Zašto još nema nijednog suđenja za pad nadstrešnice u Novom Sadu

Tri tužilačka postupka, a nijedno započeto suđenje za 17 žrtava tragedije u Novom Sadu

Godinu dana od urušavanja nadstrešnice na rekonstruisanoj Željezničkoj stanici u Novom Sadu — 1. novembra 2024. godine — pravni bilans pokazuje: tri tužilačka postupka i nijedno započeto suđenje.
U tragediji je poginulo 16 osoba, a jedna djevojka teško je povrijeđena.

Umjesto sudskog epiloga, proteklih 12 mjeseci obilježili su protesti, blokade pravosudnih institucija, izjave predstavnika vlasti o mogućim krivcima, ali i sukobi tužilaštava i sudova, od kojih se očekivalo da sarađuju.

„Daj Bože da se ovi postupci završe i za deset godina“, kaže advokat Sead Spahović.

„Razumno bi bilo očekivati da se predmet iznese pred sud i da se u fer suđenju donese zakonita odluka. To je ono što propisuje i naš zakon. Međutim, ovdje se krivični postupci kreću u sferama koje nijesu normalne“, rekao je Spahović za BBC na srpskom.

Optužnice beogradskog i novosadskog Višeg javnog tužilaštva još nijesu potvrđene, dok Tužilaštvo za organizovani kriminal vodi istragu o mogućoj korupciji na projektu modernizacije pruge do granice sa Mađarskom, bez podignute optužnice.

Među osumnjičenima su se našli inženjeri, direktori firmi-podizvođača iz javnih preduzeća, ali i bivši državni funkcioneri — nekadašnji ministri Goran Vesić i Tomislav Momirović.

Posljednjih nedjelja predstavnici vlasti sve češće sugerišu da bi iza novosadske tragedije mogao stajati terorizam.

„Vlast uporno pokušava da pažnju sa istrage o visokoj korupciji i činjenice da ni poslije godinu dana nemamo ni pravosnažnu optužnicu prebaci na neku od teorija zavjere — od državnog udara do terorističkog napada“, kaže Radmila Dragićević Dičić, sutkinja Vrhovnog suda u penziji i članica neformalne Anketne komisije za ispitivanje odgovornosti za urušavanje nadstrešnice.

Tu komisiju čine pravnici, građevinski inženjeri, ekonomisti i medijski stručnjaci, koji su se samoinicijativno okupili, nezavisno od državnih organa.
Zgrada novosadske željezničke stanice rekonstruisana je u sklopu modernizacije pruge do Mađarske.

Glavni izvođač radova bio je konzorcijum kineskih kompanija – China Railway International Company (CRIC) i China Communications Construction Company (CCCC), investitor je bila Infrastruktura željeznice Srbije, a finansijer Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Radovi na zgradi, izgrađenoj 1964. godine, trajali su od 2021. do 2024., a objekat je čak dva puta svečano otvaran u prisustvu najviših državnih zvaničnika.

Novosadska optužnica

Postupak koji bi trebalo da pruži odgovor na pitanje ko je odgovoran za pad nadstrešnice — godinu dana se vrti u krug.

Nedugo nakon tragedije, novosadsko Više javno tužilaštvo našlo se između demonstranata koji su tražili odgovornost i predstavnika vlasti koji su nudili sopstvene verzije događaja.

„Svakako je riječ o grešci struke“, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tri dana nakon nesreće.

Suočen sa nezadovoljstvom javnosti, koja je zahtijevala brzo procesuiranje odgovornih, i pritiscima vlasti, tužilac je, smatra advokat Spahović, trebao da otvori komunikaciju sa javnošću, čime bi smanjio pritisak.

Ipak, novosadsko tužilaštvo godinu dana nije davalo konkretnije informacije. Jedan od rijetkih izuzetaka bilo je saopštenje u kojem su za zastoj u postupku okrivili Viši sud, koji je vratio optužnicu na dopunu uz obrazloženje da je potrebno „bolje razjašnjenje činjenica“.

Prema riječima Spahovića, optužnica je bila dovoljno obrazložena da bude upućena na pretres, jer su „veštačenja i saslušanja bila dovoljna za nastavak postupka“.

Osam mjeseci nakon prve optužnice, Više javno tužilaštvo podiglo je novu, sa istim okrivljenima i istim kvalifikacijama krivičnih djela.
Sada se čeka odluka Višeg suda – hoće li optužnica biti potvrđena, vraćena na dopunu istrage ili obustavljena.

„Postupak u Novom Sadu može, i prirodno je, da duže traje, jer je kompleksan“, navodi Dragićević Dičić.

Beogradska optužnica

Dok su građani protestovali pod sloganom „Korupcija ubija“, iz beogradskog Višeg javnog tužilaštva stigla je vijest o optužnici protiv troje ljudi za djela sa „koruptivnim elementima“.

„Imajući u vidu tragediju od 1. novembra u Novom Sadu, kao i okolnosti koje su uslijedile, naše tužilaštvo je reagovalo efikasno“, izjavio je Nenad Stefanović, glavni tužilac VJT-a.

Dio pravnika, uključujući i članove Anketne komisije, smatra da je ovom optužnicom Stefanović želio da opstruiše novosadski postupak, budući da se odnosi na lica protiv kojih je novosadsko tužilaštvo već odbacilo krivične prijave.

Optužnicu je Viši sud brzo potvrdio, ali ju je Apelacioni sud vratio na ponovno odlučivanje, nalažući da se utvrdi nadležnost.

„Poslije svega što se dogodilo, postupak Višeg javnog tužilaštva je mrtav“, ocijenila je Dragićević Dičić.

Istraga Tužilaštva za organizovani kriminal

Posljednjeg dana februara Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) formiralo je Udarnu grupu za istraživanje finansijskih tokova u projektu „Modernizacija i rekonstrukcija mađarsko-srpske željezničke pruge“.

U njenom sastavu bili su tužioci, finansijski forenzičari, policajci, poreski inspektori, zaposleni iz Uprave za sprečavanje pranja novca i Agencije za privredne registre.

Pet mjeseci kasnije, na osnovu rezultata istrage, uhapšeno je više osoba, među kojima i bivši ministar Tomislav Momirović, osumnjičen za nanošenje višemilionske štete državnom budžetu.

Nedugo zatim, iz Udarne grupe su povučeni svi službenici izvan tužilaštva, što je, prema riječima Dragićević Dičić, „državni udar u rangu institucionalnog sloma“.

Prema ocjeni advokata Spahovića, „raspad Udarne grupe ostavio je tužilaštvo gotovo vezanih ruku, jer bez stručnjaka nema istrage — tužilac je fiktivni gospodar, dok policija radi šta hoće“.

Istragom su obuhvaćeni bivši ministri Momirović i Vesić, njihovi saradnici, ali ne i predstavnici kineskih kompanija izvođača, što pravnici smatraju upadljivim propustom.

Terorizam – politički narativ bez dokaza

Iako je novosadsko Više tužilaštvo još sredinom jula saopštilo da rušenje nadstrešnice nije bilo teroristički čin, provladini mediji nastavili su da insistiraju na toj interpretaciji.

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je u oktobru da „ne bi mogao isključiti mogućnost terorizma“, iako analiza uzoraka sa mjesta nesreće nije pokazala prisustvo eksplozivnih materija.

U trenutku urušavanja, stanična zgrada nije imala upotrebnu dozvolu i bila je gradilište, navodi Anketna komisija. Prema njihovim podacima, „na ovom projektu od građana je ukradeno 700 miliona eura“.