<article>Vladajuća Socijaldemokratska partija u Rumuniji, na pragu je pobjede na parlamentarnim izborima. Izbori u nedjelju održani su sedam dana nakon spornih predsjedničkih, na kojima je proruski kandidat krajnje desnice prošao u drugi krug. Ustavni sud ove zemlje naložio je ponovno prebrojavanje glasova prvog kruga predsjedničkih izbora. Stanovnici Rumunije - članice Evropske unije i NATO-a - čekaju konačne rezultate, a preliminarni pokazuju da Socijaldemokratska partija (PSD) ima više glasova od ultranacionalističke partije, Alijanse za jedinstvo Rumuna (AUR). Nakon prebrojanih 99,3 posto glasova, PSD je dobio 22,7 posto glasova, a AUR 18,2 posto. Stranka koja dobije najviše glasova imaće pravo da predloži kandidata za premijera. Ako nijedna stranka - kako se očekuje - ne osvoji skupštinsku većinu, tada će početi teški pregovori za formiranje Vlade, a sve će zavisiti i od rezultata drugog kruga predsjedničkih izbora koji će se održati sljedeće sedmice.</article>

Vladajuća Socijaldemokratska partija u Rumuniji, na pragu je pobjede na parlamentarnim izborima. 
 
Izbori u nedjelju održani su sedam dana nakon spornih predsjedničkih, na kojima je proruski kandidat krajnje desnice prošao u drugi krug. 
 
Ustavni sud ove zemlje naložio je ponovno prebrojavanje glasova prvog kruga predsjedničkih izbora. 
 
Stanovnici Rumunije - članice Evropske unije i NATO-a - čekaju konačne rezultate, a preliminarni pokazuju da Socijaldemokratska partija (PSD) ima više glasova od ultranacionalističke partije, Alijanse za jedinstvo Rumuna (AUR). 
 
Nakon prebrojanih 99,3 posto glasova, PSD je dobio 22,7 posto glasova, a AUR 18,2 posto. 
 
Stranka koja dobije najviše glasova imaće pravo da predloži kandidata za premijera. 
 
Ako nijedna stranka - kako se očekuje - ne osvoji skupštinsku većinu, tada će početi teški pregovori za formiranje Vlade, a sve će zavisiti i od rezultata drugog kruga predsjedničkih izbora koji će se održati sljedeće sedmice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Socijaldemokrate blizu pobjede na parlamentarnim izborima u Rumuniji

Vladajuća Socijaldemokratska partija u Rumuniji, na pragu je pobjede na parlamentarnim izborima. 
 
Izbori u nedjelju održani su sedam dana nakon spornih predsjedničkih, na kojima je proruski kandidat krajnje desnice prošao u drugi krug. 
 
Ustavni sud ove zemlje naložio je ponovno prebrojavanje glasova prvog kruga predsjedničkih izbora. 
 
Stanovnici Rumunije - članice Evropske unije i NATO-a - čekaju konačne rezultate, a preliminarni pokazuju da Socijaldemokratska partija (PSD) ima više glasova od ultranacionalističke partije, Alijanse za jedinstvo Rumuna (AUR). 
 
Nakon prebrojanih 99,3 posto glasova, PSD je dobio 22,7 posto glasova, a AUR 18,2 posto. 
 
Stranka koja dobije najviše glasova imaće pravo da predloži kandidata za premijera. 
 
Ako nijedna stranka - kako se očekuje - ne osvoji skupštinsku većinu, tada će početi teški pregovori za formiranje Vlade, a sve će zavisiti i od rezultata drugog kruga predsjedničkih izbora koji će se održati sljedeće sedmice.

U Osnovnom sudu 27. januara biće razmatran optužni prijedlog protiv predsjednika i članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvrlaštvu, a povodom nezakonitog izbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića 1. juna 2023. godine.&nbsp;
-Glavni pretres protiv optuženih zakazan je za 27. januar a postupajući sudija je Dragana Lubarda – navodi se u odgovorima Osnovnog suda dostavljenim Portalu ETV.
Osnovno državno tužilaštvo je nakon godinu i pet mjeseci izviđaja, 22. &nbsp;novembra podnijelo optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da su predsjednik Savjeta i četiri člana postuapli nezakonito.
Raonića je za tri godine četiri puta imenovao Savjet RTCG za generalnog direktora Javnog servisa, jednom u v.d. mandatu.
Viši sud je odlučujući po žalbi RTCG na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici po tužbi Nikole Markovića, utvrdio da je Savjet nezakonito imenovao Raonića za direktora 2021. godine.
Drugi put je Savjet RTCG u junu prošle godine nezakonito reizabrao Raonića, i to nakon pravosnažne presude takođe po tužbi Markovića, a sud je tada utvrdio da Raonić nije ispunjavao uslove iz konkursa iz 2021. godine, ali i da je bio u sukobu interesa jer je u vrijeme kandidature za generalnog direktora bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM).
Veći dio članova Savjeta tada je odlučio da postupi po presudi, ali nijesu diskvalifikovali Raonića, već ponovo glasali za njega, ignorišući upozorenja potpredsjednice tog upravljačkog tijela Marijane Camović Veličković da ,,ulaze u zonu krivične odgovornosti”.
U izjavi za crnogorske medije Camović Veličković ranije je istakla da je riječ o ,,ukupno sedmoj presudi koja isto kaže, ali da se članovi Savjeta, uporno glasajući za Raonića, ponašaju kao korumpirane osobe“.&nbsp;
U SDT-u su godinu odugovlačili „Slučaj RTCG“, svjesni da će na osnovu inicijative glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića u paketu IBAR zakona biti usvojene izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu kojima će se smanjiti ovlašćenja tog tužilaštva, što je u konalnici rezultiralo prebacivanjem ovog predmeta na ODT.
Tako je 25. juna ove godine SDT vratilo predmet RTCG Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalje postupanje.
U međuvremenu je Raonić, uoči usvajanja IBAR zakona, podnio ostavku da bi poslije 15-ak minuta bio izabran za v.d. generalnog direktora.&nbsp;
U tom periodu je iz Raonićevog njegovog kabineta, preko poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića, u „minut do 12“, iza leđa resornog ministarstva i radne grupe koji su godinama radili na izmjenama Zakona o Javnom servisu, amandmanski djelovano čime su sniženi kriterijumi za izbor generalnog direktora, ali i ombudsmana, najveće medijske kuće u Crnoj Gori.
Potom je Raonić 31. avgusta ove godine, u kontorverznom postupku na sjednici Savjeta koja je održana za vikend, a kojoj nijesu prisusustvovali ostalih osmoro kandidata, izabran i četvrti put.
Osmoro kandidata za generalnog direktora tada su zahtijevali odgađanje intervjuisanja dok nadležne institucije države Crne Gore - Inspekcija rada, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kao i Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, ne provjere i potvrde ispravnost pristiglih prijava svih devet kandidata za izbor generalnog direktora RTCG. &nbsp;
Osnovni sud u Podgorici 6. novembra donio je još jednu odluku u “Slučaju Raonić”, ovoga puta rješenje o izvršenju kojim se nalaže Radio televiziji Crne Gore da u roku od 15 dana od prijema donese novu i na zakonu osnovanu odluku o izboru generalnog direktora te medijske kuće - od prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove po konkursu iz 2021. Godine, pod prijetnjom finansijske kazne.
Sudija Miloš Jokanović ovo rješenje donio je na osnovu prethodne pravosnažne presude Osnovnog suda, a odlučujući u pravnoj stvari po zahtjevu Srđana Čovića, jednog od prijavljenih kandidata na konkursu od 17. juna 2021. godine.
U pravosnažnoj presudi od 30. aprila, na osnovu koje je donijeto rješenje o izvršenju 6. novembra, Osnovni sud je konstatovao, a Viši sud potvrdio, da osporena odluka o imenovanju Borisa Raonića ne sadrži obrazloženje koji kriterijumi su prevagnuli u njegovu korist, u odnosu na ostale kandidate.
- I po ocjeni ovog suda, nasuprot žalbenim navodima, odluka o imenovanju generalnog direktora tuženog od 1. 6. 2023. suprotna je odredbi čl. 29 st. 1 tačka 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG kojom je propisano da članovi Savjeta ne mogu biti lica koja bira, imenuje ili postavlja predsjednik Crne Gore, Skupština i Vlada… Kako je Boris Raonić, u momentu prijave na predmetni oglas od 17. 6. 2021. godine bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM), to isti nije mogao biti izabran na mjesto generalnog direktora RTCG, jer je za ocjenu ispunjenosti uslova oglasa relevantno stanje koje je aktuelno u momentu raspisivanja oglasa. U suprotnom bi se obesmislilo prikupljanje oglasne dokumentacije i utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi sa tom dokumentacijom - navedeno je, pored ostalog, u presudi koju potpisuje predsjednik Vijeća sudija Višeg suda Milorad Marotić, a kojom je potvrđena odluka Osnovnog suda.

Drljević i članovi Savjeta u sudnici 27. januara

Lokalni voz na relaciji Podgorica - Bar &nbsp;krenuo je sa željezničke stanice u glavnom gradu oko 13 sati. Riječ je o vozu čiji je polazak bio planiran za 12:55 časova, saopšteno je portalu Analitika.&nbsp;
Podsjetimo, jutrošnji polasci bili su otkazani zato što je voz bio u kvaru.&nbsp;
Iz istog razloga, od juče ne saobraćaju vozovi na relaciji Podgorica - Nikšić - Podgorica - navodi portal Analitika. &nbsp;

Uspostavljen saobraćaj: Voz iz Podgorice prema Baru krenuo oko 13 sati

Crnogorski turizam godinama je u fazi tihog odumiranja, odnosno pretvaranja turističkog sektora u biznis nekretnina, zbog čega je neophodno sprovesti set reformskih mjera, koje obuhvataju sve pore turističkog života, jer to je najveći nacionalni interes države i svih njenih građana, poručili su sa pres konferencije Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA, a na temu „Turizam u makazama budžetskih želja, fiskalnih tereta i bezbrojnih problema”.
Član ekonomske redakcije Stege, dip ecc Vladimir Nikaljević, kazao je da se ministarka turizma ne oglašava na povećanje PDV-a na smještaj, jer „ona i nije tu da nešto uradi za turizam, to je politički plijen njene partije“.
- Poslije serije nastupa u javnoj raspravi, na sve primjedbe, kritike, dobre savjete strukovnih udruženje, stručne javnosti, analitičara, Vlada ostaje neumoljiva, iako čineći našu ponudu skupljom i manje konkurentnom u odnosu na okruženje svjesno radi protiv interesa crnogorske privrede. Pametni savjeti ne trebaju Vladi koja ima druge ciljeve. Ne interesuje ih vinogradarstvo i turizam, ali ih interesuje gradnja stanova i odjednom se pojavljuje plan za izgradnju cijelog novog grada Velje brdo - smatra Nikaljević.
Budva je primjer kako godinama građevinski biznis iz sjenke, kako je rekao, prevodi turizam u gradnju stanova, a političari su tu da omoguće taj biznis.
- Zašto se Vlada ne fokusira na građevinarstvo, gdje se gube milioni zbog neadekvatne naplate poreza i sivih tokova, gdje će se naći sva nedostajuća sredstva da se zakrpi budžet? Zašto se ne fokusiraju kako da se smanji uvoz počevši od vode i vina, koji pokriva svega 16 odsto izvoza? Ne, to bio bila politika odgovorne Vlade. A građevinarstvo je biznis. Po ko zna koji put se potvrđuje da kada ne znate u čemu je problem, problem je sigurno u parama. To je izgleda pokretač ovih aktivnosti Vlade - uvjeren je Nikaljević.
Misli da Vlada neće odustati od mjera koje štete crogorskoj privredi, ali ni Stega, kako je rekao, neće odustati od ukazivanja na njihove dugoročne posljedice.
Čan ekonomske redakcije Stege, prof dr Rade Ratković, smatra da Vlada umjesto da poreskom politikom stimuliše turizam ona mu otežava i ide direkto na njegovu štetu.
- Turizmu treba sveobuhvatna i korjenita reforma da bi postao onakvom granom kakva treba Crnoj Gori i za koju se zalažemo. Kompanije se zalažu za unapređenje turizma, bolju tržišnu poziciju, ali to same ne mogu da urade, jer nemaju podršku u destinacijskom menadžmentu i džaba su sva nastojanja i entuzijazam. Uvijek se naiđe na razočaranje - rekao je Ratković.
U kolektivnom smještaju, kako je naveo, Crna Gora ima oko 50 hiljada kreveta, a u komplementarnom 478 hiljada, ukupno 528 hiljada kreveta.
- Dakle, 90 odsto komplementarni, 10 odsto osnovni smještaj. Imamo situaciju neodrživosti i po popunjenosti, intenzitetu turizma, po odnosu broja stanovnika i kreveta. Imamo nedosljedno i klijentelističko dodjeljivanje urbanističkih rješenja i davanje građevinskih dozvola, kao i fleksibilno tumačenje - rekao je Ratković.
Smatra da se nedosljedno sprovodio master plan razvoja turizma, odnosno da se radilo suprotno od njega i da je opstruiran.
- Problem je i nedovoljna sigurnost i kredibilitet destinacije za ulaganje kapitala, naročito posljednje četiri godine. Uglavnom investitori zaziru od nas, kao od nestabilne destinacije, jer ne znate kada će doći da vam zatvore biznis sa optužbom da ste bili saradnici bivšeg režima - &nbsp;rekao je Ratković.
Potvrdio &nbsp;je da je jako loša tržišna struktura i da se na takvim tržištima ne može rentabilno poslovati, jer ta tržišta u kolektivnom, ili osnovnom smještaju mogu da obezbijede do 25 odsto popunjenosti kapaciteta, a ostale mediteranske zemlje imaju dva, ili dva i po puta više.
- One su normalno rentabilne u svom turizmu. Kad bi bili tako rentabilni onda bi i problem radne snage bio minimiziran, ili ne bi postojao, a u ovako lošem turizmu, problem radne snage je jedan od krucijalnih strateških problema Crne Gore - &nbsp;kazao je Ratković.
Uvijek kada su dominirali regionalni, ili ruski gosti, Crna Gora je, kako je rekao, imala negativne rezultate.
- Za sve vrijeme dominacije Rusije, Srbije, Ukrajine nismo imali dobitke. Mi smo u gubicima u turizmu od 1991. godine. Svaka godina je u gubitku, osim 2019. kada smo imali 35 odsto učešća zapadno-evropskih tržišta. 2022. godine smo imali 29 miliona gubitaka. Prošle godine je prikazan gubitak od 12 miliona, ali biće 20 ili preko 20 miliona kada svi rezultati pristignu - procjenjuje Ratković.
Naglasio je da ne može biti održiv turizam koji tri i po decenije emituje samo gubitne izuzimajući jednu godinu.
- Prvo što je problem je destinacijski menadžment. Treba da upravljaju oni koji se bave turizmom, kroz destinacijski menadžment zasnovan na principima javno-privatnog partnerstva. Na taj način bi se napravio integralni turistički sistem. Mi o našem turizmu sve znamo, samo ne znamo koliko imamo kreveta i gostiju i to debelo ne znamo. Obuhvatamo trećinu onoga što vjerovatno postoji - rekao je Ratković.
Struktura smještajnih kapaciteta, kako smatra, treba da se reformiše sa ciljem da se radikalno poveća osnovni smještaj.
- Treba da damo prioritet hotelima, turističkim rizortima, kampovima, eko smještaju, a rezidencijalni objekti treba da budu isključeni iz turističkog sektora i mogli bi da budu predmet Straregije razvoja biznisa nekretnina - rekao je Ratković.
Potrebno je da se Crna Gora repozicionira ka glavnim tržištima Evrope.
- Kako naše vlasti mogu da tvrde da smo proevropski orjentisani, kada imamo regionalnu strukturu i kada nam je malo učešće Evrope? Hoćemo u Evropu, a nećemo evropske turiste. To ne ide zajedno - &nbsp;smatra Ratković.
Prema njegovim riječima Vlada treba da sprovede set reformskih mjera koje obuhvataju sve pore turističkog života.
- Jer mi ne pretjerujemo kada kažemo da je naš turizam već duže vremena u fazi tihog odumiranja, odnosno pretvaranja turističkog sektora u biznis nekretnina. Nekretnine potiskuju ovaj sektor i da bi to preduprijedili, jer smo već ušli u opasnu zonu gubljenja turizma, treba da se latimo korjenite reforme i da to proglasimo najvećim nacionalnim interesom države i svih njenih građana - uvjeren je Ratković.
Član ekonomske redakcije Stege, mr Branko Diki Kažanegra, ukazao je da su, kada je riječ o turizmu, Albanija i Crna Gora najbolji primjeri i to Albanija kao primjer države koja je godinam išla naprijed, a Crna Gora unazad.
- Ne znam na koji način bih mogao da pričam o problemu tržišta kada imamo osnovni problem dostupnosti. Nema napretka dok god ne riješimo problem dostupnosti i dok god je situacija ovakva kakva jeste. Jedino ako dođete iz Beograda i idete za Tivat, vaš let će biti kraći nego transfer. Za sve ostale evropske destinacije, nemate slučaj da vam transfer traje kraće nego let. Mislim da nema zemlje u svijetu gdje imate takvu situaciju - &nbsp;uvjeren je Kažanegra.
Pošto donosioci odluka ne slušaju savjete, predloge, ostaje, kako smatra, jedino da ih „kunu“, kao što je Sveti Petar Cetinjski, koji nije imao nikakvu vlast uspjevao da vlada Crnom Gorom „tako što je kleo one koji su loše radili“.

Neophodno sprovesti set reformskih mjera koje obuhvataju sve pore turističkog života

Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru lišeni su slobode četvorica nasilnika iz Tivta koje je ranije uhapsila policija, zbog osnovane sumnje da su učinili krivično djelo nasilničko ponašanje.&nbsp;
- Osumnjičeni su na javnom jestu u grupi vršili nasilje prema oštećenom B.Š. na način što su mu, dok je ležao na asfaltu, zadali više udaraca nogama u predjelu tijela, kojom prilikom su mu nanijeli lake tjelesne povrede, pri čemu su ugrozili spokojstvo građana i remetili javni red i mir – navodi se u saopštenju ODT Kotor.
Iz policije je ranije danas saopšteno da je riječ o četvorici mladića K. V. (18), R. M. (18), K. V. (20) i S. P. (18) koji su na dijelu magistralnog puta u Tivtu putničkim motornim vozilom presreli i zaustavili vozilo oštećenog, nakon čega su mu zadali više udaraca u predjelu glave i tijela, usljed čega je on zadobio tjelesne povrede konstatovane u ljekarskom izvještaju i zadržan je radi bolničkog liječenja.

ODT Kotor: Četvorica mladića iz Tivta lišeni slobode zbog nasilničkog ponašanja

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

LAZOVIĆ PITAO ŠOŠKIĆA: Ako ste znali da sam šef kriminalne grupe, zašto ste bili sa mnom na ručku 2020. godine?

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

Socijaldemokrate blizu pobjede na parlamentarnim izborima u Rumuniji

Drljević i članovi Savjeta u sudnici 27. januara

Uspostavljen saobraćaj: Voz iz Podgorice prema Baru krenuo oko 13 sati

Neophodno sprovesti set reformskih mjera koje obuhvataju sve pore turističkog života

ODT Kotor: Četvorica mladića iz Tivta lišeni slobode zbog nasilničkog ponašanja

PRATITE TVe UŽIVO