Ruski zahtjevi za pregovore sa SAD-om o Ukrajini

Rusija je Sjedinjenim Američkim Državama predstavila listu zahtjeva za sporazum kojim bi okončala svoj rat protiv Ukrajine i resetovala odnose s Vašingtonom, objavio je Reuters pozivajući se na dva izvora upoznata sa tim pitanjem.

Nije jasno šta je tačno Moskva uključila na svoju listu niti da li je spremna da se upusti u mirovne pregovore s Kijevom prije nego što ovi zahtjevi budu prihvaćeni. Ruski i američki zvaničnici razgovarali su o tim uslovima tokom ličnih i virtuelnih sastanaka u posljednje tri sedmice, rekli su izvori.

Opisali su zahtjeve Kremlja kao široke i slične onima koje je ranije iznosio Ukrajini, SAD-u i NATO-u. Ti raniji zahtjevi uključivali su da Kijev ne postane članica NATO-a, dogovor da se strani vojnici ne raspoređuju u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje predsjednika Vladimira Putina da Krim i četiri ukrajinske oblasti pripadaju Rusiji.

Rusija je, takođe, posljednjih godina zahtijevala da SAD i NATO riješe ono što naziva "korijenima" rata, uključujući širenje NATO-a na istok.

Predsjednik SAD-a Donald Tramp čeka odgovor od Putina o tome da li će pristati na 30-dnevno primirje, koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak rekao da bi prihvatio kao prvi korak ka mirovnim pregovorima.

Putinova posvećenost potencijalnom sporazumu o prekidu vatre i dalje je neizvjesna, a detalji još nisu finalizovani.

Neki američki zvaničnici, zakonodavci i eksperti strahuju da bi Putin, bivši KGB-ov oficir, mogao iskoristiti primirje za intenziviranje, kako oni kažu, napora da podijeli SAD, Ukrajinu i Evropu te oslabi bilo kakve pregovore.

Ruska ambasada u Vašingtonu i Bijela kuća nisu odmah odgovorile na zahtjev za komentar.

U Kijevu je predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio sastanak američkih i ukrajinskih zvaničnika u Saudijskoj Arabiji kao konstruktivan i rekao da bi potencijalno 30-dnevno primirje s Rusijom moglo poslužiti kao osnova za širi mirovni sporazum.

Moskva je postavljala mnoge od ovih istih zahtjeva tokom posljednje dvije decenije, a neki su se našli i u formalnim pregovorima sa SAD-om i Evropom.

Moskva ih je razmatrala i sa Bajdenovom administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022. godine, dok su desetine hiljada ruskih vojnika čekali naređenje za invaziju na ukrajinskoj granici.

Ti zahtjevi uključivali su ograničenja za vojne operacije SAD-a i NATO-a od istočne Evrope do centralne Azije.

Prema američkim vladinim dokumentima koje je pregledao Rojters i više bivših američkih zvaničnika, iako je odbacila neke od uslova, Bajdenova administracija je ipak pokušavala da odgodi invaziju razgovorima sa Rusijom o nekim od njih.

Taj napor nije uspio, a Rusija je napala Ukrajinu 24. februara 2022.

Američki i ruski zvaničnici su posljednjih sedmica rekli da bi nacrt sporazuma o kojem su Vašington, Kijev i Moskva razgovarali u Istanbulu 2022. mogao poslužiti kao polazna tačka za mirovne pregovore. Taj sporazum nikada nije realizovan.

Tokom tih pregovora, Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od svojih NATO aspiracija i prihvati trajni nuklearno-neutralni status. Takođe je tražila pravo veta na akcije zemalja koje bi željele pomoći Ukrajini u slučaju rata.

Trampova administracija nije objasnila kako pristupa pregovorima s Moskvom. Dvije strane vode odvojene razgovore – jedan o resetovanju odnosa između SAD-a i Rusije, a drugi o mirovnom sporazumu s Ukrajinom.

Administracija izgleda podijeljena oko toga kako nastaviti dalje.

Američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof, koji vodi razgovore sa Moskvom, prošlog mjeseca je na CNN-u opisao istanbulske pregovore kao "jasne i sadržajne" i rekao da bi mogli biti "smjernica za postizanje mirovnog sporazuma".

Međutim, Trampov glavni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, penzionisani general Kit Kelog, rekao je prošle sedmice na skupu u Savjetu za spoljne odnose da ne vidi istanbulski sporazum kao početnu tačku.

- Mislim da moramo razviti nešto potpuno novo - rekao je on.

STARI ZAHTJEVI

Stručnjaci kažu da ruski zahtjevi vjerovatno nisu samo pokušaj da oblikuju eventualni sporazum s Ukrajinom, već i da postanu osnova za sporazume sa zapadnim saveznicima.

Rusija je iznosila slične zahtjeve SAD-u tokom posljednje dvije decenije – zahtjeve koji bi ograničili sposobnost Zapada da izgradi jače vojno prisustvo u Evropi i potencijalno omogućili Putinu da proširi svoj uticaj na kontinentu.

- Nema naznaka da su Rusi spremni na bilo kakve ustupke - rekla je Angela Stent, viši saradnik u Institutu Brukings i bivša vodeća analitičarka američke obavještajne službe za Rusiju i Evroaziju. 

- Zahtjevi se uopšte nisu promijenili. Mislim da oni zapravo nisu zainteresovani za mir ili značajno primirje – kazala je ona

U pokušaju da spriječe ono što su američke obavještajne službe zaključile da je bila neizbježna ruska invazija, visoki zvaničnici Bajdenove administracije pregovarali su s ruskim kolegama o tri zahtjeva Kremlja, prema američkim vladinim dokumentima koje je pregledao Rojters.

Oni su uključivali zabranu vojnih vježbi američkih i drugih NATO snaga na teritorijama novih članica alijanse i zabranu raspoređivanja američkih projektila srednjeg dometa u Evropi ili bilo gdje drugdje u dometu ruskih teritorija.

Rusi su takođe tražili zabranu vojnih vježbi SAD-a i NATO-a od istočne Evrope do Kavkaza i centralne Azije, pokazuju dokumenti.

- Ovo su isti ruski zahtjevi koji se ponavljaju od 1945. godine - rekla je Kori Šake, bivša zvaničnica Pentagona i direktorica studija za spoljnu i odbrambenu politiku u Američkom preduzetničkom institutu. 

- Sa ponašanjem Trampove administracije u posljednjim sedmicama, Evropljani nisu samo uplašeni da ih napuštamo – oni se boje da smo stali na stranu neprijatelja – kazala je ona.