Sporazum između Tajlanda i Kambodže o prekidu vatre "postepeno" se sprovodi, saopštilo je u ponedjeljak (5. januar) kinesko ministarstvo vanjskih poslova.
Kina se nada da će obje strane osigurati "sveobuhvatno" i "trajno" primirje, rekao je portparol ministarstva Lin Jian na redovnoj konferenciji za novinare.
Tajland je vratio 18 vojnika u Kambodžu, takođe je rekao Lin.
Tajland i Kambodža dogovorili su drugo primirje krajem decembra, čime su okončane sedmice graničnih sukoba koji su se pretvorili u najgore borbe u godinama između jugoistočnoazijskih komšija, prenosi "AsiaOne".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svijet

Kina: Postepeno se sprovodi primirje između Tajlanda i Kambodže

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u nedjelju da ne vjeruje da je u navodnom ukrajinskom napadu gađana rezidencija ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako tvrdi Moskva.
- Ne vjerujem da se taj napad dogodio. Nešto se dogodilo prilično blizu, ali to nije imalo nikakve veze s ovim- rekao je Tramp novinarima u nedjelju u avionu Air Force One, na povratku u Vašington iz Floride. 
Rusija je 29. decembra javno optužila Ukrajinu da je prema rezidenciji koju koristi Putin lansirala 91 dron — tvrdnju koju je Putin lično prenio Trampu tokom razgovora. Tramp je u početku bio veoma ljut, ali je kasnije izrazio skepsu nakon što je, kako je naveo, dobio dodatne informacije.
Američka obavještajna agencija CIA procijenila je da Ukrajina nije napala rezidenciju koju koristi ruski predsjednik, potvrdili su američki zvaničnici za CNN, čime su potvrđeni demantiji iz Kijeva i dovedene u pitanje ruske tvrdnje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGerashchenko_en%2Fstatus%2F2008017929154011401%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2008017929154011401%7Ctwgr%5E615477918770b1793d06bd4d0ac84ec999b2ef42%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Odgovarajući na pitanje o novogodišnjoj odluci „mir na Zemlji“, Tramp je ponovio svoj cilj da okonča rat između Rusije i Ukrajine.
- Nadamo se da će se Rusija i Ukrajina dogovoriti - rekao je, dodajući da „svakog mjeseca gine između 25.000 i 30.000 vojnika“. 
- To nijesu Amerikanci. To su Rusi i Ukrajinci. Ako mogu to da zaustavim, volio bih da to zaustavim. I mislim da hoćemo - zaključio je Tramp.

1250x600

Tramp ne vjeruje Putinu: Nešto se dogodilo prilično blizu, ali to nije imalo nikakve veze s napadom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je smijenio šefa Državne granične straže Serhija Deineka.
U večernjem obraćanju u petak, Zelenski je rekao da će Ukrajina proći značajne interne promjene kako bi bila povećana otpornost.
On je kazao da će biti imenovan novi šef službe i da čeka nominacije ministra unutrašnjih poslova Igora Klimenka, prenosi Anadolija.
Prema riječima Zelenskog, Deineko koji je više od šest godina bio šef Državne granične straže nastaviće rad u sistemu Ministarstva unutrašnjih poslova.
Zelenski je, prema posebnoj uredbi, imenovao prvog zamjenika šefa granične službe Valerija Vavriniuka za vršioca dužnosti šefa agencije.

Zelenski smijenio šefa Državne granične straže

Vršiteljka dužnosti predsjednice Venecuele Delsi Rodrigez poručila je da je njena zemlja posvećena miru i da daje prioritet uspostavljanju uravnoteženih i uvažavajućih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, pozivajući Vašington na saradnju u okviru međunarodnog prava.
Rodrigez je u saopštenju istaknula da vlasti u Karakasu smatraju da je dijalog jedini put ka stabilnosti i zaštiti interesa naroda obje države. U tom kontekstu, pozvala je administraciju u Vašingtonu da "saraduje s nama na agendi partnerstva" koje bi, kako je naglasila, bilo u potpunosti zasnovano na poštivanju međunarodnog prava i suvereniteta država.
Obraćajući se direktno američkom predsjedniku, istakla je da "predsjednik Donald Tramp, naši narodi i naš region zaslužuju mir i dijalog, a ne rat". Prema njenim riječima, takav pristup omogućio bi deeskalaciju tenzija i otvaranje prostora za rješavanje političkih i ekonomskih nesuglasica mirnim putem.
Na kraju saopćenja poručila je da "Venecuela ima pravo na mir, razvoj, suverenitet i budućnost" te naglasila da će vlasti zemlje i dalje insistirati na poštivanju tih principa u svim odnosima sa inostranstvom, uključujući i odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Rodrigez je izabrana za vršiteljku dužnosti predsjednice Venecuele nakon što je prethodni lider Nikolas Maduro odveden u SAD, u američkoj munjevitoj akciji njegovog svrgavanja. Tom prilikom je SAD gađala vojne ciljeve u Venecueli, a pogodila je i određene civilne objekte. Prema venecuelanskim izvorima, nastradalo je 40-ak ljudi.
Madura sada čeka suđenje u SAD-u, a Rodriguez je jutros i zvanično preuzela dužnost te održala prvi sastanak s vladom.
Tramp je juče zaprijetio novoj liderki Venecuele da će proći gore od Madura ukoliko ne bude radila "ono što je ispravno". Ona je na to poručila da će zemlja braniti svoje prirodne resurse, ali u posljednjem saopštenju to nije pominjala.
Inače, Venecuela ima ogromne rezerve nafte za koje Tramp smatra da ima pravo na njih i otvoreno govori da će im uzeti to prirodno bogatstvo. No, izvlačenje nafte iz Venecuele bi moglo potrajati s obzirom na lošu infrastrukturu u toj državi.

Predsjednica Venecuele pozvala SAD na saradnju i poručila Trampu da moraju poštovati suverenitet njene države

Sjedinjene Američke Države su 23. decembra prošle godine ponudile predsjedniku Venecuele Nikolasu Maduru da napusti svoju zemlju i ode u Tursku, ali je venecuelanski lider bijesno odbio taj plan, rekao je američki zvaničnik za Njujork tajms (New York Times).
Prema izvoru, Madurova reakcija jasno je pokazala da nije imao namjeru ozbiljno razmotriti prijedloge Vašingtona.
Njujork tajms je takođe izvijestio, pozivajući se na američkog zvaničnika, da su američke obavještajne službe izvele sajber-napad na energetski sektor Venecuele, prekinuvši isporuku električne energije u značajnom dijelu Karakasa kako bi prikrile dolazak američkih aviona.
Navodno je nestanak struje omogućio više od 150 vojnih aviona i helikoptera, uključujući dronove, borce i bombardere, koji su poletjeli s 20 različitih američkih mornaričkih baza i brodova, da izvedu svoje borbene misije.
Ovu informaciju je kasno sinoć potvrdio američki senator Lindzi Grejam koji je kazao da je Maduro "mogao biti u Turskoj, ali je u Njujorku" i da bi bilo bolje da je prihvatio ponudu.

Maduro u decembru imao ponudu da napusti Venecuelu i ode u Tursku, bijesno je odbio

U američkoj vojnoj operaciji u Venecueli ubijena su 32 kubanska državljanina, saopštila je kubanska vlada u nedjelju, dajući prvi zvanični broj stradalih u američkim napadima.
Kubanski vojni i policijski službenici nalazili su se na misiji koju je kubanska vojska izvodila na zahtjev vlade Venecuele, navodi se u saopštenju pročitanom na kubanskoj državnoj televiziji u nedjelju naveče.
Nije bilo jasno na čemu su Kubanci radili u toj južnoameričkoj zemlji, ali Kuba je bliski saveznik vlade Venecuele i godinama šalje vojne i policijske snage kako bi pomagale u operacijama. Glasine o pogibiji kružile su tokom tokom vikenda.
- Znate, mnogo Kubanaca je ubijeno juče. Bilo je mnogo smrti s druge strane. S naše strane nema poginulih - rekao je američki predsjednik Donald Tramp novinarima na Air Force One dok se u nedjelju naveče vraćao iz Floride u Vašington.
Američke snage u subotu su otele predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu kako bi se suočili s optužnicom u Njujorku koja ih tereti za učešće u zavjeri vezanoj za narkoterorizam.

Objavljeni prvi podaci o ubijenim u američkoj otmici Madura: Kuba priznala gubitke

Još je nešto manje od godinu i po do sljedećih predsjedničkih izbora u Francuskoj. Ipak, ta očekivana sudbonosna izborna trka već sada snažno utiče na političku svakodnevicu – dovela je do raspada koalicije i dodatno otežava ionako zahtjevan rad manjinske vlade. Liberalni predsjednik Emanuel Makron nakon dva mandata više ne može da se kandiduje – i postavlja se pitanje ko bi nakon njega u očekivanom drugom krugu mogao da pobijediti desno-nacionalnu Marin le Pen.
Onih koji imaju ambicije da zauzmu tu najvišu dužnost u Francuskoj ne nedostaje. Neki potencijalni kandidati već godinama su „u niskom startu“ – okupljaju pristalice i pokušavaju da se što bolje pozicioniraju uoči glasanja. O kojim to kandidatima je riječ?
<h2>Eduar Filip</h2>
Eduar Filip je 2017. bio prvi premijer tada novog predsjednika Makrona. Taj 55-godišnjak smatra se popularnim i obezbijedio je snažnu podršku na lokalnom nivou. Pozicionira se kao razborit političar centra i mogao bi da bude obećavajući kandidat stabilnosti. Sa svojom strankom „Horizonti“ dugo je bio prilično vjeran Makronov saveznik.
U međuvremenu on, međutim, vladi zadaje probleme. Dok je politički centar, sastavljen od predsjednikove stranke „Renesansa“ i stranaka „Horizonti“ i „MoDem“, ranije uglavnom glasao jedinstveno, Filip je u posljednje vrijeme uskratio podršku u ključnim raspravama o budžetu.
<h2>Gabrijel Atal</h2>
Taj 36-godišnjak takođe je bio premijer, a danas je šef poslaničke grupe i predsjednik stranke „Renesansa“. Ima visoke rejtinge popularnosti i vjerovatno bi najviše predstavljao nastavak Makronove politike. Već kao premijer smatran je mlađom verzijom predsjednika, koji ga je čak nazivao „političkim mlađim bratom“. U međuvremenu su, međutim, odnosi između ta dva političara narušeni. Atal se više ne ustručava da kritikuje planove vlade iz sopstvenog političkog tabora. Ostaje pitanje da li Francuska želi „Makrona 2.0“ ili će Atal uspjeti da se jasno distancira od aktuelnog predsjednika zemlje.
<h2>Žerald Darmanin</h2>
Aktuelni ministar pravosuđa, baš kao i Makron, dolazi iz sjeverne Francuske. Na ljestvici popularnosti otprilike je izjednačen s Atalom i Filipom. Prema anketi instituta Ifop, 26 odsto ispitanih želi da se on kandiduje na predsjedničkim izborima, što je nešto manje nego za Atala (29 odsto) i Filipa (37 odsto). Dugogodišnji ministar unutarnjih poslova poznat je po čvrstom pristupu borbi protiv kriminala i jasnim porukama kojima taj 43-godišnjak često daje i populistički prizvuk.
<h2>Bruno Retejo</h2>
Izrazito konzervativni predsjednik Republikanske stranke prošle godine nadmašio je regionalne „teškaše“ i svog unutarstranačkog konkurenta Lorana Vokijea, koji se dugo smatrao sigurnim predsjedničkim kandidatom. U posljednjim mjesecima, međutim, taj 65-godišnjak osjetno je izgubio na podršci. U nastojanju da se distancira od Makronovog tabora, taj privremeni ministar unutrašnjih poslova prijetnjama povlačenjem podstakao je ostavku premijera Sebastijana Lekornija, čime je na kraju i doveo do prekida saradnje Republikanske stranke s političkim centrom.
<h2>Jedan za sve i svi za jednog?</h2>
S obzirom na brojne kvazi-kandidature koje bi u borbi protiv desnice mogle međusobno jedna drugu da ometaju, David Lisnar, konzervativni gradonačelnik Kana, izašao je s neobičnom idejom. Umjesto jednog kandidata po stranci, predložio je da se imenuje samo jedna osoba za stranke centra i desnice, kako bi se povećale šanse za ulazak u drugi krug.
Pojedine stranke i predsjednički aspiranti s pravom se pitaju da li bi trebalo da ego i ponekad različita politička gledišta ustuknu pred ciljem da se spriječi pobjede Marin le Pen. Dosadašnje raspoloženje, međutim, pokazuje da ima malo oduševljenja za tako nešto.
Zajednička kandidatura ili odustajanje od protivkandidature teško je zamislivo u francuskom političkom pejzažu, obilježenom konfrontacijom i veoma samouverenim kandidatima. Tim prije što konzervativci žele jasan raskid s Makronom, a to njegova stranka teško može da prihvati. Ipak, kada bi se više velikih stranaka neočekivano udružilo oko jednog kandidata, to bi bila jasna poruka borbe protiv desnice.
<h2>„Kraljica Marin“ ili Bardelin štićenik?</h2>
Pritom uopšte nije ni sigurno da će Marin le Pen – koje se politička ljevica, liberali i konzervativci toliko boje – uopšte moći da se kandiduje. Sud joj proljetos, zbog pronevjere sredstava Evropske unije, na pet godina oduzeo pasivno biračko pravo – što je odmah i stupilo na snagu. Ali u idućim mjesecima žalbeni sud trebalo bi da odluči da li će presuda ostati na snazi i onemogućiti joj kandidaturu ili će desna nacionalistkinja po četvrti put pokušati da uđe u Jelisejsku palatu.
Već dugo je jasno da će, ako Le Pen ne bude smjela da učestvuje, desni nacionalisti u trku poslati njenog političkog štićenika Žordana Bardelu. Ta mlada politička zvijezda posljednjih godina osvojila je srca birača i u anketama je već prestigla svoj uzor, „kraljicu Marin“. Oboje imaju jasnu prednost pred svim ostalim mogućim predsjedničkim kandidatima. Bardela je važio za „ličnog jastreba Marin Le Pen“, dok je ona vodila politiku „detoksikacije“ stranke. Danas se taj 30-godišnjak predstavlja znatno umjerenije.
Na kraju ostaje samo jedno pitanje: kako će se postaviti lijevi politički tabor? Zeleni i socijalisti žele da nastupe sa zajedničkom kandidaturom. Ali trenutno u toj kombinaciji nisu ni tradicionalna ljevica oko Žan-Luka Melanšona, a ni najperspektivniji kandidat lijevog spektra, socijaldemokrata Rafael Gluksman. Da li će iko od njih imati šanse za ulazak u drugi krug – to će se tek vidjeti.

Borba za Makronovog nasljednika već je počela

Evropska unija pozvala je na smirivanje napetosti i na uzdržanost svih aktera u Venecueli, u izjavi koju su podržale sve članice, osim Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban bliski saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa.
Evropska unija poziva sve aktere na smirenost i uzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija i osiguralo mirno rješenje krize. EU podsjeća da se u svim okolnostima načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija moraju poštovati, a članice Savjeta bezbjednosti imaju posebnu odgovornost za poštovanje tih načela, koja su stub međunarodne bezbjednosne arhitekture, navodi se u izjavi, prenosi Index.
Dodaje se da je EU više puta poručila da Nikolas Maduro nema legitimitet demokratski izabranog predsjednika i da se zalagala za mirnu tranziciju u demokratiju pod vođstvom Venecuele, uz poštovanje njenog suvereniteta, jer pravo venecuelanskog naroda da odredi svoju budućnost mora da se poštuje.
- EU dijeli prioritet borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i trgovine drogom, što je značajna bezbjednosna pretnja širom svijeta, ali istovremeno naglašava da se ti izazovi moraju rješavati održivom saradnjom, uz puno poštovanje međunarodnog prava i načela teritorijalnog integriteta i suvereniteta - piše u izjavi.
Dodaju da su u bliskom kontaktu sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s regionalnim i međunarodnim partnerima, kako bi podržali i olakšali dijalog sa svim uključenim stranama, koji će dovesti do demokratskog, uključivog i mirnog rješenja krize, pod vođstvom Venecuelanaca.
EU poručuje da poštovanja volje venecuelanskog naroda ostaje jedini način da se u toj državi obnovi demokratija i riješi trenutna kriza i ističe da je u ovom kritičnom trenutku bitno da svi akteri u potpunosti poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo.
Svi politički zatvorenici koji su trenutno pritvoreni u Venecueli moraju biti bezuslovno pušteni na slobodu, a konzularna tijela članica EU blisko sarađuju kako bi se zaštitila bezbjednost građana EU, uključujući i one koji su nezakonito pritvoreni u Venecueli, dodaje se.

Članice EU pozivaju na smirivanje tenzija u Venecueli, Mađarska jedina odbila da podrži inicijativu

Predsjednik SAD-a Donald Tramp upozorio je Iran na snažan odgovor ukoliko sigurnosne snage pojačaju nasilje nad demonstrantima u toj bliskoistočnoj zemlji.
- Pratimo to veoma pažljivo. Ako počnu ubijati ljude kao što su to radili u prošlosti, mislim da će biti žestoko udarani od SAD-a - rekao je Tramp novinarima, odgovarajući na pitanje o nemirima u Iranu.
Najmanje 16 osoba ubijeno je tokom sedmice nemira u Iranu, saopštile su u nedjelju organizacije za ljudska prava, dok su se protesti zbog naglog rasta inflacije proširili širom zemlje, izazivajući nasilne sukobe između demonstranata i sigurnosnih snaga.
Tramp je ranije zaprijetio da će stati u odbranu demonstranata ukoliko se suoče s nasiljem, poručivši u petak da su "spremni i naoružani", ne precizirajući koje konkretne poteze razmatra.
Takvo upozorenje izazvalo je prijetnje odmazdom protiv američkih snaga u regionu od strane visokih iranskih zvaničnika. Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izjavio je da Iran "neće popustiti pred neprijateljem".
Tramp je ove izjave dao u avionu Air Force One, tokom povratka u Vašington nakon hapšenja predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.

Tramp zaprijetio Iranu: Mislim da će biti žestoko "udareni" od SAD-a ako budu sprovodili nasilje

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je da može zamisliti operacije otmica usmjerene protiv stranih lidera, slične nedavnoj američkoj akciji u Venezueli, pri čemu je kao mogući primjer izdvojio njemačkog kancelara Fridriha Merca.
- Otmica neonaciste Merca mogla bi biti odličan obrat u ovom karnevalu događaja - citirala je Medvedeva u nedjelju državna novinska agencija TASS. Medvedev je trenutno zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije.
Dodao je da takav scenario nije nerealan.
- Postoje čak i osnove za njegovo krivično gonjenje u Njemačkoj, tako da to ne bi bio nikakav gubitak, posebno jer građani nepotrebno ispaštaju - rekao je Medvedev.
Medvedev, koji je obavljao funkciju predsjednika Rusije od 2008. do 2012. godine, posljednjih godina se profilirao kao jedan od najglasnijih tvrdolinijaša u Kremlju, često upućujući agresivne retoričke napade na Ukrajinu i Zapad.
Takođe je rekao da tvrdnje administracije Donalda Trampa, prema kojima je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji je tokom vikenda otet u vojnoj operaciji Sjedinjenih Američkih Država i odveden u Njujork, nelegitiman, ne izdržavaju ozbiljnu provjeru.
Medvedev se potom osvrnuo na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, navodeći da mu je mandat odavno istekao.
Moskva uporno tvrdi da je Zelenski nelegitiman lider jer izbori nisu održani. Zelenski, međutim, i dalje obavlja dužnost u skladu s Ustavom Ukrajine, koji omogućava produženje predsjedničkog mandata u vrijeme rata.

Medvedev poručio da bi hapšenje "neonaciste" Merca bio odličan obrat i da nije nerealno

Službenici Regionalnog centra granične policije „Jug“ su na graničnom prelazu Debeli Brijeg kontrolisali su državljanina Ujedinjenog Kraljevstva L.T. (44) koji je upravljao vozilom marke Land Rover, model Range Rover, britanskih registarskih oznaka.
Detaljnom graničnom kontrolom vozila na drugoj liniji graničnih provjera, u saradnji sa službenicima Frontexa, uočene su određene nepravilnosti.
Zbog toga je, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, vozilo privremeno oduzeto radi daljih provjera.

GP Debeli Brijeg: Britanskom državljaninu oduzet Land Rover

Viši sud u Podgorici još nije donio odluku o zahtjevu Miloša Medenice da mu se, umjesto boravka u stanu u kojem živi, odredi kućni pritvor u porodičnoj kući u Podgorici u kojoj živi njegova majka Vesna Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda.
Iz podgoričkog Višeg suda za Dan su potvrdili da o ovom zahtjevu još nije odlučivano.
Miloš Medenica je optužen da je bio na čelu kriminalne grupe koju Specijalno državno tužilaštvo tereti za šverc cigareta, protivzakoniti uticaj i podstrekavanje na nasilje. U istom predmetu optužena je i njegova majka. Kućni pritvor određen mu je 17. oktobra prošle godine, nakon što je napustio Istražni zatvor u Spužu.
Specijalni tužilac Vukas Radonjić zatražio je u završnok riječi da se Vesna Medenica osudi na kaznu zatvora od 20 godina,a da se ostalim optuženima izreknu kazne u rasponu do 20 godina zatvora, uz novčane kazne do 100 hiljada eura.
Tokom iznošenja završnih riječi 11. decembra 2025. godine, tužilaštvo je istaklo da je riječ o jednom od najtežih slučajeva u crnogorskom pravosuđu.
Vesna Medenica je tokom suđenja negirala optužbe, navodeći da nikada nije vršila protivzakoniti uticaj na kolege sudije, niti učestvovala u kriminalnim aktivnostima.

Miloš Medenica još čeka na "premještaj"

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i klizavima putevima, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili na smanjenu vidljivost na većini puteva u državi.
Iz AMSCG su kazali da su učestali odroni na putevima duž usjeka i klisura, kao i na pojačanu vodu na putevima.
- Skrećemo pažnju vozačima da voze pažljivije, poštuju saobraćajne propise,naročito ograničenje brzine - naveli su iz AMSCG.
Oni su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na putevima u Crnoj Gori do 12. januara neće biti radova.

Putevi mokri, vidljivost smanjena

Najmanje 40 ljudi, uključujući civile i vojnike, ubijeno je tokom američke vojne operacije usmjerene na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
To je u izvještaju naveo New York Times, pozivajući se na visokog venecuelanskog zvaničnika, koji je govorio anonimno.
Američki zvaničnici rekli su New York Timesu da je napad uključivao veliku vazdušnu operaciju s ciljem onesposobljavanja venecuelanske protivvazdušne odbrane prije nego što su raspoređene kopnene snage, prenosi Anadolija.
Oni su naveli da je više od 150 američkih aviona poslato da onesposobe protivvazdušnu odbranu, kako bi vojni helikopteri mogli dostaviti vojnike koji su napali položaj Madura.
Nije bilo neposredne javne potvrde Bijele kuće ili Pentagona u vezi s brojem žrtava ili obimom operacije.
Kako je objavio američki predsjednik Donald Tramp, američke snage su zarobile i prevezle Madura i njegovu suprugu u subotu u dramatičnoj noćnoj operaciji, navodeći da će Sjedinjene Američke Države (SAD) upravljati Venecuelom dok se ne osigura "sigurna, pravilna i razumna tranzicija".
Madurovi su optuženi za krijumčarenje "tona kokaina" u SAD, zajedno s drugim zločinima.
Kritičari upozoravaju da operacija krši međunarodno pravo, zaobilazi Kongres i riskira dalju nestabilnost širom Venecuele i regije.

U američkoj operaciji u Venecueli poginulo najmanje 40 ljudi

Papa Lav XIV je u nedjelju kazao da je izrazito zabrinut zbog američke akcije u Venecueli i izrazio nadu da će dobro venecuelanskog naroda prevagnuti iznad svega ostalog. Prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država u istoriji zatražio je okončanje nasilja i garantovanje suvereniteta Venecuele. Govoreći tokom nedjeljnog podnevnog blagoslova, Lav je pozvao na „obezbjeđivanje vladavine prava utvrđene ustavom, poštovanje ljudskih i građanskih prava svake osobe i zajednički rad na izgradnji mirne budućnosti saradnje, stabilnosti i harmonije“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104150116_ef2c6c3ac6fee27cbda6dec17235976f9e95dfbb133e8b3e2e0891fe9b510985.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260104150116_ef2c6c3ac6fee27cbda6dec17235976f9e95dfbb133e8b3e2e0891fe9b510985" data-rendition-name="original" width="4127" height="2751" loading="lazy" alt="Vjernici "> </figure>  Prošlog mjeseca, Lav je izrazio zabrinutost zbog rastućih američkih prijetnji vojnom intervencijom u Venecueli, pozivajući umjesto toga Sjedinjene Američke Države da teže dijalogu i eventualno koriste ekonomski pritisak na lidere Venecuele kako bi ostvarile svoje ciljeve. Lav je u više navrata bio u sukobu sa administracijom Donalda Trampa zbog oštrih mjera prema migrantima u SAD, insistirajući da vlasti moraju poštovati njihovo urođeno ljudsko dostojanstvo. Ako želiš, mogu i svuda dosljedno zamijeniti „SAD“ sa punim nazivom ili obrnuto.

(FOTO) Papa Lav XIV pozvao na okončanje nasilja i poštovanje suvereniteta Venecuele

Ručna bomba pronađena je danas u ulazu zgrade blizu sinagoge u austrijskoj prestonici Beču, iako je policija saopštila da rani pokazatelji ne povezuju napravu sa antisemitizmom.
Bombu, otkrivenu u gradskoj opštini Leopoldštadt, uklonili su stručnjaci za razminiranje i kasnije je utvrđeno da ne sadrži eksploziv, dok detonator nije bio funkcionalan, saopštila je bečka policija.
- Na osnovu sada dostupnih informacija, ne postoji direktna veza sa sinagogom koja se nalazi u Tempelgaseu niti bilo kakva antisemitistička namjera - &nbsp;rekao je portparol.
Državna kancelarija za borbu protiv ekstremizma je obaviještena, a dalje istrage su u toku.
Procjenjuje se da u Austriji živi oko 5.000 Jevreja, prema podacima nacionalnog statističkog ureda zemlje.
Prema istraživanju iz 2023. godine koje je sprovela Agencija Evropske unije za osnovna prava, 73% austrijskih Jevreja smatra antisemitizam velikim problemom, što je ispod evropskog prosjeka od 84%.

Ručna bomba pronađena blizu sinagoge u Beču

Italijanski aerodrom Bergamo Orio-al-Serio, koji služi kao čvorište kompanije Ryanair za letove prema Milanu, obustavio je letove u subotu uveče zbog tehničkih problema sa sistemom za navođenje pri slijetanju i slabe vidljivosti, zbog čega su hiljade putnika ostale zaglavljene tokom noći.
SACBO, kompanija koja upravlja aerodromom, saopštila je u saopštenju da je tehnički problem riješen oko ponoći, ali je upozorenje na internet stranici aerodroma navodilo da „letovi mogu kasniti ili biti otkazani“.
Zbog incidenta je otkazano 26 odlaznih letova, šest je preusmjereno na druge aerodrome, dok je sedam pomjereno za nedjelju, prenijeli su lokalni mediji.
Hiljade ljudi provelo je noć na aerodromu, a fotografije prikazuju putnike kako spavaju na podu i pored traka za prijavu prtljaga.
Elektronsko izdanje lista Corriere della Sera iz Bergama navelo je da su prvi letovi obustavljeni juče oko 18 časova.
Informacije o letovima u realnom vremenu na internet stranici aerodroma pokazivale su dugu listu uglavnom Ryanair letova sa kašnjenjem, iako je nekoliko njih poletjelo jutros.
Ryanair let u 07:05 za Kaljari, koji je bio odložen do 09:50, prikazan je kao „poletio“, kao i Neos let u 07:20 za Šarm el Šeik, koji je bio odložen do 09:55.

Kina: Postepeno se sprovodi primirje između Tajlanda i Kambodže

Tramp ne vjeruje Putinu: Nešto se dogodilo prilično blizu, ali to nije imalo nikakve veze s napadom

Zelenski smijenio šefa Državne granične straže

Predsjednica Venecuele pozvala SAD na saradnju i poručila Trampu da moraju poštovati suverenitet njene države

Maduro u decembru imao ponudu da napusti Venecuelu i ode u Tursku, bijesno je odbio

Objavljeni prvi podaci o ubijenim u američkoj otmici Madura: Kuba priznala gubitke

Borba za Makronovog nasljednika već je počela

Članice EU pozivaju na smirivanje tenzija u Venecueli, Mađarska jedina odbila da podrži inicijativu

Tramp zaprijetio Iranu: Mislim da će biti žestoko "udareni" od SAD-a ako budu sprovodili nasilje

Medvedev poručio da bi hapšenje "neonaciste" Merca bio odličan obrat i da nije nerealno

GP Debeli Brijeg: Britanskom državljaninu oduzet Land Rover

Kina: Postepeno se sprovodi primirje između Tajlanda i Kambodže

Miloš Medenica još čeka na "premještaj"

Putevi mokri, vidljivost smanjena

PRATITE TVe UŽIVO