Samo 16 odsto Njemaca bi definitivno branilo zemlju u slučaju rata

Skoro dvije trećine Njemaca vjerovatno ne bi branilo svoju domovinu u slučaju invazije, pokazalo je novo istraživanje, što predstavlja udarac planovima vlade za ponovno naoružavanje zemlje.

U anketi koju je za njemačkog emitera RND sprovela agencija za istraživanje javnog mnjenja, 59 odsto ispitanika izjavilo je da su „vjerovatno“ ili „definitivno“ nespremni da brane svoju zemlju u slučaju napada.

Samo 16 odsto građana Njemačke reklo je da su „definitivno" spremni da uzmu oružje u ruke radi odbrane zemlje, dok je 22 odsto izjavilo da bi to „vjerovatno“ učinili.

Ovi rezultati predstavljaju ozbiljan izazov za ministra odbrane Borisa Pistoriusa, koji predvodi napore da se Njemačka ponovo izgradi kao ozbiljna evropska bezbjednosna sila, nakon decenija nedovoljnog ulaganja u vojsku.

U julu je Pistorius predstavio planove za regrutaciju 40.000 mladih ljudi godišnje u Bundesver, njemačke oružane snage, do 2031. godine, u sklopu nove šeme vojne službe.

Prema istoj šemi, planira se slanje obaveznih upitnika mladim muškarcima nakon što napune 18 godina, što bi moglo biti praćeno i obaveznim zdravstvenim pregledima radi procjene podobnosti za vojnu službu.

Zvaničnici Bundesvera navode da je broj vojnika u vojsci potrebno povećati sa sadašnjih 182.000 na najmanje 260.000 do 2035. godine. Takođe, broj rezervista treba da bude povećan sa 60.000 na 200.000 ljudi.

Njemačka vojska se decenijama suočava s problemima u regrutaciji, djelimično zbog osjećaja krivice zbog uloge zemlje u Drugom svjetskom ratu, ali i zbog široko rasprostranjenog stava da Njemačkoj više nije potrebna vojska. Obavezno služenje vojnog roka, koje je bilo vrlo nepopularno, ukinuto je 2011. godine.

Ipak, ruska invazija na Ukrajinu natjerala je Berlin na ozbiljno preispitivanje svoje bezbjednosne politike – poznato kao „Zeitenwende“ ili „prekretnica vremena“.

Fridrih Merc, kancelar Njemačke, izjavio je nakon izborne pobjede u februaru da je „Njemačka ponovo tu“ i obećao da će se suprotstaviti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Lider desnog centra i predsjednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) uveo je istorijske reforme duga, koje omogućavaju potencijalno neograničeno povećanje državne potrošnje na odbranu za projekte čija vrijednost prelazi jedan odsto BDP-a.

Vlada Fridriha Merca je takođe osnovala poseban infrastrukturni fond od 500 milijardi eura za obnovu propalih drumskih i željezničkih mreža u zemlji.

Ovaj fond je ključni dio šireg bezbjednosnog plana NATO-a za mogući rat s Rusijom, s obzirom na to da bi Njemačka služila kao tranzitna zona za prebacivanje trupa i tenkova ka istočnom frontu.

Njemačka nije jedina zemlja koja se suočava s teškoćama u privlačenju vojnika. U Italiji je slično istraživanje pokazalo da je samo 16 odsto građana spremno da brani svoju državu – uprkos činjenici da je izdvajanje za odbranu poraslo za 46 odsto u protekloj deceniji.

U Velikoj Britaniji, vojska i mornarica nijesu ispunile gotovo nijedan godišnji cilj regrutacije od 2010. godine, prema zvaničnim podacima. Nedostatak vojnika pripisuje se niskim platama, lošim uslovima u vojnom smještaju, kao i opštem padu interesovanja mladih ljudi da se bore za svoju zemlju.