Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je profesore i nastavnike koji su podržali studentske blokade za “razaranja obrazovnog sistema” tokom blokada, kako se ne bi dozvolile promjene u njemu.
Gostujući na privatnoj televiziji Pink Vučić je najavio promjene u toj oblasti.
- Sad su nam (takvi profesori) svojim neradom, javašlukom, neodgovornošću otvorili vrata da stvari u Srbiji na različite načine mijenjamo i mijenjaćemo - rekao je Vučić, za TV Pink, pominjući nedavno nastojanje države da strani fakulteti dođu u Srbiju.
On je takođe optužio profesore i nastavnike da su “sprovodili obojenu revoluciju” i dodao da će zbog toga odgovarati.
- Moraće da budu odgovorni za zlodjela koja su činili. Strašan je zločin protiv Srbije počinjenm - rekao je Vučić.
Vlada je krajem prošle godine povukla iz skupštinske procedure predlog zakona koji bi omogućio dolazak stranih fakulteta u Srbiju, nakon što je to naišlo na protivljenje akademske zajednice.
Početkom maja Vlada je formirala Radnu grupu za analizu trenutnog stanja finansiranja i performansi visokog obrazovanja u Srbiji i za izradu Nacrta zakona o visokom obrazovanju.
Takođe je u februaru uredbom o smanjenju vremena predviđenog za obavljanje naučno-istraživačkog rada, a povećanjem broja radnih sati za nastavu u razmjeri 12,5 prema 87,5 smanjila plate profesorima na blokiranim fakultetima.
Zbog toga su profesori i studenti 23. maja održali protest ispred Vlade Srbije, zahtijevajući ukidanje uredbe o obračunu plata profesorima, raspuštanje radne grupe za izradu novog Zakona o visokom obrazovanju i odustajanje od “komercijalizacije i vaučerizacije” obrazovanja.
Studenti u blokadi blokiraju fakultete širom zemlje od novembra kada je u padu betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu poginulo 16 osoba.
Među studentskim zahtjevima je prije svega utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za pad nadstrešnice.
Predstavnici vlasti su u više navrata poručili da su svi studentski zahtjevi ispunjeni što akademci odbacuju i nastavljaju blokade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Vučić optužio profesore i nastavnike za razaranje obrazovnog sistema, najavio promjene

Hrvatska Kancelarija za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (USKOK) je u zajedničkoj akciji s policijom uhapsila šest osoba koje se terete za više krivičnih djela, uključujući i krijumčarenje droge.
Jedan od osumnjičenih optužen je za pokušaj krijumčarenja više kilograma crnog kokaina, koji do sada nikada nije bio zabilježen u Hrvatskoj.
Optuženi su navodno krijumčarili veću količinu marihuane, a jedan od njih je pokušao prokrijumčariti i više od deset kilograma crnog kokaina, što predstavlja prvi zabilježeni slučaj krijumčarenja ove vrste droge u Hrvatskoj.
Policija je dvije vreće crnog kokaina, koje su bile sakrivene u većoj pošiljci uglja, navodno zaplijenila još 2022. godine.
Pošiljka je stigla iz Južne Amerike, ali tada tokom istrage nisu uspjeli pronaći osumnjičene. Kako prenose hrvatski mediji, policija je sada putem komunikacije na šifriranim aplikacijama uspjela doći do glavnog osumnjičenog i njegovih saradnika.
Šestorka se tereti za krivična djela protiv opšte sigurnosti i djelovanja u zločinačkoj organizaciji, kao i za krivična djela povezana s trgovinom drogom.
Crni kokain je sofisticirana varijanta kokaina koja se posebnim hemijskim postupkom pretvara u supstancu koja je na dodir gotovo identična uglju. Crni kokain je tokom transporta teže otkriti jer se prevozi među praškovima, pigmentima, đubrivom ili ugljem.
Ovakav oblik kokaina sadrži i aktivni ugalj, koji apsorbuje miris kokaina, što dodatno zbunjuje i policijske pse.

U Hrvatskoj prvi put zaplijenjen crni kokain: Droga koja vara i policijske pse

Tri od četiri stuba visokonaponskog dalekovoda koji snabdijeva grad Kan „odsječena su u zlonamernom činu“, sapštile su danas lokalne vlasti u Francuskoj. 
 
Posle te sabotaže, operater elektrodistribucije RTE je isključio struju kako bi omogućio intervenciju, indirektno uzrokujući veliki nestanak struje u Kanu, gdje se danas zavšava Filmski festival dodelom Zlatne palme.
Nestanak struje pogodio je 160.000 domaćinstava, ali ne i Palatu festivala, koja je prešla na nezavisni sistem napajanja električnom energijom.
Lokalne vlasti su navele da su stubovi odsječeni testerom.
&nbsp;U Kanu se većeras održava ceremonija zatvaranja 78. Međunarodnog filmskog festivala koji je počeo 13.maja.

Sječa stubova dalekovoda kod Kana uzrokovala nestanak struje

Karl Bilt bio je prvi, ja sam osmi i radiću na tome da budem zadnji visoki predstavnik, rekao je u svom govoru u Dejtonu Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, povodom 30. godišnjice potpisivanja Mirovnog sporazuma.
On je rekao da bi u se u tom trenutku međunarodna zajednica, ne potpuno pomakla, ali bila u pozadini, prenosi Euronews.ba.
- Jer ljudi očekuju da je međunarodna zajednica tu u slučaju izazovnih situacija da pomogne onima koju su patili četiri godine… - rekao je Šmit.
Govoreći o budućnosti, on je rekao da je potreban fer balans između tri naroda i ostalih da nađu rješenje.
- Nije lako naći taj balans između etničkih grupa. Hrvata oko odluke ustavnog suda, na primjer, izbora članova Predsjedništva, što su neki od problema - rekao je Šmit i dodao da ostali i manjine nemaju pravo da se kandiduju za Predsjedništvo.
- Ovo nije priprema za EU integraciju, Evropski sud je bio jasan prije 15 godina, ništa se nije uradilo da se ovaj problem popravi u Ustavu - rekao je on.
Kazao je da međunarodna zajednica još vidi potencijalne opasnosti za mir i stabilnost.
- Neki neodgovorni ljudi u jednom entitetu, ne entitet, počeli su sa ilegalnim akcijama koje napadaju ustavni poredak - rekao je Šmit.

Šmit: Radiću na tome da budem posljednji visoki predstavnik u BiH

Hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman na zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Dejtonu u američkoj saveznoj državi Ohajo upozorio je da su prava Hrvata u BiH ugrožena zbog njihove diskriminacije u izbornom procesu.
On je pozvao na otklanjanje te anomalije kako bi se odnosi u BiH stabilizovali, prenosi Hrvatska radio televizja (HRT).
Grlić Radman bio je među govornicima na otvaranju višednevnog zasedanja parlamentarne skupštine NATO-a sinoć koje je dječlimično posvećeno 30. godišnjici sporazuma iz 1995. godine potpisanog upravo u Dejtonu i kojim je okončan troipolgodišnji rat u BiH, prenosi Danas.rs.
Radman je odvojeno posle sastanka sa zamjenikom američkog državnog sekretara u Dejtnou Kristoferom Landauom saopštio da su SAD i Hrvatska saglasne da je potrebno očuvati ustavnu ravnotežu u BiH i da se bez pune i jednake zastuljenosti svih triju konstitutivnih naroda tamo ne može postiči trajni mir i stabilnost.
U svom je govoru na sinoćnjem skupu podsjetio kako je Hrvatska bila među prvima koji su priznali BiH kao nezavisnu i suverenu državu, pružila joj je podršku u borbi protiv velikosrpske agresije te pružila utočište za više od milion izbjeglica i prognanika.
Hrvatska je, kazao je Grlić Radman, svojim angažovanjem pomogla preokrenuti tok rata u BiH što je na kraju i dovelo do mirovnih pregovora i potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ukazujući da Dejtonski sporazum nikad ne bi dogodio bez Hrvatske.
Hrvatski ministar je takođe istakao da mir uspostavljen 1995. godine nije donio očekivanu stabilnost niti pomirenje u BiH koja se sada suočava s izazovima separatizma ali i unitarizma koji izazivaju stalne krize.
Upozorio je kako su građanski i unitaristički model uređenja BiH samo karike za prevlast političke dominacije većinskog naroda.
Model federalizma označio je pravim odgovorom na izazove separatizma i unitarizma ali je poručio i da „intervencionistički eksperimenti“ neće donijeti dobro BiH jer ta zemlja i njeni lideri moraju sami postići dogovor i naći način kako održati osjetljivu ravnotežu između tri etničke zajednice.

Grlić Radman u Dejtonu ukazao da su Hrvatima u BiH usrkaćena osnovna prava

Prvi samit Evropske unije i Velike Britanije od Brexita, koji se dogodio prije više od pet godina, doveo je do približavanja dvije strane, ali bez narušavanja poznatih „crvenih linija“ koje je Brexit povukao – poput ponovnog priključenja carinskoj uniji EU ili jedinstvenom tržištu.
Sastanak, održan 19. maja u Londonu, organizovan je u trenutku kada jedan od najistaknutijih zagovornika Brexita, Najdžel Faraž, i njegova populistička Reformistička partija Ujedinjenog Kraljevstva bilježe značajnu podršku u pojedinim anketama javnog mnjenja u Britaniji.
Na kraju sastanka, dvije strane su se usaglasile oko tri dokumenta: takozvanog „zajedničkog razumijevanja“, zajedničke izjave i Partnerstva za bezbjednost i odbranu (Security and Defense Partnership – SDP).
Iako je među diplomatama i u medijima uoči sastanka najviše pažnje posvećeno osjetljivim temama poput pristupa britanskim ribolovnim vodama za brodove iz EU i poljoprivrednim proizvodima iz Velike Britanije na tržištu EU, jedan od ključnih aspekata novog partnerstva jeste intenzivnije usklađivanje vanjske politike.
Zajednička prijetnja – Rusija – jasno je istaknuta u usvojenim dokumentima. U dokumentu SDP-a navodi se da se „Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo suočavaju sa nestabilnim i sve izazovnijim bezbjednosnim okruženjem u Evropi i širem susjedstvu, što pokazuje ničim izazvana i neopravdana agresija Rusije na Ukrajinu.
Rusija pokušava da silom i jednostrano promijeni međunarodno priznate granice Ukrajine i bezbjednosni poredak u Evropi“, navodi se u dokumentu.
SDP predviđa jaču diplomatsku saradnju Londona i Brisela, uključujući prisustvo britanskog ministra vanjskih poslova i drugih diplomata na brojnim sastancima i radnim tijelima Evropske unije.
Potpisivanje ovog dokumenta otvara i mogućnost za učešće britanskih odbrambenih kompanija u novom evropskom fondu za naoružanje vrijednom 150 milijardi eura.
Zajednička izjava, takođe potpisana u Londonu, pruža jasnije smjernice o budućim koracima u pogledu podrške Ukrajini i odgovora na politike Kremlja.
Iako nije direktno navedeno, Ujedinjeno Kraljevstvo i EU djeluju kao da odbacuju mogućnost da bi eventualna nova administracija u SAD mogla biti spremna da ublaži sankcije Rusiji ili da insistira na ustupcima Ukrajine u cilju postizanja mira.
U izjavi se navodi: „Ostajemo spremni da nastavimo vršiti pritisak na Rusiju, uključujući i dodatne sankcije, mjere za sprječavanje zaobilaženja sankcija, sektorske mjere, ograničenja cijena nafte, kao i da ruska suverena sredstva ostanu zamrznuta dok Rusija ne okonča svoj agresorski rat protiv Ukrajine i ne nadoknadi pričinjenu štetu.“
Ministri vanjskih poslova zemalja EU 20. maja dogovorili su još jedan paket sankcija Rusiji, a razmatraju se i dodatne mjere u slučaju da Moskva ne bude konstruktivno sarađivala sa Kijevom u pogledu primirja ili mirovnih pregovora. Ove mjere biće koordinisane sa Ujedinjenim Kraljevstvom.
Dokument jasno poručuje da se ne priznaje ruska aneksija okupiranih ukrajinskih teritorija: „Tijesno sarađujemo kako bismo osigurali sveobuhvatan, pravedan i trajan mir koji garantuje nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.“
Kao svojevrstan odgovor na odluku SAD da ne podrži formiranje novog specijalnog tribunala, u zajedničkom saopštenju EU i UK se ističe: „Posvećeni smo obezbjeđivanju pune odgovornosti za ratne zločine i druge teške zločine povezane sa ruskom agresijom, uključujući i osnivanje Specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine.“
Osim pitanja Ukrajine, tekst ne donosi značajne novosti u pogledu drugih oblasti vanjske politike, ali izražava podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Moldavije, te obećava da će, kroz koordinisane napore, biti očuvani bezbjednost, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i unaprijeđen dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje EU.

Novi sporazumi EU i Velike Britanije imaju zajedničku nit - Rusiju

Evropska komisija zaprijetila je mjerama protiv Mađarske ako vlada premijera Viktora Orbana usvoji kontroverzni zakon kojim se ograničava rad nevladinih organizacija.
Uvođenje zakona o "transparentnosti u javnom životu" bi nametnulo stroge propise nevladinim organizacijama finansiranim iz inostranstva koje se smatraju rizikom za suverenitet Mađarske, piše DPA.
Nacrt zakona, koji je mađarskom parlamentu podnijela Orbanova konzervativna nacionalistička stranka Fidesz, predstavlja ozbiljno kršenje prava EU, prema navodima Komisije.
Komisija je pozvala na povlačenje nacrta iz zakonodavnog procesa.
Ako se zakon usvoji kako se očekuje, Komisija na čelu s predsjednicom Ursulom fon der Lajen je najavila da neće oklijevati s preduzimanjem potrebnih mjera.
Komisija može da pokrene posebne postupke zbog takvih slučajeva kršenja, što rezultira visokim kaznama za države članice koje se ne pridržavaju prava EU, podsjeća DPA.
Uporediv s važećim zakonodavstvom u Rusiji, nacrt zakona omogućuje da se nevladine organizacije finansirane iz inostranstva, koje mogu da utiču na javno mnijenje, stave na crnu listu.
Te organizacije tada mogu da primaju materijalnu podršku iz inostranstva samo uz odobrenje poreske uprave zemlje u kojoj djeluju.
Ako se nevladina organizacija finansira na druge načine, mora državi da plati 25 puta veći iznos kao kaznu, u suprotnom će biti raspuštena i zabranjena, piše DPA.
Nevladine organizacije su organizacije koje se nezavisno od vlada bore za ljudska prava, životnu sredinu ili zdravlje i druge aspekte javnog života.
Orban, koji se tokom svojih 15 godina na čelu Mađarske više puta sukobljavao s EU, pod sve je većim pritiskom kod kuće prije parlamentarnih izbora u aprilu sljedeće godine.
Peter Magyar, politički novak i prebjeg iz premijerove stranke na vlasti, pojavio se kao konzervativni izazivač čija nova stranka Tisza već mjesecima dominira anketama javnog mnijenja ispred Orbanovog Fidesza, prenosi DPA.

Evropska komisija zaprijetila Mađarskoj mjerama ako izglasa zakon protiv nevladinih organizacija

Evropska unija radi u “dobroj vjeri” kako bi zagarantovala primjenu trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama utemeljenog na poštovanju, a ne na prijetnjama, rekao je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčović, nakon komentara Donalda Trampa o mogućim 50-postotnim carinama.
Američki predsjednik je izjavio da ne “traži trgovinski sporazum” s Evropskom unijom, zaprijetivši uvođenjem 50-postotnih carina na uvoz iz 27 država članica od 1. juna.
-EU je u potpunosti angažovana i odlučna da garantuje dogovor koji funkcioniše za obje strane - napisao je Maroš Šefčović na X-u nakon razgovora s američkim trgovinskim predstavnikom Jamiesonom Greerom i ministrom trgovine Howardom Lutnickom.
- Trgovina između EU i Sjedinjenih Država mora biti vođena međusobnim poštovanjem, a ne prijetnjama. Spremni smo da branimo svoje interese - dodao je evropski komesar.
EU je početkom maja zaprijetila uvođenjem carina na američki uvoz u vrijednosti od 95 milijardi, što se odnosi na automobile i avione, ako trgovinski pregovori s Trampom propadnu.
Komisija je najavila i da će trgovinske mjere koje Sjedinjene Države uvode protiv nje prijaviti Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).
Posljednjih mjeseci EU je bio triput pogođena carinama američke administracije: 25 posto na čelik i aluminijum, što je najavljeno sredinom marta, 25 posto na automobile, a zatim 20 posto na sve ostale evropske proizvode u aprilu.
Posljednje najavljene carine obustavljene su do jula da bi se omogućili pregovori, ali se carine od 10 posto i dalje primjenjuju na većinu robe koju 27 zemalja članica izvozi u Sjedinjene Države.
Donald Tramp redovno napada Evropu od kada se u drugom mandatu vratio u Bijelu kuću, smatrajući je, kako je kazao, “gorom od Kine” u trgovinskim odnosima, podsjeća AFP.
Sjedinjene Države procjenjuju svoj deficit s EU u 2024. u robnoj razmjeni na 235 milijardi dolara, međutim Evropska komisija ističe da američki suficit u uslugama smanjuje trgovinski deficit na 50 milijardi eura (oko 57 milijarda dolara).

EU poručila SAD da želi trgovinski sporazum utemeljen na poštovanju, a ne na prijetnjama

Vlada Sjedinjenih Američkih Država izdala je naredbe koje, kako je navedeno, efektivno ukidaju sankcije Siriji, nakon što je predsjednik Donald Tramp ovog mjeseca obećao da će ublažiti mjere kako bi se pomoglo zemlji u obnovi poslije razornih posljedica građanskog rata.
Ministarstvo finansija SAD izdalo je opštu dozvolu kojom se odobravaju transakcije koje uključuju privremenu sirijsku vladu na čelu s predsjednikom Ahmedom el-Šaraom, kao i Centralnu banku Sirije i državna preduzeća.
Opšta dozvola, poznata kao GL25, „odobrava transakcije koje su do sada bile zabranjene Pravilnikom o sankcijama za Siriju, efektivno ukidajući sankcije ovoj zemlji“, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.
- GL25 će omogućiti nova ulaganja i aktivnosti privatnog sektora u skladu sa predsjednikovom strategijom 'Amerika na prvom mjestu - dodaje se u saopštenju.
Državni sekretar Marko Rubio takođe je izdao izuzeće u trajanju od 180 dana kako bi se osiguralo da sankcije ne ometaju ulaganja i omogućilo pružanje električne energije, energenata, vode i sanitarnih usluga, te sprovođenje humanitarnih aktivnosti.
- Današnje mjere predstavljaju prvi korak ka ostvarivanju predsjednikove vizije o novim odnosima između Sirije i Sjedinjenih Američkih Država - izjavio je Rubio, dodajući da je Tramp jasno stavio do znanja da očekuje konkretne korake sirijske vlade kao odgovor na ukidanje sankcija.
Bijela kuća je saopštila da je nakon susreta sa Šaraom prošle sedmice u Rijadu, Tramp zatražio od Sirije da ispuni više uslova u zamjenu za ukidanje sankcija, uključujući povlačenje svih stranih militanata sa teritorije Sirije, deportaciju onih koje je nazvao „palestinskim teroristima“ i pružanje podrške SAD-u u sprječavanju ponovnog jačanja Islamske države (ISIS).
- Predsjednik Tramp pruža sirijskoj vladi priliku da promoviše mir i stabilnost, kako unutar Sirije, tako i u odnosima sa susjedima - poručio je Rubio.
Sirija je pozdravila izuzeće od sankcija, koje je Ministarstvo vanjskih poslova te zemlje nazvalo „pozitivnim korakom u pravom smjeru ka ublažavanju humanitarne i ekonomske patnje zemlje“.
U saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Sirije navodi se i da je ta zemlja spremna na saradnju sa drugim državama „na osnovu međusobnog poštovanja i neintervencije u unutrašnje stvari“.
- Sirija vjeruje da su dijalog i diplomatija najbolji put ka izgradnji uravnoteženih odnosa - navodi se u saopštenju.
Većina američkih sankcija protiv Sirije uvedena je protiv vlade Bašara el-Asada i ključnih pojedinaca još 2011. godine, nakon izbijanja građanskog rata. Šaraa je predvodio milicije koje su svrgnule Asada u decembru.
Opšta dozvola navodi Šaraa, ranije sankcionisanog pod imenom Abu Muhamed el-Džavlani, među osobama i entitetima s kojima su sada dozvoljene transakcije. Na listi se takođe nalaze i Syrian Arab Airlines, Centralna banka Sirije, više banaka, nekoliko državnih naftnih i gasnih kompanija, kao i hotel „Four Seasons“ u Damasku.
Tramp je iznenada prošle sedmice najavio da će ukinuti sankcije na zahtjev saudijskog prijestolonasljednika, što predstavlja značajan zaokret u američkoj spoljnoj politici. Odluku je donio neposredno nakon kratkog susreta sa Šaraom u Rijadu.
Sjedinjene Američke Države su Siriju prvi put stavile na listu država sponzora terorizma 1979. godine, a od tada su uslijedile brojne dodatne sankcije, naročito nakon početka ustanka 2011. godine.

Amerika formalno ukinula sankcije Siriji, najavljena privatna ulaganja iz SAD-a

Nasljednica belgijskog prijestolja, princeza Elizabeta, mogla bi biti prisiljena napustiti Univerzitet Harvard nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp uveo zabranu za strane studente na toj prestižnoj instituciji.
Princeza Elizabeta, koja će biti sljedeća kraljica Belgije, upisana je na dvogodišnji magistarski program iz javne politike na Harvardu, jednom od najelitnijih univerziteta na svijetu.
Međutim, Trampova administracija ukinula je Harvardu mogućnost upisa stranih studenata, optužujući univerzitet za poticanje nasilja i antisemitizma te za nepoštivanje zahtjeva da dostavi informacije o stranim studentima koje bi mogle dovesti do njihove deportacije.
Ova odluka pogađa više od 7.000 trenutno upisanih studenata, što je otprilike četvrtina svih studenata, navodi Harvard u tužbi kojom pokušava poništiti ovu odluku, dodajući da bi ona imala "poguban utjecaj na Harvard i više od 7.000 nosilaca viza."
Američka ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem u svom pismu kojim je najavila zabranu navela je da strani studenti moraju preći na drugi univerzitet kako bi zadržali svoj vizni status.
Dvadesettrogodišnja princeza, najstarije dijete belgijskog kralja Filipa i kraljice Matilde, završila je prvu godinu postdiplomskog studija, ali joj je preostala još jedna godina. Prošle godine diplomirala je na Univerzitetu u Oxfordu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Ona je prva u liniji nasljeđivanja prijestolja, nakon što je belgijski ustav 1991. godine izmijenjen kako bi se ukinulo muško prvenstvo u nasljeđivanju.
- Uticaj, ako ga bude, ove odluke američke administracije još uvijek je nejasan. „Istražujemo situaciju. Biće jasnija u narednim danima ili sedmicama - rekao je portparol belgijske monarhije za POLITICO.
Vrijedi istaći da je sud u Vašingtonu stavio privremenu zabranu na ovu odluku Trumpove administracije, te da će slučaj potencijalno ići i Vrhovnom sudu SAD-a na odlučivanje.

Zbog Trampovog rata s Harvardom ispašta i buduća kraljica Belgije, mora se vratiti u Evropu?

Protiv jednog ljekara u Kliničkom centru Crne Gore podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je falsifikovao saglasnost za dopunski rad kod privatnika, piše Dan.&nbsp;
Protiv drugog ljekara pokrenut je disciplinski postupak jer je u vrijeme pripravnosti, umjesto u KCCG, pacijenta primio u privatnoj ambulanti, gdje takođe radi na osnovu saglasnosti dobijene u matičnoj ustanovi (KCCG).
Iz Kliničkog centra Crne Gore za "Dan" su juče kazali da se u oba slučaja sprovode odvojeni postupci pred nadležnim službama i organima, shodno zakonskim odredbama, o čemu je obaviješteno Ministarstvo zdravlja.
"S obzirom da se u jednom slučaju vodi krivični postupak, a u drugom utvrđuje disciplinska odgovornost, KCCG ne može davati dalje informacije prije okončanja postupaka koji su toku", kratko su odgovorili iz KCCG.
Iz najveće zdravstvene ustanove u zemlji ističu da su posvećen poštovanju svih obaveza koje proističu iz zakonskih odredaba i akata koji se odnose na materiju rada.
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, medicinsko osoblje zaposleno u javnim zdravstvenim ustanovama može biti angažovano kod privatnika na osnovu saglasnosti koju daje direktor JZU. Saglasnost se može izdati na period od šest mjeseci.
Kao što smo ranije objavljivali, više od 100 zaposlenih u KCCG u kontinuitetu ima saglasnost za rad kod privatnika. Ministarstvo zdravlja je 2022. kao primarnu mjeru kontrole dopunskog rada medicinskih radnika kod privatnika naložilo obustavljanje daljeg izdavanja saglasnosti i ukidanje saglasnosti za zdravstvene radnike koji rade na državnim klinikama gdje postoje liste čekanja.Takođe, ustanovama je naloženo da ubuduće u pisanoj saglasnosti navode tačno vrijeme obavljanja dopunskog rada, kako bi inspekcijski organi mogli da sprovode kontrolu
Podsjećamo da su ljekarima prije tri godine tri puta povećane plate, u ukupnom iznosu više od 500 eura.

Doktor KCCG osumnjičen da je falsifikovao dozvolu za rad kod privatnika

Kolega koji je 21. maja pozvao učenike da dođu u školu radi kraćih konsultacija, uz saglasnost roditelja, nikako ne zaslužuje negativnu medijsku pažnju kojoj je izložen, saopštio je predsjednik Sindikalne organizacije Osnovne škole „Bajo Jojić“ Mladen Kokić.&nbsp;
On je povodom medijskih napisa u vezi sa dešavanjem na Dan nezavisnosti u područnom odjeljenju te andrijevačke škole, u kojima se navodi da je ponašanje nastavnika bilo nedospustivo i neprofesionalno, kazao da o njegovoj stručnosti mogu da govore samo Zavod za školstvo Crne Gore i direktor škole.&nbsp;
- Prepustimo nadležnim organima: prosvjetnoj inspekciji, inspekciji rada i direktoru škole, koji u krajnjem pokreće disciplinsku odgovornost, da u okviru njihovih nadležnosti profesionalno obave svoj dio posla – naveo je Kokić.&nbsp;
Kako je kazao, riječ je o prosvjetnom radniku sa visokim stručnim i moralnim referencama, poštovanom čovjeku koji je svojim radom i zalaganjem doprinosio razvoju naše države.&nbsp;
- Iako je možda došlo do određenog propusta u proceduri, uvjereni smo da je postupio isključivo iz dobre namjere. Sindikalna organizacija JU OŠ „Bajo Jojić“ Andrijevica, kao i Opštinski odbor Sindikata prosvjete Crne Gore, uvijek stoje uz sve kolege u prosvjeti koji, vođeni voljom da pomognu učenicima, daju svoj maksimum u savladavanju gradiva – kaže Kokić.&nbsp;
On je, u ime Sindikalne organizacije, izrazio podršku školi koja, kako navodi, uživa ugled jedne od najrespektabilnijih obrazovnih ustanova u Crnoj Gori.
- Zalažemo se za očuvanje njenog dostojanstva, kao i ugleda učenika i rukovodstva - zaključuje se u reagovanju.&nbsp;

Uvjereni da je nastavnik postupio isključivo iz dobre namjere

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Vučić optužio profesore i nastavnike za razaranje obrazovnog sistema, najavio promjene

U Hrvatskoj prvi put zaplijenjen crni kokain: Droga koja vara i policijske pse

Sječa stubova dalekovoda kod Kana uzrokovala nestanak struje

Šmit: Radiću na tome da budem posljednji visoki predstavnik u BiH

Grlić Radman u Dejtonu ukazao da su Hrvatima u BiH usrkaćena osnovna prava

Novi sporazumi EU i Velike Britanije imaju zajedničku nit - Rusiju

Evropska komisija zaprijetila Mađarskoj mjerama ako izglasa zakon protiv nevladinih organizacija

EU poručila SAD da želi trgovinski sporazum utemeljen na poštovanju, a ne na prijetnjama

Amerika formalno ukinula sankcije Siriji, najavljena privatna ulaganja iz SAD-a

Zbog Trampovog rata s Harvardom ispašta i buduća kraljica Belgije, mora se vratiti u Evropu?

Vučić optužio profesore i nastavnike za razaranje obrazovnog sistema, najavio promjene

Doktor KCCG osumnjičen da je falsifikovao dozvolu za rad kod privatnika

Uvjereni da je nastavnik postupio isključivo iz dobre namjere

U Hrvatskoj prvi put zaplijenjen crni kokain: Droga koja vara i policijske pse

PRATITE TVe UŽIVO