Švedska postaje prva ‘smoke free‘ država na svijetu

Uz smanjenje broja pušača, ova zemlja ima i najmanji broj preranih smrti od bolesti povezanih sa pušenjem u čitavoj EU.

Na ulicama Stokholma odbačenih opušaka nema, a isto tako gotovo je nemoguće vidjeti pušače koji na javnim mjestima razgovaraju prevrćući cigaretu među prstima. Restorani su zabranili pušenje čak i na svježem vazduhu ispred lokala, a zapaliti se naravno ne smije ni za stolovima terasa kafića na otvorenom. Jer pravila su ovdje vrlo jasna i malo ko ih krši, a Švedska je, uvažavajući nova pravila igre, postala prva „smoke free“ država na svijetu.

No to ne znači da su se nekadašnji pušači okrenuli trčanju i zauvijek digli ruke od proizvoda koji su im godinama pružali zadovoljstvo. Naprotiv. Na velikoj konferenciji Britiš Amerikan Tobaka (BAT) „Što ako je ključ za prestanak pušenja već pronađen?“ u švedskom Nacionalnom muzeju nauke i tehnologije otkriveno je kako je ova nordijska zemlja službeno ispunila definiciju društva bez dima, i to 16 godina prije cilja EU za 2040.

– U posljednjih 13 godina stopa pušenja ovdje se više nego prepolovila, ponajviše zahvaljujući podsticanju korišćenja novih, bezdimnih kategorija proizvoda, konkretno snusa, nikotinskih vrećica i e-cigareta. Danas ukupna stopa pušenja odraslih u Švedskoj iznosi 5,3 %, u poređenju sa prosjekom EU koji iznosi 24 % – istakla je Danijele Tauer, glavna direktorka za naučne i regulatorne poslove u BAT-u, naglasivši kako vlade, javnozdravstvene zajednice, kao i proizvođači poput njih i poslovnih partnera imaju ključnu ulogu u maksimiziranju potencijala bezdimnih proizvoda u doprinosu smanjenja štetnosti duvana.

Najmanji broj preranih smrti

A koristi su, tvrdi ona, višestruke. Uz smanjenje broja pušača, naglasila je Tauer, Švedska ima i najmanji broj preranih smrti od bolesti povezanih sa pušenjem u čitavoj EU. Stopa smrtnosti muškaraca od raka pluća ovdje je 61 % niža od prosjeka EU-a, dok je smrtnost od svih bolesti povezanih sa duvanom 39,6 % niža od prosjeka Unije.

– Cilj naše kompanije je odvažan, ali jasno zacrtan. Do 2100. godine namjeravamo se transformisati u „smokeless business in a fully smokeless world“ – poručila je glavna direktorka, otkrivši i cilj za ne tako daleku budućnost, 2030. godinu, do kada se BAT nada da će imati 50 miliona potrošača proizvoda bez dima.

No, priznaje Tauer, na tom putu postoje i prepreke i izazovi – od tržišta koja im onemogućavaju prodaju, otežanih regulatornih okvira do zabluda o nikotinu i rizicima proizvoda bez dima u poređenju sa cigaretama, skepticizma prema industrijskim istraživanjima, trošarinskih opterećenja…

– I zato je lansiran Omni™, naučni temelj BAT-ove globalne transformacije. Dinamična je to platforma koja sadrži naučno utemeljene dokaze koji potkrepljuju transformaciju prema novim kategorijama proizvoda koji vode ka svijetu bez dima. Svijetu gdje su cigarete u konačnici stvar prošlosti – uvjerena je ona u svijet u kojem pušači, koji bi inače nastavili da puše, prelaze sa cigareta na ove alternative, a koncept smanjenja štetnosti duvana razumije se i prihvata, uz konstantni dijalog sa naučnicima, zdravstvenim institucijama, regulatorima, donosiocima politika i investitorima.

2,6 miliona života moglo bi biti spašeno

U takvu budućnost vjeruje i njen kolega, dr Džejms Marfi, direktor Odjeljenja za istraživanje i nauku u BAT-u, čiji je rad ključan za ostvarenje globalne vizije „A Better Tomorrow™“. Transformacija je jedina riječ kojom danas opisuje jednu od najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju duvanskih proizvoda. Na istraživanje je u posljednjih 10 godina uloženo više od 12 milijardi funti, a na inovacijama je radilo više od 1700 naučnika.

– Čak 2,6 miliona života moglo bi biti spašeno u narednih 10 godina ako se prihvate alternative cigaretama. No one moraju postati dostupne svima u svijetu – upozorio je hemičar i dodao kako je BAT prošle godine prihodovao 3,4 milijarde funti, od čega prihodi od smanjene štetnosti čine 18 %.

Zamjenske terapije nikotinom i bezdimni proizvodi sadrže istu molekulu nikotina, ističe Marfi, a u BAT-u su u posljednjih deset godina razvijene tri grupe takvih proizvoda – proizvodi koji zagrijavaju duvan umjesto da ga sagorijevaju, vape proizvodi koji pretvaraju e-tečnost sa nikotinom i aromama u aerosol, kao i nikotinske vrećice za oralnu upotrebu koje dolaze u više ukusa.

– Proizvodi bez dima ne nastaju sagorijevanjem povezanim sa cigaretama, te imaju znatno (više od 90-99 %) smanjene nivoe brojnih toksičnih hemikalija za koje se vjeruje da su glavni uzrok bolesti povezanih sa pušenjem. Naša transformacija paralelna je sa transformacijom mnogih drugih tradicionalnih industrija koje se temelje na sagorijevanju, a koje danas mijenjaju svoje poslovanje ka proizvodima bez sagorijevanja – istakao je hemičar koji se nada da će do 2035. godine 50 % prihoda kompanije dolaziti upravo od bezdimnih proizvoda. No svjestan je i on da je pred kompanijom još puno posla.

Tajna švedskog uspjeha

 – Nažalost, neke zemlje poput Nizozemske i Belgije pokušavaju zabraniti ove alternative, a ono što mi zaista želimo jeste pokazati koliko benefita od njih možemo imati, pogotovo ako analizirate švedski slučaj – sugerisao je Marfi, dodavši kako i dalje predano rade na inovacijama ovih proizvoda kako bi što više pušača pronašlo svoju manje štetnu alternativu.

A tajna švedskog uspjeha, pojasnila je Asli Ertonguč, BAT-ova menadžerka za Poljsku i baltičke zemlje, zasnovana je na osviješćenosti, dostupnosti i progresivnoj regulaciji.

– Nakon što je švedska vlada promijenila zvaničnu politiku sa „smanjenja upotrebe“ na „smanjenje štete“, prihvatajući strategiju smanjenja štetnosti duvana, došli smo do toga da u ovoj zemlji imamo jednu od najnižih stopa smrtnosti u svijetu povezanih sa posljedicama pušenja – kazala je Ertonguč i podsjetila da vlada u ovoj zemlji primjenjuje trošarinski model proporcionalan nivou zdravstvenog rizika, koji čini bezdimne proizvode pristupačnijima od cigareta, podstičući tako prelazak na manje štetne alternative. Takvi proizvodi su vidljivi na prodajnim mjestima i za njih ne trebaju posebne dozvole kao za duvan.

– Među mladim odraslim osobama u dobi od 16 do 29 godina, samo 2 % ovdje svakodnevno puši dok prosjek EU iznosi 15 % – napomenula je.

U Hrvatskoj sve u „istom košu“

Primjer Hrvatske je nešto drugačiji. Uprkos zabranama i poskupljenjima, broj pušača i dalje je visok, tačnije puši 36 % stanovništva. Iz BAT-a navode kako je kod nas prije svega potrebno definisati i regulisati kategorije proizvoda koji su već prisutni na tržištu, a nijesu definisani niti precizno regulisani ovim zakonom, poput nikotinskih vrećica i bezdimnih bezduvanskih proizvoda. Potrebno je i prepoznati razlike bezdimnih proizvoda u odnosu na cigarete i druge duvanske proizvode sa sagorijevanjem.

– Sada su svi proizvodi jednako tretirani bez obzira na nivo štetnosti, sve je u „istom košu“, što čak nije ni u duhu postojeće EU Direktive – upozoravaju iz kompanije. Uostalom, dogma iz 2010. godine, „quit or die“, istakao je Marfi, promašena je pošto se broj pušača ne smanjuje.

– Sve više država podržava prelazak sa gorućih duvanskih proizvoda na manje štetne bezdimne alternative, a nauka utemeljena na činjenicama je tačna, vjerovali mi u to ili ne – zaključio je BAT-ov direktor istraživanja i nauke.