<article><p>Rusija je danas probno ispalila rakete na hiljade milja udaljenosti u sklopu vježbe nuklearnih snaga.<br/> <br/> Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je novu vježbu snaga za nuklearno odvraćanje, drugu u dvije sedmice, prenosi Rojters.<br/> <br/> To se događa u kritičnom trenutku za vrijeme ruske agresije na Ukrajinu, nakon sedmica ruskih signala Zapadu da će Moskva odgovoriti ako Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici dozvole Kijevu da ispaljuje rakete dugog dometa duboko u Rusiju.<br/> <br/> "S obzirom na rastuće geopolitičke tenzije i pojavu novih vanjskih prijetnji i rizika, važno je imati moderne i stalno spremne strateške snage", rekao je Putin najavljujući vježbu.<br/> <br/> U videosnimku koju je objavio Kremlj, Putin na otvaranju vježbe govori da bi korištenje nuklearnog naoružanja bila "ekstremno iznimna mjera", ali da ono mora biti spremno za korištenje, prenio je Radio Slobodna Evropa.<br/> <br/> "Nastavićemo poboljšavati sve komponente. Resursi za to su dostupni. Naglašavam da nećemo ući u novu utrku u naoružanju, ali održavaćemo nuklearne snage na potrebnom nivou", poručio je Putin.<br/> <br/> Vježbe započete danas nastavak su vježbe od 18. oktobra u regiji Tver.<br/> <br/> Putin je prošle sedmice odobrio promjenu ruske nuklearne doktrine, pa se ubuduće napad neke države uz podršku nuklearne sile smatra zajedničkim napadom tih zemalja.</p></article>

<p>Rusija je danas probno ispalila rakete na hiljade milja udaljenosti u sklopu vježbe nuklearnih snaga.<br>
<br>
Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je novu vježbu snaga za nuklearno odvraćanje, drugu u dvije sedmice, prenosi Rojters.<br>
<br>
To se događa u kritičnom trenutku za vrijeme ruske agresije na Ukrajinu, nakon sedmica ruskih signala Zapadu da će Moskva odgovoriti ako Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici dozvole Kijevu da ispaljuje rakete dugog dometa duboko u Rusiju.<br>
<br>
"S obzirom na rastuće geopolitičke tenzije i pojavu novih vanjskih prijetnji i rizika, važno je imati moderne i stalno spremne strateške snage", rekao je Putin najavljujući vježbu.<br>
<br>
U videosnimku koju je objavio Kremlj, Putin na otvaranju vježbe govori da bi korištenje nuklearnog naoružanja bila "ekstremno iznimna mjera", ali da ono mora biti spremno za korištenje, prenio je Radio Slobodna Evropa.<br>
<br>
"Nastavićemo poboljšavati sve komponente. Resursi za to su dostupni. Naglašavam da nećemo ući u novu utrku u naoružanju, ali održavaćemo nuklearne snage na potrebnom nivou", poručio je Putin.<br>
<br>
Vježbe započete danas nastavak su vježbe od 18. oktobra u regiji Tver.<br>
<br>
Putin je prošle sedmice odobrio promjenu ruske nuklearne doktrine, pa se ubuduće napad neke države uz podršku nuklearne sile smatra zajedničkim napadom tih zemalja.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Rusija počela nove vježbe nuklearnih snaga

<p>Rusija je danas probno ispalila rakete na hiljade milja udaljenosti u sklopu vježbe nuklearnih snaga.<br />
<br />
Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je novu vježbu snaga za nuklearno odvraćanje, drugu u dvije sedmice, prenosi Rojters.<br />
<br />
To se događa u kritičnom trenutku za vrijeme ruske agresije na Ukrajinu, nakon sedmica ruskih signala Zapadu da će Moskva odgovoriti ako Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici dozvole Kijevu da ispaljuje rakete dugog dometa duboko u Rusiju.<br />
<br />
"S obzirom na rastuće geopolitičke tenzije i pojavu novih vanjskih prijetnji i rizika, važno je imati moderne i stalno spremne strateške snage", rekao je Putin najavljujući vježbu.<br />
<br />
U videosnimku koju je objavio Kremlj, Putin na otvaranju vježbe govori da bi korištenje nuklearnog naoružanja bila "ekstremno iznimna mjera", ali da ono mora biti spremno za korištenje, prenio je Radio Slobodna Evropa.<br />
<br />
"Nastavićemo poboljšavati sve komponente. Resursi za to su dostupni. Naglašavam da nećemo ući u novu utrku u naoružanju, ali održavaćemo nuklearne snage na potrebnom nivou", poručio je Putin.<br />
<br />
Vježbe započete danas nastavak su vježbe od 18. oktobra u regiji Tver.<br />
<br />
Putin je prošle sedmice odobrio promjenu ruske nuklearne doktrine, pa se ubuduće napad neke države uz podršku nuklearne sile smatra zajedničkim napadom tih zemalja.</p>

<p>U prethodnih 10 godina, bilo je u prosjeku 60 stradalih u saobraćajnim nesrećema na godišnjem nivou, da bi taj broj na današnji dan bio 67, kazali su iz uprave policije povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda.</p>
<p>Svjetski dan sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda posvećen je milionima poginulih u saobraćaju širom svijeta. Ovaj dan obilježava se već 30 godina, širom svijeta, a Ujedinjene nacije su 2005. godine usvojile Rezoluciju kojom pozivaju na obilježavanje tog dana u trećoj nedjelji u mjesecu novembru.</p>
<p>Svjetski dan sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda ove godine se obilježava 17. novembra pod sloganom “Sjeti se. Podrži. Djeluj”.&nbsp;</p>
<p>Cilj obilježavanja je, kako su rekli u upravi policije, skretanje pažnje na jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu.</p>
<p>- Svake godine u svijetu umre, zbog posljedica saobraćajnih nezgoda, više od 1,35 miliona učesnika u saobraćaju, a oko 50 miliona ih bude povrijeđeno. Povrede u saobraćaju predstavljaju jedan od tri vodeća uzroka smrtnosti u starosnoj grupi između pet i 44 godine - kazali su u Upravi policije.</p>
<p>Skoro polovina smrtno stradalih pripada rizičnim grupama, odnosno osjetljivim grupama učesnika u saobraćaju, a to su motociklisti, pješaci i biciklisti.</p>
<p>Povrede zadobijene u saobraćajnim nezgodama, vodeći su uzrok smrti djece i mladih u starosnoj dobi između pet &nbsp;i 29 godina života.</p>
<p>Ako se ne postignu zadati ciljevi, procjenjuje se, navode u Upravi policije, da će do 2030. godine, saobraćajne nezgode postati sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu, a trenutno se nalaze na osmom mjestu, odmah iza dijabetesa.</p>
<p>- Uprava policije je tokom prethodnih godina uložila značajne napore u cilju unapređenja stanja u oblasti bezbjednosti saobraćaja na - putevima. Krajem 90-tih godina, na godišnjem nivou evidentirano je i do 180 smrtno stradalih učesnika u saobraćajnim nezgodama, da bi tokom 2000-tih, broj smrtno stradalih bio sveden na oko 120 na godišnjem nivou. U prethodnih 10 godina, prosječan broj smrtno stradalih u saobraćajnim nezgodama je 60 na godišnjem nivou, da bi taj broj na današnji dan bio 67 smrtno stradalih lica - kažu iz policije.</p>
<p>Poručuju da njihov stalni zadatak mora biti dalje unapređenje stanja u ovoj oblasti.&nbsp;</p>
<p>To namjeravaju postići realizacijom mjera i aktivnosti predviđenih Strategijom poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju za period od 2024. godine do 2030. godine, kao i realizacijom aktivnosti predviđenih Akcionim planom za realizaciju naprijed pomenute strategije za period od 2024. do 2025. godine.</p>
<p>- Takođe, kroz preventivno i proaktivno djelovanje saobraćajne policije, s ciljem sprečavanja krivičnih djela i prekršaja iz oblasti bezbjednosti drumskog saobraćaja; kroz povećanje stepena zaštite i pružanje pomoći rizičnim grupama, za vrijeme njihovog učešća u saobraćaju, sa težištem na motocikliste, pješake i bicikliste, kao i djecu, starija lica i lica sa hendikepom i posebnim potrebama; kroz iniciranje, organizovanje i sprovođenje akcija pojačane kontrole saobraćaja na nacionalnom nivou, kada je riječ o saobraćajnim prekršajims u vezi sa prekoračenjem brzine, upotrebom alkohola i opojnih droga, korišćenje sigurnosnih pojaseva, upotrebe mobilnog telefona u toku vožnje, tehničkoj ispravnosti vozila i slično; pojačanim preventivno – edukativnim aktivnostima sa težištem na školskoj populaciji i davanju doprinosa u podizanju svijesti i sticanju novih znanja u vezi sa bezbjednošću saobraćaja, kako kod mladih, tako i kod odraslih - navedeno je u saopštenju Uprave policije.</p>

Na crnogorskim putevima godišnje strada 67 ljudi

<p>Prva faza Projekta unapređenja bezbjednosti saobraćaja u zonama osnovnih škola “Bezbjedne zone škola“ na mreži državnih puteva u Crnoj Gori uspješno je završena, čime su stvoreni bolji i sigurniji uslovi za bezbjedan dolazak i odlazak učenika, saopšreno je iz Uprave za saobraćaj.</p>
<p>Ovaj projekat, koji je obuhvatao modernizaciju putne infrastrukture u blizini 15 osnovnih škola, rezultirao je postavljanjem novih saobraćajnih znakova, mjerača brzine, pješačkih prelaza i zaštitnih ograda u cilju stvaranja sigurnijih uslova za kretanje učenika i drugih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>- Projekat je realizovan u 10 crnogorskih opština, a obuhvata sljedeće škole: osnovne škole "Dašo Pavičić" (Topla), "Ilija Kišić" (Zelenika) i "Orjenski Bataljon"(Kamenari) u Herceg Novom, u Bijelom Polju OŠ „Aleksa Bećo Đilas" (Slijepač most) i OŠ "Krsto Radojević" (Tomaševo), u Nikšiću osnovne škole "Jovan Gnjatović" (Vraćenovići) i OŠ "Branko Višnjić" (Krstac), kao i dvije u opštini Rožaje, OŠ "Bratstvo – Jedinstvo" (Skerepača) i OŠ "Bać". Takođe, projektom su obuhvaćene i osnovne škole "Bedri Elezaga" u Ulcinju, "Mojsije Stevanović" (Manastir Morača) u opštini Kolašin, „Mahmut Lekić" u Tuzima, OŠ "Mihailo Žugić" (Odžak) u Pljevljima, OŠ "Vuko Jovović" u Danilovgradu, kao i OŠ "Bajo Jolić" u Andrijevici - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Raspisan je tender za još 10 škola u sklopu druge faze projekta “Bezbjedne zone škola“, a nakon toga u planu je, kako su rekli u Upravi, raspisivanje i trećeg tendera u cilju unapređenja bezbjednosti saobraćaja u zonama osnovnih škola.</p>
<p>- Fokus projekta je na školskim zonama, odnosno na putevima gdje postoji potencijalna opasnost za učenike, a pored povećanja sigurnosti djece, značajno je unaprijeđena saobraćajna infrastruktura na ovim dionicama - zaključeno je u saopštenju.</p>
<p>&nbsp;</p>

Sigurniji uslovi za učenike u 15 crnogorskih škola

<p>Predsjednik Vlade <b>Milojko Spajić</b> i ministar finansija<b> Novica Vuković</b> sjutra će na konferenciji za medije predstaviti Prijedlog zakona o Budžetu za 2025. godinu.</p>
<p>Kako je najavljeno iz Vlade, prezentacija će biti održana u Naučno-tehnloškom parku Crne Gore sa početkom u 12.</p>
<p>Medijima će se obratiti i šef Kabineta predsjednika Vlade<b> Branko Krvavac</b>, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku M<b>ilena Milović</b>, državna sekretarka u Ministarstvu finansija <b>Milica Adžić</b> i generalni direktori u Ministarstvu finansija <b>Jelena Jovetić </b>i <b>Bojan Paunović</b>.</p>
<p>Vlada je na sjednici u petak usvojila Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu i odluku o zaduživanju, uz predviđeni suficit tekuće budžetske potrošnje. To znači, kako su rekli iz Ministarstva finansija, da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje kapitalnih projekat.

Iz tog Vladinog resora su kazali da se tim ispunjava “zlatno pravilo“ budžeta da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.

Kako su rekli iz Ministarstva finansija, izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,88 mililijardi eura i u odnosu na planirane za ovu godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade.

Iz Ministarstva su naveli da su rashodi budžeta planirani u iznosu od 3,16 milijardi eura.</p>

Spajić i Vuković sjutra predstavljaju budžet za 2025.

<p>Nestabilnost cijena sirovina i manjak kvalifikovane radne snage najveći su izazovi sektora prerade mesa, ocijenila je direktorica kompanije MiAnja, <b>Ivana Vujović</b>.</p>
<p>- Nestabilnost cijena sirovina značajno utiče na troškove proizvodnje, pa samim tim i na cijenu finalnog proizvoda, dok manjak radne snage značajno uslovljava obim proizvodnih kapaciteta i mogućnost opskrbljivanja tržišta proizvodima u onoj mjeri u kojoj je to potrebno - rekla je Vujović za Glasnik Privredne komore (PKCG).</p>
<p>Ona je dodala da MiAnja, između ostalog, obavlja plasman proizvoda i kroz sedam sopstvenih maloprodajnih objekata.</p>
<p>- Na taj način smo upotpunili sadržaj turističke ponude na nacionalnom nivou, a ujedno učinili naše proizvode dostupnim što većem broju konzumenata, kako iz zemlje tako i iz inostranstva - navela je Vujović.</p>
<p>Ona je kazala da su u kompaniji ponosni na činjenicu da su njihove maloprodaje velikom broju turista nezaobilazna destinacija tokom boravka u Crnoj Gori.</p>
<p>- U ovom poslu, kao i svakom drugom, nije dozvoljena stagnacija tako da uvijek postoje planovi za nove pravce djelovanja i razvoja kompanije, proširenje kapaciteta i proboje na nova tržišta - saopštila je Vujović.</p>
<p>Fleksibilnost i prilagodljivost promjeni su, prema njenim riječima, dva najveća saveznika uspješnih kompanija i garant vrhunskih rezultata.</p>
<p>- Kao jedna od šest firmi osnivača Klastera Crnogorski pršut, sa velikim zadovoljstvom i ponosom želim da istaknem da je naš najpoznatiji proizvod – a to je Crnogorski pršut, u aprilu ove godine postao prvi sertifikovani proizvod u oblasti zaštićenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Crnoj Gori. Zaista smo ponosni na taj uspjeh i nadamo se da ćemo biti uzor i drugim proizvođačima da krenu našim stopama - rekla je Vujović.</p>
<p>Ona je dodala da kompanija planira da ubrzo pokrene i postupak sertifikacije kod ovlašćenih institucija EU i da Crnogorski pršut postane prvi crnogorski proizvod koji će ispuniti uslove za dobijanje zaštićene evropske oznake.</p>
<p>Vujović je saopštila da je razvojni put kompanije počeo 2002. godine, a da je ideja vodilja od samog starta bila postizanje i održavanje kvaliteta svih proizvoda, odnosno da se predanim i odgovornim odnosom jača i u konačnom trasira put ka ostvarenju misije kompanije koja glasi - što više kvalitetnih proizvoda, to više zadovoljnih potrošača.</p>
<p>- Danas sa ponosom možemo reći da stvari zaista tako i stoje. Proizvodni kapaciteti su znatno uvećani u odnosu na startne, a tehnološki procesi se odvijaju u skladu sa najzahtjevnijim propisima iz oblasti bezbjednosti hrane - navela je Vujović.</p>
<p>Ona je dodala da četvrt vijeka dug put u stvaranju porodičnog biznisa, znanje i veliko iskustvo, dugogodišnje osavremenjavanje tehnoloških procesa, kao i iskren pristup ljudskog faktora na održavanju kvaliteta, predstavljaju dobitnu kombinaciju za sve proizvode koji iz njihove proizvodnje izađu na tržište.</p>
<p>Vujović je podsjetila da je kompanija na ovogodišnjem Novosadskom sajmu, kao prestižnoj manifestaciji internacionalnog karaktera, nagrađena Poveljom za vrhunski kvalitet suhomesnatih proizvoda.</p>
<p>- Svi proizvodi koji su ocjenjivani su zavrijedili priznanja, pa smo tako dobitnici četiri velike zlatne medalje, sedam zlatnih medalja i srebrne medalje. Među nagrađenim proizvodima istakli bismo Crnogorski pršut rezani vakuum, koji je dobio priznanje Šampiona kvaliteta grupe proizvoda - saopštila je Vujović.</p>
<p>Ona je kazala da sajmovi takvog tipa predstavljaju dobar način prezentacije kompanije široj javnosti i potencijalnim kupcima.</p>
<p>- Brojna odličja kojima smo godinama nagrađivani na raznim sajmovima međunarodnog karaktera, odličan su pokazatelj naše predanosti i truda u kreiranju vrhunskog kvaliteta proizvoda i pružaju jasan uvid u razvojni put kompanije. Drago nam je što i PKCG uviđa značaj prezentacije domaćih proizvoda i pruža neophodnu, stručnu podršku u promovisanju istih na ovakvim manifestacijama - zaključila je Vujović.</p>

Vujović: Cijene sirovina i manjak radne snage najveći izazovi

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Rusija počela nove vježbe nuklearnih snaga

Na crnogorskim putevima godišnje strada 67 ljudi

Sigurniji uslovi za učenike u 15 crnogorskih škola

Spajić i Vuković sjutra predstavljaju budžet za 2025.

Vujović: Cijene sirovina i manjak radne snage najveći izazovi

PRATITE TVe UŽIVO