<article>Lijevo orijentirane organizacije kažu da se očekuje da će više od 500.000 ljudi izaći na ulice da bi protestvovali u Vašingtonu, na Floridi i drugim djelovima SAD-a u subotu kako bi se suprotstavili "autoritarnom prekoračenju i programu koji podržavaju milijarderi" Donalda Trampa.MoveOn, jedna od organizacija koje planiraju dan demonstracija koji nazivaju Hands Off, zajedno s desecima radničkih, ekoloških i drugih progresivnih grupa, rekla je da je planirano više od 1.000 demonstracija širom SAD-a, uključujući i državne prijestolnice.- Ovo će biti najveći jednodnevni protest u posljednjih nekoliko godina američke istorije - rekao je Ezra Levin, osnivač Indivisiblea, jedne od grupa koje planiraju događaj, na nedavnom organizacijskom pozivu.Očekuje se da će najveći događaj biti u National Mallu u Washington DC-u, gdje bi članovi Kongresa, uključujući demokrate Jamieja Raskina iz Marylanda, Maxwella Frosta iz Floride i Ilhana Omara iz Minnesote, trebali govoriti okupljenima.- Ovo je nacionalna mobilizacija za zaustavljanje najbezobraznijeg otimanja vlasti u modernoj historiji. Tramp, Musk i njihovi pajtaši milijarderi orkestriraju sveobuhvatni napad na našu vladu, našu ekonomiju i naša osnovna prava – koje Kongres omogućuje na svakom koraku. Žele ogoliti Ameriku za dijelove - zatvarajući urede socijalnog osiguranja, otpuštajući osnovne radnike, eliminirajući zaštitu potrošača i uništavajući Medicaid - sve kako bi finansirali svoju milijardersku poreznu prijevaru. Predaju naše porezne dolare, naše javne usluge i našu demokratiju ultrabogatima. Ako se sada ne borimo, neće preostati ništa za spašavanje - piše na stranici.Demonstracije dolaze nakon što je tržište dionica ove sedmice naglo palo nakon Trumpove najave carina 1. aprila. Uprkos ekonomskom padu, Tramp je u petak rekao: "Moja politika se nikada neće promijeniti."Trampov rejting ove sedmice pao je na 43%, što je najniže otkako je preuzeo dužnost, prema anketi Reutersa.Nakon što je Tramp prvi put izabran u Bijelu kuću 2016., najmanje 470.000 ljudi – tri puta više od mase okupljenih na Trumpovoj inauguraciji – pridružilo se protestima Ženskog marša u Washingtonu, a milioni drugih okupili su se diljem zemlje, čineći ga najvećim jednodnevnim protestima u historiji SAD-a.</article>

Lijevo orijentirane organizacije kažu da se očekuje da će više od 500.000 ljudi izaći na ulice da bi protestvovali u Vašingtonu, na Floridi i drugim djelovima SAD-a u subotu kako bi se suprotstavili "autoritarnom prekoračenju i programu koji podržavaju milijarderi" Donalda Trampa.
MoveOn, jedna od organizacija koje planiraju dan demonstracija koji nazivaju Hands Off, zajedno s desecima radničkih, ekoloških i drugih progresivnih grupa, rekla je da je planirano više od 1.000 demonstracija širom SAD-a, uključujući i državne prijestolnice.
- Ovo će biti najveći jednodnevni protest u posljednjih nekoliko godina američke istorije - rekao je Ezra Levin, osnivač Indivisiblea, jedne od grupa koje planiraju događaj, na nedavnom organizacijskom pozivu.
Očekuje se da će najveći događaj biti u National Mallu u Washington DC-u, gdje bi članovi Kongresa, uključujući demokrate Jamieja Raskina iz Marylanda, Maxwella Frosta iz Floride i Ilhana Omara iz Minnesote, trebali govoriti okupljenima.
- Ovo je nacionalna mobilizacija za zaustavljanje najbezobraznijeg otimanja vlasti u modernoj historiji. Tramp, Musk i njihovi pajtaši milijarderi orkestriraju sveobuhvatni napad na našu vladu, našu ekonomiju i naša osnovna prava – koje Kongres omogućuje na svakom koraku. Žele ogoliti Ameriku za dijelove - zatvarajući urede socijalnog osiguranja, otpuštajući osnovne radnike, eliminirajući zaštitu potrošača i uništavajući Medicaid - sve kako bi finansirali svoju milijardersku poreznu prijevaru. Predaju naše porezne dolare, naše javne usluge i našu demokratiju ultrabogatima. Ako se sada ne borimo, neće preostati ništa za spašavanje - piše na stranici.
Demonstracije dolaze nakon što je tržište dionica ove sedmice naglo palo nakon Trumpove najave carina 1. aprila. Uprkos ekonomskom padu, Tramp je u petak rekao: "Moja politika se nikada neće promijeniti."
Trampov rejting ove sedmice pao je na 43%, što je najniže otkako je preuzeo dužnost, prema anketi Reutersa.
Nakon što je Tramp prvi put izabran u Bijelu kuću 2016., najmanje 470.000 ljudi – tri puta više od mase okupljenih na Trumpovoj inauguraciji – pridružilo se protestima Ženskog marša u Washingtonu, a milioni drugih okupili su se diljem zemlje, čineći ga najvećim jednodnevnim protestima u historiji SAD-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Širom SAD-a će se održati protesti protiv Trampa: Očekuju se stotine hiljada ljudi na ulicama

U okviru „Mjeseca poštovanja džeza”, KIC ''Budo Tomović'' organizuje ciklus „Džez na filmu”, posvećen nedavno preminulom Kvinsiju Džounsu, legendarnom kompozitoru i producentu, u utorak 8. i srijedu 9. aprila u Multimedijalnoj sali KIC-a sa početkom u 20 sati, saopšteno je iz ove ustanove.
- Fokus ovog programa su dva izuzetna ostvarenja - The Pawnbroker (Zalagaoničar) iz 1964. i In the Heat of the Night (U vrelini noći) iz 1967. godine, filmovi koji su, svaki na svoj način, obilježili epohu. Film In the Heat of the Night (1967) biće prikazan u utorak, 8. aprila u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati, a dan kasnije i film The Pawnbroker (1964) - navodi se u saopštenju.
Prvi, u režiji Normana Džuisona, poručuju iz KIC-a, donosi uzbudljivu detektivsku priču sa američkog Juga, s nezaboravnim tandemom Sidni Poatje i Rod Stajger, ovjenčan sa pet Oskara, uključujući onaj za najbolji film. Drugi, u režiji Sidnija Lumeta, donosi potresnu priču o Holokaustu i otuđenju, s Rodom Stajgerom u ulozi traumatizovanog zalagaoničara.
&nbsp;Muzika Kvinsija Džounsa u ova dva filma oslikava potpuno različite svjetove. The Pawnbroker je njegov prvi filmski soundtrack, prožet sofisticiranim karipskim poliritmovima i uticajima bosanove, čime dočarava unutrašnju buru i odvojenost glavnog junaka. Nasuprot tome, In the Heat of the Night koristi bluz i soul motive, prenoseći sparnu, tešku atmosferu američkog Juga i napetost koja ključa ispod površine-
- Posebno nam je zadovoljstvo što prikazujemo The Pawnbroker, rijetko viđeno remek-djelo, čija se muzika i danas ističe kao jedno od najautentičnijih džez filmskih ostvarenja- &nbsp;ističu iz KIC-a.
&nbsp;Filmovi se prikazuju bez prevoda, uz titlove na engleskom jeziku.
&nbsp;Ulaz je slobodan.

KIC ''Budo Tomović'': ''Džez na filmu'' u Multimedijalnoj sali

Gospodin Grad ponovo zaslužuje osmijeh i viteški princip baziran na džentlmenstvu i pravičnosti, koji su nekada činili razliku u odnosu na ostale gradove i u onoj velikoj Jugoslaviji, kazao je nosilac liste Evropskog saveza u Nikšiću Ivan Radojičić.
&nbsp;- Naša vrata će biti otvorena od prvog dana za sve ideje koje bi Nikšić učinile modernim gradom koji bi bio spreman da ponese titulu Evropske prijestonice kulture- poručio nosilac liste ES.
&nbsp;Projekat Bedem 360, podsjeća Radojičić, već šest godina stoji u fiokama raznih institucija. U narednom periodu predstavljaće jednu od mojih bitnijih preokupacija sve sve do njegove konačne realizacije. Nikšić je bez valorizacije ogromnog potencijala koju nosi tvrđava &nbsp;Onogošt u najboljem slučaju polu-grad. Mjesto bez svoje istorijske kopče i vertikale.
- Moderan Nikšić, kao i onaj istorijski - nepokorni, tvrde zemlje i tvrdog kamena, krenuće upravo sa tvrđave. Naravno, realizacija ovog projekta ne bi bila moguća bez brojnih pojedinaca koji su u raznim fazama radili na ovoj ideji- naveo je Radojičić.
&nbsp;
On je pozvao građanke i građane da se pridruže idejama Evropskog saveza i da zajedno učine najbolje što mogu za svoj grad.
&nbsp;
- Samo sa odlučnim i hrabrim pojedincima moguće je revitalizovati ugašene institucije. Kvalitetna lokalna samouprava je nemoguća bez kreativnih pojedinaca, NVO sektora i raznih strukovnih udruženja koji žele dobro svom gradu- zaključio je Radojičić.

Radojičić: Nikšić će kroz projekat Bedem 360 biti spreman da ponese titulu Evropske prijestonice kulture

Saradnica u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Sanja Orlandić na svom Fejsbuk profilu javno je podržala nosioca liste Evropskog saveza u Nikšiću, Ivana Radojičića.
- U politici - za razliku od teorije - ne biramo između dobrog i lošeg, već između mogućeg i pogubnog. A upravo tu često padamo na ispitu zrelosti. Umjesto da prepoznamo ono što je moguće, progresivni krugovi često odbacuju sve što nije idealno - pa čak i kad se time otvara prostor za opcije koje aktivno razaraju temeljne vrijednosti demokratskog društva- napisala je Orlandić.
Kako je dodala, kritika je zdrava i potrebna, a kad postane razlog za paralizu, ona više ne koristi nikome - osim onima koji je koriste da zadrže moć.
- Politička odgovornost znači da znamo kada da budemo glas razlike, a kada brana regresiji. Moguće nije idealno, ali je često jedino što stoji između nas i potpunog mraka- navela je Orlandić u objavi.
 
 Ukazala je i da politika nije prostor za idealne scenarije, nego za konkretne izbore u konkretnim uslovima.
- Kad su goli neofašisti na vlasti, ne tražiš savršenstvo - tražiš otpor- poručila je Orlandić.
Obraćajući se Radojičiću u Fejsbuk objavi, ona ističe da je u vremenu kad je lakše biti ciničan, pasivan ili samo komentator sa strane hrabrost stati imenom i prezimenom i pokušati nešto promijeniti
- Zato, Ivane, bez obzira na to kakav bude rezultat - već si mnogo uradio samim tim što si odlučio da se uhvatiš u koštac s ovakvom stvarnošću. U vremenu kad je lakše biti ciničan, pasivan ili samo komentator sa strane, hrabrost je stati imenom i prezimenom, i pokušati nešto promijeniti. Takvi potezi znače više nego što možda trenutno izgleda- zaključila je Orlandić.

Orlandić podržala Radojičića: Politička odgovornost znači da znamo kada da budemo glas razlike, a kada brana regresiji

Kompleksnost oblikovanja zajedničke evropske bezbjednosne politike opterećuju i ograničeni kapaciteti EU i NATO-a da adekvatno odgovore na savremene izazove, uz potrebu da zemlje regiona preciznije definišu svoje bezbjednosne prioritete i ojačaju otpornost na spoljne uticaje, dio je akcenata iz nove emisije Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E, u kojoj je Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala sa Antom Kotromanovićem, bivšim ministrom odbrane Hrvatske, admiralom Draganom Samardžićem, nekadašnjim načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore, Igorom Novakovićem iz ISAC fonda iz Srbije i Sandijem Dizdarevićem, profesorom kriminalističke psihologije iz Bosne i Hercegovine.
&nbsp;Ante Kotromanović, bivši ministar odbrane Hrvatske, cijeni da je Bijela knjiga, dokument kojim Evropska unija objelodanjuje svoju odbrambenu strategiju, “tešku” 800 miliona EUR, teško ostvariva i ne vidi kako ta sredstva mogu da se obezbijede ukoliko se ne štampa novac. Podsjećajući da procesi nabavke traju godinama, on je izrazio sumnju da se to može obaviti u roku od pet godina, kako se tom strategijom planira.&nbsp;
- Treba vidjeti koje su potrebe svake zemlje pojedinačno i onda to ukomponovati u jedan zajednički plan- savjetuje Kotromanović.
&nbsp;Igor Novaković, iz ISAC fonda, ukazuje kaže kako je planirano da najveći dio sredstava dođe iz zaduživanja.
- Sklanja se ono ograničenje iz Pakta za rast i stabilnost i daje se sloboda državama članicama da uvećaju budžetski deficit za 1,5% koji će biti izdvajani za odbranu- kazao je.
&nbsp;Pojašnjava da je to “ukupno oko 650 milijardi, plus 150 milijardi za novi instrument EU - Security Agreement for Europe (SAFE). Na kraju, biće opredijeljeno još oko 100 milijardi, uglavnom za tehnologije dualne namjene, tako da se mogu koristiti i u civilne i u vojne svrhe.
Na pitanje kako je moguće realizovati takav projekat, s obzirom i na disonantne glasove među članicama EU, admiral Dragan Samardžić podsjeća na riječi generala Ajzenhauera, prvog vrhovnog komandanta savezničkih snaga, prilikom osnivanja NATO-a, ''Ako se američke trupe, koje su sad odvedene na evropsko tlo zbog nacionalne bezbijednosti, ne vrate na tlo Amerike za deset godina, ovaj projekat je propao'', čime je Ajzenhauer htio poručiti da je ulazak tih trupa bio samo jedna pauza, koja bi omogućila da Evropa stekne sposobnost da se sama brine o svojoj bezbijednosti.
&nbsp;- Međutim, vidjeli smo da je poslije nastupio period hladnog rata i da su te trupe ostale do danas. Evropa je zaspala poslije Berlinskog zida, čak je bilo i ideja da se ukine NATO- kazao je Samardžić uz ocjenu da je dolazak Trampa dobar za buđenje Evrope.
&nbsp;On tvrdi da ovo što sad radi Evropa je plan B, a plan A je NATO. Nakon Trampovog mandata, NATO će vojno ojačati, a politički će oslabiti.
&nbsp;Kotromanović smatra da je vrlo teško definisati zajedničku bezbjednosnu evropsku politiku, a kao ključni problem vidi 27 zemalja sa 27 različitih interesa.&nbsp;
- Usaglašavanje ide teško, a vidimo heterogenu EU sa uvijek izdvojenim mišljenjima. Nisam siguran da su ljudi koji su planeri u Uniji, koji nas predstavljaju, svjesni što to znači- kaže Kotromanović i ističe da se osjeća nedostatak vođstva, kao i da više nema lidera ne samo u EU, nego i u svijetu.&nbsp;
On vjeruje da će NATO opstati, uprkos tome što ga ugrožavaju SAD, zemlja koja ga je osnovala.&nbsp;
- U Bijeloj knjizi, a i u saopštenjima, jasno se kaže da ovo nije zamjena za NATO. Ovdje se radi o jačanju sposobnosti i otpornosti. Moramo razviti kapacitete da u mnogim stvarima, u kriznim trenucima, odbrambena industrija ne zavisi od zemalja izvan Evrope- poručuje on.
Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije u BiH, ukazao je na značaj Kopenhaške škole koja je često zanemarena.&nbsp;
- Od 70-ih godina EU se fokusirala na nešto na što se ne fokusira - na vojne doktrine, za razliku od velikih zemalja poput Rusije i SAD-a, koje su ulagali u vojne industrije, upravo po principu državnih preduzeća koja se lako mogu prebaciti na potrebe za eventualne sukobe- kaže on i navodi jednu zanimljivost.&nbsp;
Podsjeća da od 1948. godine, kada smo imali prvu inicijativu za stvaranje zajedničkih štitova pet zemalja EU, koja nije realizovana, mi do danas imamo samo pisane inicijative bez konkretnih pokazatelja na terenu.&nbsp;
- To ukazuje na distinkciju između političkog liderstva EU, odnosno na realne mogućnosti država članica po pitanju i vojske i policije i generalno bezbjednosti- dodaje.&nbsp;
Novaković podvlači značaj pitanja vojnih nabavki, odnosno opreme koja dolaze izvan Evrope.
- Neke države će insistirati da i dalje imaju nabavke iz SAD-a, što će i sam Vašington gurati. Tu se otvara niz pitanja na koje sada nemamo odgovor- kazao je on.
&nbsp;Admiral Samardžić je stava da je nemoguće formirati evropske snage.
- Ne vidim način da se to desi. Članice EU su članice NATO-a, to su iste zemlje, i ne vidim smisao za to dok imate NATO, koja je ozbiljna organizacija, šira od EU i u kojoj participira SAD, kao najsnažnija svjetska sila. Vjerujem da će NATO opstati, kao i da će i SAD ostati dio NATO-a i da će to funkcionisati. Na koji način, to ćemo vidjeti- ocijenio je on.
&nbsp;Na pitanje koliko se izmijenila bezbjednosna arhitektura ulaskom Finske i Švedske u NATO, Dizdarević kaže da to nije samo pitanje napuštanja neutralnosti, nego i interesnih sfera, apostrofirajući kao povod agresiju Ruske federacije na Ukrajinu.&nbsp;
- Upravo je to moment kada, s jedne strane EU nastoji dati veću samostalnost vlastitoj politici i odbrambenim snagama, ostajući partner NATO-a u punom smislu, a s druge strane, poslije 20 i više godina shvata moć koju je Ruska federacija premrežila, kroz različite vrste uticaja &nbsp;ne samo po zemljama EU, već i po zemljama kandidatima, prije svega zemljama Zapadnog Balkana- kaže Dizdarević.
&nbsp;Novaković tvrdi da su Finska i Švedska godinama bile u geopolitičkom zapećku, ali sa “otapanjem leda na Arktiku i otvaranjem Pomorskog puta, koji potencijalno i Kina i Rusija mogu koristiti, raste i značaj Arktika, i one sad više nisu u sjenci, već su u zaleđu svega toga”, kaže on i dodaje da “već imamo i jedan novi geopolitički plovni put, koji će biti maksimalno iskorišćen &nbsp;tokom sljedeće decenije, a Grenland, kao Island do sad, postaje najveći nosač aviona na svijetu”.
&nbsp;Na konstataciju da trenutna geopolitička situacija ide na ruku zemljama Zapadnog Balkana, jer EU ima više interesovanja za proširenje, Novaković ukazuje da je proces integracija u Srbiji zamrznut i da već tri godine nije otvoren nijedan klaster. U osvrtu na višemjesečne proteste, odbacio je mogućnost da se radi o obojenoj revoluciji.&nbsp;
- Studentski zahtjevi su nešto što je u fundament zajednice - a to je vadavina prava- ocijenio je, primjećujući i na protestima nema zastava EU.&nbsp;
Na to je Kotromanović dodao da “kako Vučić ima načelan stav da hoće u EU, tako i EU ima načelan stav da hoće poduprijeti proces integracije, a niko ništa ne radi da se to desi.”&nbsp;
Novaković smatra da je i u ovakvoj situaciji za Srbiju dobro da je kandidat, jer veliki dio investicija dolazi iz EU i ona ima neometan pristup drugim tržištima, ali i da je za EU je dobro što je Srbija kandidat što se pokazalo, na primjer, tokom migrantske krize.
Novaković vidi dvije opcije kao epilog protesta u Srbiji – nova vlada ili izbori, ali ostavlja otvoreno pitanje reakcije onih koji protestuju i koji su skoncentrisani samo na ispunjavanje zahtjeva, uz ocjenu da oba scenarija mogu voditi ka novom talasu nemira i nadu da neće doći do prelivanja u susjedne države.
Dosta toga zavisi od međunarodne zajednice, vjeruje Samardžić, koji podsjeća da je samo nekoliko godina nakon završetka II svjetskog rata formiran NATO, a da smo 30 godina poslije Dejtona na ivici sukoba koji bi se razbuktao da nije međunarodne zajednice koja u Bosni i na Kosovu čuva mir. On naglašava da većeg strateškog cilja od ulaska u EU za Crnu Goru nema, a kada je u pitanju region, nema većeg cilja od stabilne i demokratske Srbije.
&nbsp;Dizdarević je izrazio saglasnost sa izjavom admirala Samardžića o značaju demokratske Srbije za region. U osvrtu na krizu u BiH, koja se smatra najvećom u posljednjih 30 godina i moguće razriješenje, on kaže: “Svako ko je osumnjičen za bilo koje krivično djelo mora biti odgovoran pred pravosudnim institucijama. Ukoliko BiH ne uradi što mora uraditi, a to je lišvanja slobode svih onih osoba koje su osumnjičene za počinjena krivična djela, autoritet tih institucija će biti upitan”.
&nbsp;Govoreći o zatezanju odnosa Crne Gore i Hrvatske, admiral Samardžić je naveo da žali zbog bespotrebne Rezolucije o Jasenovcu i pita se da li smo spremni za zatvaranje Poglavlja 31, jer ne vidi jasnu politiku niti ozbiljnu analizu šta Crna Gora treba da uradi. &nbsp;Kotrmanović je podvukao koliko je Hrvatska iskreno pomagala i željela i želi da Crna Gora uđe u Unije, ali i da ne shvata kako je moguće da je pod takvim uticajem, kako je rekao “šizofrene” politike Vučića koji se miješa u unutrašnju politiku susjednih zemalja.
&nbsp;Na pitanje da li je novi Plan rasta i podrške od 6 milijardi EUR za Zapadni Balkan pokušaj odgovora na uticaj Rusije, Kine i Turske, Novaković kaže da jeste, ali da je pitanje da li je uspješan, jer se radi o relativno maloj sumi novca, a o ozbiljnim uslovljavanjima da bi se taj novac dobio. &nbsp;Kotromanović ukazuje i da je teško zaustaviti uticaj Kine koja je ozbiljna sila.&nbsp;
- Zato moramo biti mudri, mi male zemlje, i voditi računa o vlastitom interesu. Moramo predvidjeti šta se dešava i sačuvati naše interese- zaključuje on.
&nbsp;

Građanski ugao: Evropa je na testu bezbjednosti

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Bivši pomoćnik direktora policije Milovan Pavićević predao je danas pismene zahtjeve na adrese tri čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Kako saznaju Portal ETV i Televizija E, Pavićević se obratio Ivici Janoviću, vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, Danilu Šaranoviću, ministru unutrašnjih psolova i Lazaru Šćepanoviću, čelniku Uprave policije. &nbsp; Iskusni policajac traži odgovor – što su nadležne isntitucije preduzele da njemu i porodici zaštite živote. &nbsp; STRAVIČNO OTKRIĆE &nbsp; Pavićević je tek juče – i to iz teksta u dnevnom listu ,,Vijesti” – saznao da su se članovi kavačkog kriminalnog klana iz Bude dogovarali, juna 2020. godine, da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Međutim, Pavićević nije bio obaviješten o opasnosti za njega i članove njegove porodice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b" data-rendition-name="original" width="7445" height="4403" loading="lazy" alt='OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, Pavićević je postavio više pitanja čelnicima MUP-a, ANB-a, Uprave policije, ali i Specijalnog tužilaštva. &nbsp; Prije svega: zašto nije preventivno upoznat od nadležnih iz policije i tužilaštva da su prema njemu i članovima njegove porodice iskazane ozbiljne prijetnje i najavljena njegova likvidacija? Pavićević je takođe pitao da li su nadležne službe izvodile ikakve aktivnosti proaktivne preventivne zaštite njega i njegove porodice. &nbsp; Na kraju, tražio je informaciju da li je o sadržaju prepiske ljudi iz kavačkog klana upoznato Specijalno državno tužilaštvo i je li ta državna institucija bilo što preduzela. &nbsp; Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije smatra da je nedopustivo da Pavićević nije bio obaviješten o tako zastrašujućoj prijetnji po njegovu i bezbjednost njegove porodice. &nbsp; KAD DRŽAVA NE REAGUJE &nbsp; -To je prosto nevjerovatno. Smatram da je uprava policija trebala da napravi tri aktivnosti. Prvo da obavijesti policijskog starješinu o toj bezbjednosnoj prijetnji. To policija nije uradila. Druga stvar i druga aktivnost koju je trebala da uradi je da napravi bezbednosnu procjenu kako njega tako i njegove porodice jer se u tome pominju njegova djeca što daje posebno složenost ovom predmetu. I treća aktivnost koju je policija treba da uradi to je da obavijesti nadležnog tužioca i ono što smo mogli da vidimo u tekstu je da je policija obavijestila nadležnog tužioca, ali javnost ne zna koje mjere je preduzeo nadležni tužilac-ocjenjuje Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8" data-rendition-name="original" width="1190" height="1080" loading="lazy" alt="TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević"> <figcaption>TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Stravična prijetnja člana kavačkog klana Vasilija Rafailovića upućena je prije pet godina. Sada se ispostavlja da su svi u vrhu bezbjednosnog sektora imali tu zastrašujuću informaciju. &nbsp; Jedino Milovan Pavićević nije bio upoznat da mu se priprema likvidacija. Još i gore. Umjesto da ga imformišu, ministar Šaranović i čellnik Uprave policije Šaranović targetirali su Pavićevića i pokrenuli disciplisnki postupak. Sve to u sklopu velike akcije ,,Značka”, odstrijela politički nepodobnih policijskih starješina. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt='NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije '> <figcaption>NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PAVIĆEVIĆEVI ,,GRIJESI” Što su njegovi grijesi, Pavićević još nije saznao jer u Odluci o pokretanju disciplisnkog postupka – to nije navedeno, iako je zakonska obaveza. &nbsp; -Simptimptomatično je da je policijski starešina disciplinski procesuiran po famoznom članu 162 zakona o unutrašnjim poslovima, na osnovu mišljenja komisije za utvrđivanje bezbednosnih smetnji kao i na bazi mišljenja agencije za nacionalnu bezbjednost, s tim što je to svoje mišljenje agencija stavila pod oznakom tajnosti. Tako da osim ovog policijskog starješine imamo, još njih dvadesetak iz regionalnog centra ,,Sjever” koji su disciplinski procesuirani i neki od njih su suspendovani – zaključuje Janjušević. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića, prvobitno planiran za 6. mart, odgođen je za polovinu jula. Sudeći po dosadašnjim postupcima vrha MUP-a i policije, kao i izjavama čelnika Demokrata Alekse Bečića, koji stoje iza akcije odstrijela politički nepodobnih iz policije - nastaviće se progon ljudi. &nbsp; A da li će Milovan Pavićević i njegova porodica moći mirno da spavaju, da se oslobode straha od osvete kriminalnih klanova?&nbsp; To izgleda mnogo ne interesuje aktuelne čelnike u bezbjednosnom sektoru. Niti bilo koga iz parlamentarne većine koja mirno gleda kršenje zakona ali i ljudskih prava. &nbsp; &nbsp;

Širom SAD-a će se održati protesti protiv Trampa: Očekuju se stotine hiljada ljudi na ulicama

KIC ''Budo Tomović'': ''Džez na filmu'' u Multimedijalnoj sali

Radojičić: Nikšić će kroz projekat Bedem 360 biti spreman da ponese titulu Evropske prijestonice kulture

Orlandić podržala Radojičića: Politička odgovornost znači da znamo kada da budemo glas razlike, a kada brana regresiji

Građanski ugao: Evropa je na testu bezbjednosti

PRATITE TVe UŽIVO