Rusija i Ukrajina ostaju pri svojim zahtjevima pred planirani samit Putina i Trampa

Prijetnje, pritisci i ultimatumi su dolazili i prolazili, ali predsjednik Rusije Vladimir Putin zadržava nepopustljive zahtjeve Moskve u ratu u Ukrajini, izazivajući strah da bi na planiranom samitu sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom na Aljasci mogao primorati Kijev da prihvati nepovoljan dogovor.

Maksimalistički zahtjevi odražavaju Putinovu odlučnost da ostvari ciljeve koje je postavio kada je 24. februara 2022. pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu.

Putin vidi mogući susret sa Trampom kao priliku da pregovara o širokom sporazumu koji bi ne samo učvrstio teritorijalne dobitke Rusije, već i spriječio Ukrajinu da se pridruži NATO-u i primi bilo kakve zapadne trupe, omogućavajući Moskvi da postepeno vrati zemlju u svoju orbitu.

Kremaljski lider vjeruje da vrijeme radi za njega dok iscrpljene i slabije naoružane ukrajinske snage teško zaustavljaju ruska napredovanja na mnogim sektorima fronta dugog preko 1.000 kilometara, a rojevi ruskih projektila i dronova pogađaju ukrajinske gradove.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski takođe je ostao čvrst u svojim stavovima, prihvativši prekid vatre koji je predložio Tramp, ali ponovivši da zemlja neće odustati od namjere da uđe u NATO i odbacujući priznavanje ruske aneksije bilo koje ukrajinske regije.

Ruski zahtjevi

U memorandumu predstavljenom na pregovorima u Istanbulu u junu, Rusija je ponudila Ukrajini dvije opcije za uspostavljanje 30-dnevnog prekida vatre. Jedna je zahtijevala da se ukrajinske snage povuku iz Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti — četiri regije koje je Moskva nezakonito anektirala u septembru 2022, ali ih nikada u potpunosti nije zauzela.

Kao alternativni uslov za prekid vatre, Rusija je iznijela „paket-prijedlog“ da Ukrajina zaustavi mobilizaciju, zamrzne isporuke zapadnog oružja i zabrani bilo kakve trupe trećih zemalja na svojoj teritoriji. Moskva je takođe predložila da Ukrajina ukine ratno stanje i održi izbore, nakon čega bi obje zemlje potpisale sveobuhvatan mirovni sporazum.

Nakon primirja, Moskva želi da dogovor uključi „međunarodno pravno priznanje“ njene aneksije ukrajinskog poluostrva Krim iz 2014. i četiri oblasti iz 2022.

Rusija traži da mirovni sporazum predvidi da Ukrajina proglasi neutralni status između Rusije i Zapada, odustane od ulaska u NATO, ograniči veličinu svojih oružanih snaga i prizna ruski jezik kao službeni, ravnopravan ukrajinskom — što su ciljevi koje je Putin zacrtao od početka.

Takođe zahtijeva zabranu „veličanja i propagande nacizma i neonacizma“ i raspuštanje takvih  grupa. Od početka rata Putin lažno tvrdi da neonacističke grupe oblikuju ukrajinsku politiku pod Zelenskim, koji je Jevrej. Kijev i zapadni saveznici te optužbe oštro odbacuju.

Prema ruskom viđenju, sveobuhvatan mirovni sporazum trebalo bi da predvidi ukidanje svih sankcija i ograničenja, odustajanje od zahtjeva za ratne odštete, obnovu trgovine i komunikacija te ponovno uspostavljanje diplomatskih odnosa.

Na pitanje da li je Moskva signalizirala spremnost na kompromis kako bi došlo do susreta sa Trampom, Putinov savjetnik za spoljne poslove Jurij Ušakov odgovorio je u četvrtak da nije bilo promjena u ruskom stavu.

Ukrajinski zahtjevi

Memorandum koji je Ukrajina predstavila Moskvi u Istanbulu naglasio je potrebu za potpunim i bezuslovnim 30-dnevnim prekidom vatre kao uvodom u mirovne pregovore.

Potvrdio je dosljedno odbijanje ruskih zahtjeva za neutralnim statusom kao napad na suverenitet zemlje, uz konstataciju da Ukrajina ima pravo da sama bira saveze i da će članstvo u NATO-u zavisiti od konsenzusa unutar alijanse.

U dokumentu se naglašava i odbacivanje bilo kakvih ograničenja u pogledu veličine i drugih parametara oružanih snaga, kao i zabrana stranih trupa na ukrajinskoj teritoriji.

Ukrajinski memorandum se protivi priznavanju bilo kakvih ruskih teritorijalnih dobitaka, pri čemu sadašnju liniju dodira smatra početnom tačkom za pregovore.

Navodi se i potreba za međunarodnim bezbjednosnim garancijama kako bi se osigurala primjena mirovnog sporazuma i spriječila nova agresija.

Kijev traži i povratak sve djece deportovane ili nezakonito premještene u Rusiju, te potpunu razmjenu zarobljenika.

Predviđa i mogućnost postepenog ukidanja dijela sankcija Rusiji ako bude poštovala dogovor.

Trampove pozicije

Donald Tramp često je govorio s divljenjem o Putinu i čak ponavljao njegove teze o ratu. Imao je oštar sukob sa Zelenskim u Ovalnoj sobi 28. februara, ali je kasnije ublažio ton. Dok je Putin odbijao prekid vatre i nastavio vazdušne napade, Tramp je pokazao frustraciju prema ruskom lideru, prijeteći Moskvi novim sankcijama.

Iako je izrazio razočaranje Putinom, Trampova saglasnost da se sastane s njim bez Zelenskog za stolom izazvala je zabrinutost u Ukrajini i među evropskim saveznicima, koji strahuju da bi to moglo omogućiti Rusiji da pridobije Trampa na svoju stranu i prisili Ukrajinu na ustupke.

Tramp je, ne iznoseći detalje, rekao da će „doći do neke razmjene teritorija, na dobrobit obje strane“ kao dio svakog mirovnog sporazuma koji će razgovarati s Putinom kada se sastanu u petak.

Putin je više puta upozorio da će Ukrajina dobiti teže uslove mira ako ne prihvati zahtjeve Moskve, dok ruske trupe ulaze u druge regione kako bi, kako kaže, izgradile „zaštitnu zonu“. Neki analitičari smatraju da bi Rusija mogla trgovati tim novim osvojenim teritorijama za oblasti od četiri anektirane koje su i dalje pod ukrajinskom kontrolom.

- To je potencijalno situacija koja Putinu daje ogroman prostor za manevar, dokle god to može da iskoristi da natjera Ukrajince na dogovor koji im se neće dopasti i da efektivno zaobiđe Evropljane - rekao je Sem Grin sa Koledža King’s u Londonu. 

- Pitanje je, hoće li se Tramp složiti s tim i hoće li zaista imati polugu da natjera Ukrajince i Evropljane da to prihvate – navodi on.

Grin smatra da bi Putin mogao prihvatiti privremeno primirje kako bi pridobio Trampovu naklonost i ostvario šire ciljeve.

- Mogao bi pristati na prekid vatre sve dok je on takav da mu ostavlja kontrolu i ne pruža stvarno odvraćanje od nove agresije u budućnosti  - rekao je, uz ocjenu da Putin razumije da mu jedini put do tog cilja vodi preko Trampa.

U mogućem znaku da vjeruje kako bi prekid vatre ili mirovni sporazum mogli biti blizu, Putin je pozvao lidere Kine, Indije, Južnoafričke Republike i nekoliko bivših sovjetskih država, očigledno kako bi ih obavijestio o mogućim dogovorima.

Tatjana Stanovaja iz Karnegi centra za Rusiju i Euroaziju smatra da Putin neće odustati od svojih ciljeva.

- Kako god bili formulisani, ti uslovi se svode na isti zahtjev: Ukrajina prestaje da pruža otpor, Zapad obustavlja isporuke oružja, a Kijev prihvata ruske uslove, što praktično znači de fakto kapitulaciju — napisala je na mreži X.

Dodala je da ruska strana to može predstaviti na desetine načina, stvarajući utisak da je Moskva otvorena za ustupke i ozbiljne pregovore.

 - To radi već duže vrijeme, ali osnovna pozicija ostaje ista: Rusija želi da Kijev kapitulira – kazala je Stanovaja.

Ona predviđa da bi Putin mogao pristati da se sastane sa Zelenskim, ali napominje da bi Kremlj to prihvatio samo ako postoji unaprijed dogovorena agenda i unaprijed određeni ishodi, što je, kako kaže, teško zamisliti.

- Najvjerovatniji scenario je da će ovaj mirovni pokušaj ponovo propasti. To bi bio negativan ishod za Ukrajinu, ali ne bi Putinu donio Ukrajinu „na tacni“, barem ne onako kako on to želi. Sukob, u kojem se smjenjuju otvorena ratna dejstva i periodi tinjajuće napetosti, vjerovatno će se nastaviti u doglednoj budućnosti – kazala je ona.