv Kremlja, čak i kada su pristajali na ograničenje pojedinih građanskih sloboda.

Protesti su, međutim, pokazali dokle seže to povjerenje – i gdje prestaje.

- Ljudi će podržavati Zelenskog u svemu što se odnosi na rat. Ali prethodni nivo povjerenja – da će sve raditi ispravno i bez spoljnih uticaja – narušen je - kazala je Tetjana Ševčuk, članica upravnog odbora ukrajinske nevladine organizacije Centar za borbu protiv korupcije. Prema njenim riječima, Zelenskom sada predstoji mukotrpan rad kako bi vratio povjerenje građana.

Istraživanje Galupa objavljeno u četvrtak pokazalo je da oko dvije trećine Ukrajinaca odobrava način na koji Zelenski obavlja svoju funkciju – što je pad u odnosu na 84% iz 2022. godine. Slično pokazuje i anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, koja ukazuje na pad povjerenja u predsjednika, posebno nakon usvajanja spornog zakona.

Obje ankete sprovedene su u julu i nisu obuhvatile odrasle osobe koje žive u dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom ili u regijama pod čvrstom kontrolom Moskve.

Prvobitna odluka da potpiše zakon narušila je položaj Zelenskog ne samo kod građana, već i među lojalnim poslanicima i zapadnim saveznicima – uključujući i jednog ministra vanjskih poslova koji je za AP izjavio da je povlačenje zakona „važan korak u vraćanju izgubljenog povjerenja“.

Zelenski tvrdio da je zakon bio uperen protiv ruskog uticaja

Zelenski je izazvao žestoke reakcije kada je potpisao mjere koje su smanjivale ovlašćenja Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine (NABU) i Specijalizovanog antikorupcijskog tužilaštva (SAPO).

Predsjednik je tvrdio da je zakon imao za cilj eliminaciju ruskog uticaja unutar tih institucija, ali nije ponudio konkretne dokaze koji bi potkrijepili tu tvrdnju. Zakon je usvojen tolikom brzinom da su poslanici izjavili kako nijesu stigli ni da ga detaljno pročitaju. Strpljenje građana u tom trenutku je puklo.

Od početka ruske invazije 2022. godine, građani su uglavnom prihvatali mjere poput ratnog stanja i odlaganja izbora. Međutim, kritičari tvrde da je koncentracija moći u rukama predsjednika oslabila demokratske institucije i narušila principe transparentnosti i kontrole vlasti. Optužbe za korupciju u redovima njegovih najbližih saradnika dodatno su podgrijale nezadovoljstvo.

Antikorupcijski protesti koji su u julu održani u Kijevu i drugim gradovima bili su među najvećima u posljednjih nekoliko godina, okupljajući hiljade građana koji su jasno poručili da traže odgovornost – čak i u ratnim uslovima.

- Nije jedan zakon taj koji je ljude izveo na ulice, već niz događaja, akumulacija osjećanja i potreba da se vlasti jasno pokaže gdje su granice - rekla je Ševčuk.

Ukrajinske vlasti su posebno osjetljive na javno mnjenje još od vremena Euromajdana 2013/2014. godine, kada su masovni protesti doveli do smjene proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Ti događaji predstavljaju prelomni trenutak u savremenoj ukrajinskoj istoriji i učvrstili su netoleranciju javnosti prema korupciji i zloupotrebama vlasti.

Do skoro su odluke Zelenskog uglavnom bile usklađene s raspoloženjem građana. Pomno je pratio rezultate anketa. Na primjer, nije javno govorio da Ukrajina možda neće vojno povratiti okupirane teritorije sve dok ispitivanja javnog mnjenja nijesu pokazala da je narod spreman da pristane na teritorijalne ustupke zarad mira.

Najveći dio sumnji vezuje se za šefa njegovog kabineta, Andreja Jermaka, za kog ukrajinski i zapadni zvaničnici tvrde da ima preveliki uticaj. U javnosti su se uoči protesta posebno negativno istakle još dvije osobe bliske Zelenskom.

Prvi je bivši potpredsjednik vlade Oleksij Černišov, koji je u junu formalno osumnjičen u slučaju otimačine državnog zemljišta. NABU ga je označio kao šestog osumnjičenog u velikoj korupcionaškoj aferi povezanoj s jednim kijevskim investitorom.

Drugi je Timur Mindič, blizak prijatelj predsjednika, koji je, prema pisanju lista Ukrajinska pravda, takođe predmet istrage NABU-a i SAPO-a, zbog sumnjivih poslova u vezi s proizvodnjom dronova.

- Građani su ujedinjeni oko predsjednika kada je riječ o ratu i međunarodnoj podršci. Ali su istovremeno svjesni šta se dešava s njegovim najbližim saradnicima i optužbama za korupciju. To ne može proći nezapaženo - istakla je Ševčuk.

Prema njenim riječima, protesti su bili „podsjetnik predsjedniku da narod sve vidi, sve pamti, i da ne želi da se moć koristi za zaštitu korupcije.“

Poslanici više neće slijepo usvajati zakone koje predlaže predsjednik

Poslanici koji su prvobitno podržali zakon kojim su smanjena ovlašćenja NABU-a i SAPO-a priznali su da je reakcija javnosti pokazala kako više ne postoji slijepo povjerenje u sve prijedloge koje dolaze iz kabineta predsjednika. Do sada su se zakoni koje podrži Zelenski gotovo automatski usvajali.

- Glasao sam ne zato što sam se slagao sa zakonom, već zato što je to bila predsjednikova odluka - kazao je poslanik iz redova stranke Zelenskog, Oleksandr Merežko. 

- Nijesam imao vremena ni da ga pročitam, ali sam znao šta je u pitanju. Glasali smo jer smo vjerovali predsjedniku. To je bila njegova odluka i ponašali smo se kao tim – kazao je on.

Zelenski je kasnije priznao da je komunikacija u vezi sa zakonom bila loša.

- Vjerovatno je trebalo voditi dijalog. Komunikacija je uvijek neophodna - izjavio je 24. jula.

Povjerenje u Zelenskog nekada je bilo toliko snažno da se šalilo kako bi parlament izglasao čak i da za premijera predloži kašiku. Danas je situacija drugačija, kaže Merežko – parlament postaje samostalniji.

- Sada će poslanici biti oprezniji. Nekad je postojala pretpostavka povjerenja prema predsjedniku ili vladi. Sada je to pretpostavka nepovjerenja. Ako se pojavi sličan zakon, svi će se sjećati šta se desilo. Niko ne želi da ispadne naivan ili da bude krivac - kazao je.

Ipak, mnogi su pohvalili Zelenskog što je brzo reagovao i povukao zakon, utišavši time gnjev s ulica. Prošle nedjelje, parlament je usvojio novi zakon kojim se vraća nezavisnost NABU-a i SAPO-a.

- Građani su tražili promjene. Mi smo odgovorili - rekao je Zelenski novinarima.

Zakon izazvao zabrinutost i na Zapadu

Zakon je izazvao i zabrinutost evropskih saveznika, koji su upozorili da bi mogao ugroziti podršku Ukrajini, ali i njene ambicije za članstvo u EU. Najbliži partneri pozdravili su brzo povlačenje zakona.

Premijer Velike Britanije Kir Starmer pokrenuo je to pitanje u telefonskom razgovoru sa Zelenskim 24. jula. Prema saopštenju iz njegovog kabineta, lideri su se saglasili da nezavisne antikorupcijske institucije imaju ključnu ulogu u očuvanju demokratije u Ukrajini.

U Njemačkoj, ministar spoljnih poslova Johan Vadeful izrazio je nezadovoljstvo kada je Zelenski odobrio zakon. Nakon što je isti povukao, Vadeful je na platformi X ocijenio da je odluka parlamenta „pozitivan i neophodan korak ka vraćanju izgubljenog povjerenja“.

U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp – poznat po čestim komentarima o unutrašnjoj politici drugih zemalja – do sada nije javno komentarisao sporni ukrajinski zakon.