Zelenski stigao u Njemačku na virtuelni sastanak evropskih lidera i Trampa

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je u Berlin na razgovore sa njemačkim kancelarom i virtuelni sastanak sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i drugim evropskim liderima, pred planirani samit Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u petak.

Njemački kancelar Fridrih Merc sazvao je virtuelne sastanke u pokušaju da osigura da se stavovi evropskih lidera i Zelenskog čuju pred samit na Aljasci, gdje se očekuje da će Trump i Putin razgovarati o putu ka okončanju rata u Ukrajini.

Zelenski i Evropljani su do sada bili izostavljeni iz tog samita. Portparol njemačke vlade Štefen Majer rekao je da je namjera sastanaka da se „jasno istakne stav Evropljana“.

Zelenski će se najprije sastati sa evropskim liderima, pripremajući se za virtuelni razgovor sa Trampom i potpredsjednikom Džej D Vensom otprilike sat kasnije. Sastanak lidera zemalja uključenih u „koaliciju voljnih“ - onih spremnih da pomognu u nadgledanju bilo kakvog budućeg mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva - biće posljednji.

Ukrajinski lider je u srijedu rekao da je njegova vlada imala više od 30 razgovora sa partnerima pred samit na Aljasci, ali je ponovio sumnju da će Putin pregovarati u dobroj vjeri.

Na svom zvaničnom Telegram kanalu, Zelenski je napisao da „trenutno nema znakova da se Rusi pripremaju da okončaju rat“ i pozvao ukrajinske partnere u Sjedinjenim Državama i Evropi da koordiniraju napore i „prisile Rusiju na mir“.

- Na Rusiju mora biti vršen pritisak da bi se postigao iskreni mir. Moramo iskoristiti iskustvo Ukrajine i naših partnera kako bismo spriječili rusku obmanu - poručio je Zelenski.

Ulog za Evropu

Tramp je rekao da želi da vidi da li je Putin ozbiljan u namjeri da okonča rat, koji je sada u četvrtoj godini, opisujući samit kao „sastanak radi upoznavanja“ na kojem može da procijeni namjere ruskog lidera.

Ipak, Tramp je razočarao saveznike u Evropi rekavši da Ukrajina mora da preda dio teritorija pod ruskom kontrolom. Takođe je rekao da Rusija mora prihvatiti razmjenu teritorija, iako nije jasno šta bi se od Putina očekivalo da preda.

Evropski saveznici zagovaraju uključivanje Ukrajine u bilo kakve mirovne razgovore, bojeći se da bi diskusije koje isključuju Kijev inače mogle pogodovati Moskvi.

Tramp je u ponedjeljak izbjegao višestruke prilike da kaže da će podržati Zelenskog u učestvovanju u njegovim razgovorima sa Putinom, a bio je i omalovažavajući prema Zelenskom i njegovoj potrebi da bude dio napora za mir. Tramp je rekao da se nakon samita u petak može organizovati sastanak ruskog i ukrajinskog lidera, ili da to može biti sastanak sa Putinom, Zelenskim i njim.

Evropljani i Ukrajina su oprezni da Putin, koji vodi najveći kopneni rat u Evropi od 1945. i koristi rusku energetsku moć da zastraši Evropsku uniju, ne bi ostvario povoljne ustupke i definisao osnovne konture mirovnog sporazuma bez njih.

Opšti strah mnogih evropskih zemalja je da će Putin, ako pobijedi u Ukrajini, usmjeriti svoju pažnju na neku od njih.

Teritorijalne ustupke Kijev odbacuje

Zelenski je u utorak rekao da Putin želi da Ukrajina povuče preostalih 30 odsto Donjecke oblasti pod njenom kontrolom u okviru plana primirja, što je lider kategorčki odbio.

Zelenski je ponovio da Ukrajina neće predati nijednu teritoriju pod svojom kontrolom, navodeći da bi to bilo neustavno i služilo bi samo kao odskočna daska za buduću rusku invaziju.

Dodao je da diplomatski razgovori koje predvode SAD, a fokusirani na okončanje rata, nisu obuhvatili ključne ukrajinske zahtjeve, uključujući sigurnosne garancije za sprječavanje buduće ruske agresije i uključivanje Evrope u pregovore.

Tri sedmice nakon što je Tramp ponovo stupio na funkciju, njegova administracija je uklonila polugu ukrajinskog članstva u NATO sa stola - nešto što je Putin zahtijevao - i signalizirala da EU i Ukrajina sada moraju same da se bave evropskom sigurnošću dok Amerika usmjerava pažnju drugdje.

Visoki zvaničnici EU vjeruju da bi Trump mogao biti zadovoljan jednostavnim postizanjem primirja u Ukrajini, te da je vjerovatno više zainteresovan za šire američke geostrategijske interese i politiku velikih sila, ciljajući na pojačavanje poslovanja s Rusijom i rehabilitaciju Putina.

Ruski prodori u Donbasu

Ruskе snage na terenu u Ukrajini približavaju se ključnom teritorijalnom cilju oko grada Pokrovsk u istočnom Donbasu, oblasti koja obuhvata istočnu industrijsku srž Ukrajine koju Putin dugo želi.

Vojni analitičari koji koriste otvorene izvore za praćenje borbi rekli su da bi sposobnost Ukrajine da odbije ove napade mogla biti presudna: gubitak Pokrovska bi Rusiji donio važnu pobjedu pred samit i mogao bi zakomplikovati ukrajinske snabdijevačke linije prema Donjeckoj oblasti, gdje je Kremlj usmjerio većinu vojnih napora.

U međuvremenu, ukrajinske snage su tokom noći u srijedu pogodile naftnu pumpnu stanicu u ruskoj oblasti Brjansk, saopštilo je Generalštab Ukrajine.

Ukrajinski dronovi pogodili su stanicu Uneča, koja snabdijeva rusku vojsku, navodi se u saopštenju, dodajući da su zabilježena oštećenja i veliki požar u okolini stanice.

Uneča transportuje naftu do dva naftovoda sa godišnjim kapacitetom od 60 miliona tona. Operaciju su izveli jedinice Snaga bespilotnih sistema ukrajinske vojske i Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane, navodi se u saopštenju.